Vino

Kad smo u listopadu lanjske godine u uljari braće Chiavalon iskušavali nekoliko netom isprešanih, još nefiltriranih, veličanstveno karakternih i aromatičnih ulja, Sandi nas je pitao jesmo li probali charmat pjenušac jedne nove lokalne vinarije. Rekli smo da jesmo i da nam se izrazito ne sviđa, zato što ima okus po vodi i miris ni po čemu. Chiavalon je na to odgovorio kako dečki koji proizvode taj pjenušac na njemu pristojno zarađuju, što će im pomoći da razviju ozbiljniji biznis.

U međuvremenu se pošast charmat pjenušaca proširila cijelom Istrom. Turisti, naime, iz godine u godinu traže sve više pjenušavih vina, a hrvatska i istarska ponuda pjenušaca još su sasvim nedostatne da zadovolje rastuću potražnju. Pa se tako većina istarskih vinarija upustila u instantnu proizvodnju pjenušavih vina (ovdje ne računamo klasično proizvedene pjenušce poput Meneghettijevih i Peršurićevih).

Što znači instantna proizvodnja pjenušavih vina u Istri? Određena vinarija kod kuće priprema bazu za pjenušac, koja se sastoji od različitih početnih vina poput malvazije, chardonnaya, sauvignona ili muškata. Onda se ta vina prevoze u Italiju, gdje četiri do šest tjedana fermentiraju u zatvorenim tankovima. Riječ je o charmat ili tankovskoj metodi proizvodnje pjenušavih vina prilagođenoj proseccu, najprodavanijem pjenušavom vinu na svijetu (kojeg većina ozbiljnih talijanskih vinara, usprkos briljantnim financijskim rezultatima smatra coca colom, a ne vinom). Onda se ta pjenušava, proseccoizirana vina vraćaju u Istru, gdje se u lokalnim vinarijama na njih lijepe lokalne etikete, pa se eto prodaju kao istarski pjenušci.

Nemamo ništa protiv tehnološke suradnje istarskih vinarija sa sjevernom Italijom ili bilo kojom drugom vinskom regijom. Dapače, mislimo da bi bilo super kad bi istarski vinari, ne samo onih par najboljih, redovito posjećivali Joška Gravnera ili Silvija Jermanna. Međutim, rezultati ove vrste suradnje upravo su katastrofalni. Unatrag godinu dana probali smo bar desetak uzoraka istarskog prosecca, i baš su svi jednako beskarakterni, prazni, isprani i kompromitantni za istarsku vinsku scenu.

Istra se, naime, bori za svoje mjesto u svijetu vina ozbiljnim, karakternim prepoznatljivim vinima, o čemu svjedoče brojna međunarodna priznanja za kompleksne malvazije, opake terane i raspjevane muškate. Istarski pjenušci, koji se proizvode u talijanskim tvornicama i koji su jednako bezlični kao 99 posto aktualne proizvodnje prosecca, a još im nedostaje proseccova voćnost, potpuna su opreka svim vrijednostima za koje se nominalno zalaže istarska vinska industrija.

Mi razumijemo da ta nova generacija pjenušaca mnogim vinarima značajno pomaže pri plaćanju računa. Ali, dugoročno govoreći, ova čisto napravljena pjenušava vina bez okusa, mirisa i teksture, golema su prijetnja imidžu istarskog vinarstva. Jer, nema ništa gore nego kad neka važna vinska regija postane prepoznatljiva po neprepoznatljivim vinima.

Vinarija Hugel, sinonim za poznatu francusku vinsku regiju Alsace, predstavila je svoje najbolje berbe sorti Gewürztraminer, Pinot i Riesling na Masterclassu u Boutique Hotelu Alhambra.

Riječ je o vinariji s najstarijom bačvom u komercijalnoj upotrebi, čija je vina na enološkom Masterclassu na Lošinju predstavio jedan od vlasnika vinarije Jean Frederic Hugel.

Uz Hugelova vina, kao što su Pinot Gris Grossi Laüe i Riesling Vandange Tardive, glavni chef à la carte restorana Alfred Keller Melkior Bašić pripremio je selekciju plemenitih sireva te jela kao što su guščja jetra s pjenicom od breskve i romb s pireom od tikvica i limete u umaku od bijelog vina i maslaca.

Ova alzaška vinarija osnovana je davne 1639. u selu Riquewhir i od tada se nalazi u stopostotnom vlasništvu obitelji Hugel. Jedinstvena klima regije Alsace u kojoj se vinova loza uzgaja više od 2000 godina omogućuje grožđu sporo sazrijevanje, što suhim i aromatičnim Hugelovim vinima daje upečatljivu finoću i intenzitet. Izuzetna kvaliteta njihovih vina te utjecaj na svjetsko vinarstvo, Hugel čine jednom od najzaslužnijih vinarija za afirmaciju alzaških vina.

Enološki masterclassovi održavaju se već treću godinu u Boutique Hotel Alhambra u uvali Čikat na otoku Lošinju. Riječ je o programu na kojem se premijerno predstavljaju renomirane vinske etikete iz cijeloga svijeta, koje se potom usklađuju s gala večerom u hotelskom à la carte restoranu Alfred Keller.

Dosada su u sklopu masterclassova na Lošinju predstavljena vina Benvenuti, kalifornijski Opus One, vina s područja Goriških brda, "supetoskanska vina" Sassicaia, ponajbolje vinske etikete Koraka, Šembera i Tomca, glasovita Château Mouton Rothschild vina, Tenuta di Biserno iz Toskane, vina jedne od najpoznatijih hrvatskih vinarija Krauthaker te prestižna vinarija Château Palmer iz apelacije Margaux u Francuskoj.

Otkad se pamti u Hercegovini se proizvode vrhunska vina. Čuvene su sorte žilavke i blatine, a vina su i prije više od 100 godina osvajala zlatne medalje na svjetskim sajmovima. Hercegovina vino iz Mostara najveći je bh proizvođač, ali i izvoznik vrhunskih vina koji nastavlja veliku i uspješnu tradiciju hercegovačkih vinara i vinogradara.

Veselko Čule, direktor Hercegovina vina, kazao je kako sa sestrinskom tvrtkom Vinarijom Čitluk u posjedu imaju gotovo 400 hektara vinograda.
Koliko je teško opstati danas najbolje govori činjenica da je čuvena Vinarija Dingač ugašena, a da mi i dalje radimo i postojimo. Posebno kad se zna koliko su poticajne mjere u Hrvatskoj jače nego kod nas. Tajna našeg opstanka leži dobrim dijelom u tome da smo zaradu iz trgovine i drugih djelatnosti ulagali u vinograde i vinariju. Samo u posljednjih nekoliko godina uložili smo u vinariju blizu osam milijuna KM, kaže na početku razgovora Čule.

On tvrdi kako su sigurno najveći priozvođači vina, posebeno najveći izvoznici.
Godišnje se u Vinariji Čitluk proizvede od tri i pol do četiri milijuna litara raznih sorti vina, a više od šezdeset posto ode u izvoz. Danas izvozimo u 24 zemlje, u nekim zemljama smo simbolično zastupljeni, a negdje smo dominantni. Glavna tržišta su zemlje regije i Europska unija, posebno Njemačka. Posljednjih godina se pojavljuje Kina, gdje izvozimo najkvalitetnija i najbolja vina, priča Čule.

Kinesko tržište je otkriveno prije sedam godina, u početku su išle samo simbolične količine, ali je to godinama raslo. Tržište je to koje godišnje uveze između 600 i 800 milijuna litara vina, a ima i svoju proizvodnju koja raste.
U Kini smo sudjelovali na nekoliko sajmova, nekad smo radili s jednim uvoznikom, danas imamo četiri. Potencijal tog tržišta je naravno mnogo veći nego što mi danas radimo. Godišnje izvezemo blizu 150 tisuća boca, siguran sam da bismo mogli još više, ali bismo morali promijeniti marketinški pristup, biti agresivniji. Istok je perspektiva, to su tržišta koja cijene vina iz Bosne i Hercegovine. Oni imaju poštovanja prema našim vinima, a naša kvaliteta to opravdava, kaže.

Tržišna filozofija nastupa naših bh na tom ogromnom tržištu nije količinski pristup, već inzistiranje na kvaliteti, u čemu njihova vina redovito odnose pobjede.
Potencijal našeg prostora je ogroman, ali treba imati smjelosti staviti naša vina u cjenovni razred od deset do dvadeset i pet eura te na sajmovima osvajati nagrade u konkurenciji talijanskih, francuskih i španjolskih vina. Naša vina u Kini dostižu vrijednosti od 300 do 500 eura, što je našim ljudima začuđujuće. Treba napomenuti da mi izvozimo po dosta nižim cijenama od tih, ali kvaliteta vina ipak dostigne takve cijene, pojašnjava Čule.

Iz Žilavke i Blatine izvući maksimum

Inzistiranje na kvaliteti fokus stavlja na autohtone sorte žilavku i blatinu, iz njih se želi izvući maksimum.
Kako se one stotinama godina nalaze na ovom području, tako su se prilagodile ovom vremenu i tlu. Naši tehnolozi iz njih izvlače takvu kvalitetu koja začudi mnoge. Tako je nevjerojatno da se nakon naših uspjeha žilavka i blatina počinju saditi u Dalmaciji, što nikad ranije nije bio slučaj. Vinarstvo je kod nas zabilježilo veliki razvoj, posebno kad je poznato da je ovdje kod nas prije dvadesetak godina bio rat i sve ono što je on donio, ispričao je Čule.

Kaže kako je ranije u BiH bilo mnogo uvoznog vina, ali kako je veliki uspjeh da danas po sarajevskim, mostarskim ili banjalučkim restoranima dominiraju domaća vina i čine osamdeset posto ponude. Značajan uspjeh napravljen je i ulaskom u ekskluzivne restorane i hotele u Dubrovniku i Dalmaciji, opet inzistirajući na kvalitetu.
Vinogradarstvo kao svaka biljna proizvodnja na otvorenom je rizičan posao. Bez jače podrške teško se može očekivati daljnji značajniji napredak, jer se konkurira zemljama koje stopostotno stoje iza svojih proizvođača. Loša se iskustva imaju s osiguravajućim kućama, isplata po osnovu šteta je nedovoljna i onda se mnogi odlučuju ne osiguravati prinose, već ostavljaju novac za crne dane, kaže.

Iskustva razvijenih zemalja su drugačija, negdje vlasnik osigurava pola iznosa, država drugu polovicu, negdje država osigurava sve.
Podrška nam je potrebna, posebno kod kupovine tehnike. Poticaji postoje, ali mi očekujemo izdašnije. Tehnika je poskupjela, a kod nas su poticaji smanjeni. Kad kupujete polovan traktor teško možete konkurirati onom proizvođaču koji ima novac da kupi nov, kazao je na kraju Veselko Čule, direktor Hercegovina vina.

Sezona koja je tek krenula je obećavajuća, ali u poljoprivredi je sve uvijek neizvjesno. Dolazila je kiša, a time i opasnost od novih bolesti na vinovoj lozi.

Hercegovina vino postoji od 1995. godine, krenulo je s punionicom pića i trgovinom. Sedamnaest godina bili su licencni partner Cockte, a kasnije brojnih drugih pića. Danas imaju ekskluzivni ugovor s tvrtkom PepsiCo, ali i mnogim drugim tvrtkama.

"VinoSalis 2018.", prvi festival vina, prateće opreme i gastronomije, završen je sinoć u Tuzli, saopćili su organizatori.

Više stotina posjetitelja je u dva dana imalo priliku uživati u probranim vinima iz cijelog svijeta i posebno odabranim gastronomskim delicijama.

Osim izložbenog dijela, "VinoSalis" je ponudio i jedinstvenu uslugu izlagačima spojivši ih s većinom bitnijih ugostiteljskih djelantnika i distributera s područja sjeveroistočne Bosne. Ovakav način komunacije posebno se svidio vinarima.

U prethodna dva dana, Tuzlu su zbog Festivala posjetili gosti iz Brčkog, Doboja, Sarajeva, Banja Luke, Zvornika, Bijeljine te iz svih gradova Tuzlanskog kantona.

Izuzetno su posjećene bile i vinske radionice koje je održao sommelier Siniša Lasan. Predstavio je 'žilavku' (berba 2017), crna vina Hercegovine te vina iz Međimurja.

Prošlog je vikenda održana 50. izložba vina kontinentalne Hrvatske.

Vinarija Kopjar na natjecanju je osvojila brojna priznanja i 2 kipaća.
Naša je graševina jedno od 11 vina (od ukupno 369 predanih uzoraka) koje se iz Zeline vraća s velikom zlatnom diplomom - stoji u priopćenju.

Graševina Kopjar je najbolje ocijenjeno suho bijelo mirno vino sjeverozapadne Hrvatske.

Zlatne diplome dobile su mješavine bijelih sorti i pinot crni, dok je Sauvignon srebrni.

Drugu godinu za redom istarska vinarija Franković nagrađena je zlatnom i srebrnom medaljom na prestižnom svjetskom natjecanju Decanter World Wine Awards u Londonu. Zlatnom Decanter medaljom ove je godine nagrađena odležana malvazija Franković Korona Sur Lie berbe 2016. godine, a srebrnom medaljom nagrađeno je vino Franković Teran berbe 2017. godine. Franković Korona Sur Lie 2016, vino je koje svojom kremastom teksturom daje punoću okusa i dugotrajan aftertaste koji neizbrisivo ostaje u sjećanju. Vino odlikuje i profinjen i lijep razvoj meda, vanilije i hrastovine na nepcu.

Franković Teran 2017 vino je koje nosi jednu finu, izraženu i trajnu aromu s voćnim nijansama višnje i trešnje. Riječ je o mladom Teranu koji će još neko vrijeme odležavati u barrique bačvama. Autor vina Franković je gospodin Josip Franković, vlasnik vinarije, koji vinima daje svoj osobni pečat, vjerujući da je proizvodnja vina umjetnost koja se živi i osjeća. U obiteljski posao uključeni su i mlađi članovi obitelji, kćer Laura i sin Mario.

Uz nagrađena vina na svjetskom natjecanju Decanter World Wine Awards 2018 predstavljen je pjenušac Stella, kojeg odlikuje izražena svježina, lepršavost i živahnost. Pjenušac Stella izrazito je harmoničan, dugog retrookusa i skladnog perlanja.

Kušati su se mogla i svježa vina, Franković Malvazija 2017 i Franković Sauvignon 2017. Franković Malvazija 2017 uravnoteženo je vino, finog i ugodnog mirisa, a krasi ga i ugodna svježina. Franković Sauvignon 2017 lagano je, aromatično vino u kojem se isprepliću voćne arome breskve i ananasa, popraćene laganim cvjetnim nijansama.

Predstavljen je muškat momjanski Luna d'Oro, pravo umjetničko djelo za svačije nepce, nagrađeno zlatnom medaljom na prošlogodišnjem natjecanju Decanter World Wine Awards. Desertno vino Luna d'Oro napravljeno je posebnom metodom sušenih bobica - passito. U vinu se osjeća podatna slatkoća s bogatim karakterom grožđa i sušenog voća koje daje nevjerojatnu punoću okusa.

Uz vinariju Franković i njezina vlasnika, gospodina Josipa Frankovića, veže se i jedna posebna priča. Osim ljubavi prema lozama i vinu, Josip Franković od svog je oca naslijedio i strast prema konjima i jahanju. Strast koja je, uz lozu, otisnuta i u logu Vina Franković, a kroz imena Korona, Stella i Luna Bianca nazire se i u nazivima pojedinih vina.

Vinogradi obitelji Franković nalaze se na jednoj od najizuzetnijih lokacija u Istri, ali i u Hrvatskoj, na potezu od Buja prema Brtonigli, na položaju Santa Lucia. Lokalitet je to poznat po bijeloj istarskoj zemlji, na kojem raste grožđe koje daje izuzetna vina.

Pohvale kvaliteti vina Franković pristižu s raznih strana i od različitih ocjenjivača i stručnjaka, što znači da su u vinariji Franković nedvojbeno na pravom putu. Kontinuitet uspjeha zasigurno je potvrda izvrsnosti koju njeguju.

Istarska vinska scena bogatija je za još jednu malu obiteljsku vinariju, Valenta iz Kaldira, koju su pokrenuli otac Valter i sinovi Ivica i Stiven.

Valter je mladi umirovljenik koji je veliki dio svoje karijere proveo u Agrolaguni na raznim poslovima vezanim uz plasman i prodaju vina, a sinovi su također vezani uz turizam tako da svi dobro poznaju vinsku scenu. Vinarija je locirana u centru Kaldira u dobrome susjedstvu, tik uz vinariju Benvenuti, tako da sada Kaldir počinje biti značajna destinacija s tri vinarije.

Valente su do sada odradili nekoliko nekomercijalnih berbi za koje su dobili vrijedna priznanja, a s prvom komercijalnom malvazijom istarskom odmah su osvojili zlato na ovogodišnjoj Vinistri. Valente danas obrađuju četiri hektara vinograda, a u budućnosti im je cilj dostići deset, uz proširenje podruma i prateće kušaonice.

Od sortimenta uzgajaju malvaziju istarsku, teran i muškat momjanski od čega na malvaziju otpada 75 posto ukupnih površina te im je godišnja proizvodnja 5.000 boca. Danas bih s Vama podijelio moje viđenje svježe malvazije istarske iz berbe 2017. koja je nedavno izašla na tržište. Teran koji odležava u drvu i muškat momjanski na tržište će izaći sljedeće godine. Grožđe za ovu malvaziju raslo je na dva položaja, u vinogradima različite starosti u rasponu od šest do 40 godina, na bijeloj zemlji u kojoj prevladavaju glina i lapor. Ručna berba bila je početkom rujna te je nakon prerade odrađena maceracija od 24 sata, a vino je potom odležavalo isključivo u inox bačvama. Vino krasi elegantna zelenkasto žuta boja, kristalno je bistro i djelomično gusto. Intenzivnost mirisa mu je izražena, miris je fin i ugodan, na prvi nos javlja se nota breskve koju slijedi žuta jabuka pa svježa marelica i potom dolazi malo mente i na kraju nota cvijeta akacije, dakle kompleksnost mirisa je djelomično bogata. Vino je suho, djelomično toplo, djelomično mekano, a s druge strane ugodno svježe, dobre mineralnosti, lijepo se pije te ga krasi srednje tijelo. Vino ima dobru ravnotežu, intenzivnost okusa mu je izražena ima dobru trajnost u ustima, ukusno je i harmonično, na aftertasteu javlja mi se ponovno nota breskve. Vino je u dobroj formi te je spremno za trošenje i u dobrim uvjetima čuvanja može potrajati barem dvije godine. Enogastronomski preporučio bih ga uz razna topla predjela, a ja bih se odlučio za pljukance sa škampima.

Ime vina: Malvazija istarska

Godina berbe: 2017
Proizvođač: vina Valenta
Lokacija: Kaldir / Hrvatska Istra
Temperatura serviranja: 8-10 °C
Gastro preporuka: Pljukanci sa škampima
Ocjena: 9,3 / 10
Čaša: Malvazija Riedel glass
Cijena (mpc): 62,50 kn (Cicibela Rovinj)