Vino

Malvazija istarskih vinograda odavno je etablirana u Srbiji, gotovo da nema ugostiteljskog objekta koji je nema u ponudi, a iznimno su popularna i dalmatinska vina. No cilj nam je, uz povećanje izvoza već prisutnih vina, ojačati i prisutnost sorti kontinentalne hrvatske - graševine, frankovke i traminca. Ako vina naših autohtonih sorti na međunarodnim natjecanjima dobivaju najviša odličja onda im je mjesto i na svim boljim vinskim karta u restoranima u regiji, uz bok svjetskim vinima rekao je potpredsjednik za poljoprivredu HGK Dragan Kovačević prilikom promotivnih večera 7. i 8 lipnja. koje je u Beogradu organizirala Hrvatska gospodarska komora.

Predstavljanje vina održalo se kroz dvije večere. Na obje se predstavilo sedam hrvatskih vinarija: Iločki podrumi, Kutjevo, Feravino, Dingač Skaramuča, Degrassi, Vina San Martino i Vinoplod Šibenik. Osnovna ideja ovakve promocije je izravan kontakt vinarija s kupcima, distributerima i vlasnicima restorana.

Prve večeri, pod vodstvom predsjednika udruženja sommeliera Vojvodine Igora Lukovića vina su predstavljena vlasnicima vinoteka, restorana i hotelskim managerima, dok je druge večeri predstavnicima medija vina predstavio sommelier i novinar Nenad Andrić.
U Vojvodini postoji tradicionalno tržište za graševinu iz Slavonije i njena popularnost raste zajedno s rastom svijesti o važnosti lokalnih i autohtonih sorti, a budući da graševina postoji i s ove strane granice njeno prihvaćanje je prirodna stvar rekao je Igor Luković,

Sve vise upita za distribucijom graševine posljednjih pola godina potvrdio je i voditelj izvoza Kutjeva Damir Vondraček.
Ovakvi eventi uvijek pridonose većem interesu, te nam pomažu u jačanju poslovanja rekao je Vondraček.

Ipak, Luković naglašava kako apsolutnu dominaciju još uvijek imaju vina s obale, osobito iz Istre i Dalmacije. Upravo zbog te činjenice svoj potencijal na ovom tržištu vidi vinarija Vinoplod Šibenik koja je predstavila svoj vrhunskog babića.
Reakcije na naše vino su odlične, nadam se da će nam ovakve manifestacija pomoći da uđemo i na police supermarketa i u restorane budući da još uvijek nismo prisutni na tržištu Srbije rekao je Marko Sabioni iz vinarije Vinoplod Šibenik.

Srbija nam je po izvozu vina na šestom mjestu, nakon BiH, Njemačke, Austrije, Crne Gore i SAD-a. U 2107. na srbijansko tržište izvezli smo 122 tisuće litara vina u vrijednosti od 700 tisuća eura. U odnosu na prije pet godina izvoz je u prosjeku porastao 35 posto.
U Srbiju najviše izvozimo vina u bocama, po prosječnoj cijeni od 43 kune po litri. Hrvatska nije količinski veliki proizvođač vina ali se može pohvaliti velikim brojem autohtonih sorti kao kvalitetom vinom, stoga se želimo pozicionirati kao lider u regiji po potrošnji visokokvalitetnih vina. Poanta ovakvih akcija koje HGK provodi pod sloganom Vina Croatia vina mosaica je brendirati Hrvatsku kao vinsku zemlju što u konačnici podiže izvoznu cijenu naših vina - pojasnio je potpredsjednik HGK Dragan Kovačević.

Turistička zajednica područja Dravski peski, koja pod svoje okrilje okuplja Općine Kalinovac, Kloštar Podravski, Podravske Sesvete i od nedavno Ferdinandovac, nastavlja s popularizacijom enogastro ponude Podravine diljem Hrvatske.

TZ područja Dravskih peski tako je posjetila Istru te u sklopu manifestacije PetiVina u Općini Pićan predstavila turističku ponudu u kojoj su glavnu riječ imali vinari s područja Kloštra Podravskog.

Svoja vrhunska vina promovirali su Franjo Budrović, Ivan Koren, Ivan Topolovčan, Zdenko Janči, Boris Bobonj, Alen Ban i Matej Šipek, dok je za gastronomski dio ponude bila zadužena sirana obitelji Imbrišić.
Posjet istarskim kolegama bio je iznimno uspješan i vratili smo se puni dojmova. Istra je priča za sebe u turističkom smislu, no da i kontinentalna Hrvatska ima što za reći po pitanju turizma i ponude, pokazali smo predstavivši naša vrhunska vina i sireve koji su, slobodno mogu reći, oduševili posjetitelje manifestacije - kazao je Alen Janći, voditelj TZ područja Dravski peski.

Na manifestaciji u Općini Pićan sudjelovalo je osam vinara s područja Kloštra Podravskog.

U srijedu, 6. lipnja 2018. godine u hotelu Westin Zagreb u nazočnosti mnogobrojnih vinara, enologa, ugostitelja i ljubitelja vina potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić svečano je otvorio 1. reviju najboljih vina Zagrebačke županije na kojoj su svoja vina sa zaštićenom oznakom izvornosti predstavila 33 vinara iz 9 vinogorja Zagrebačke županije.

U sklopu Revije, osim kušanja vina i sira, održane su i dvije stručno vođene radionice.
Jedna je bila radionica "Sir i vino" na kojoj su posjetitelji mogli naučiti sve o pravilnom sljubljivanju ovih dviju namirnica, dok su na radionici "Pjenušci Zagrebačke županije" imali priliku upoznati 10-ak proizvođača s područja Zagrebačke županije.

Posebni gosti Revije bili su vinari iz Slovenije, kao i slovenske vinske kraljice.

Također, prilikom otvorenja Revije podijeljena su i šampionska odličja s 15. Ocjenjivanja vina Zagrebačke županije.

Završnica ocjenjivanja održana je 17. svibnja na obiteljskom izletištu "4 srca" u Hrastini, Marija Gorica, a dvije stručne komisija pod predsjedanjem prof. dr. Ane Jeromel ocijenile su ukupno 136 uzoraka te dodijelile 2 velike zlatne medalje, 50 zlatnih, 63 srebrnih i 17 brončanih diploma, dok su tri uzorka ocijenjena izvan konkurencije, jer nisu bili u skladu s Pravilnikom o ocjenjivanju vina Zagrebačke županije. Mješavina bijelih sorata - ledena berba 2014., OPG-a Đurinski, šampionsko je vino 15. ocjenjivanja vina Zagrebačke županije,

Napomenimo na kraju, da je na spomenutom ocjenjivanju vino Turopoljski škrlet predsjednika Udruge vinogradara i vinara Grozd Velika Gorica ocjenjeno sa 85 bodova i osvojilo zlatnu diplomu.

Festival graševine u Kutjevu, zaokružen je dodjelom medalja i priznanja za šampionske titule za najbolju mladu graševinu, najbolju zrelu graševinu i za najbolje predikatno vino.

Ocijenjena su ukupno 113 uzorka graševine, a ocjenjivačkom komisijom predsjedao je prof. dr. sc. Edi Maletić. Medalje za nagrađena vina uručili su potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, Dragan Kovačević i predsjednik udruge Kutjevački vinari, Ivan Grgić.

Šest graševina dobilo je veliko zlatno priznanje, a dodijeljeno je 49 zlatnih medalja, 46 srebrnih medalja, deset brončanih medalja i jedno priznanje. Šampionska titula za najbolju mladu graševinu dodijeljena je Kutjevu d.d. za vino Graševina Turković 2017. Za najbolju zrelu graševinu šampionska titula dodijeljena je Kutjevu d.d. za vino Graševina de Gotho berbe 2016. godine, a šampionska titula za najbolje predikatno vino dodijeljena je Kutjevu d.d. za vino Graševina ledeno vino berba 2011. godine.

Tijekom simpozija o graševini u Kutjevu, raspravljalo se o značajnim pitanjima s kojima se proizvođači graševine svakodnevno susreću. Govorilo se o klonskoj selekciji naše najvažnije autohtone sorte, a vrlo važna tema ovogodišnjeg simpozija bila je i novi Zakon o vinu.

Tijekom izlaganja o klonskoj selekciji istaknuto je kako se pojavom klonova različitih karakteristika proširuje kvalitativni potencijal Graševine, a proizvođačima se omogućuje izbor da Graševinu prilagode sukladno cilju proizvodnje, ali i različitim položajima i tehnologijama. Na taj će se način oplemeniti i obogatiti karakteristike ove sorte, što će potvrditi i osnažiti reputaciju Graševine kao "kraljice hrvatskih vina".

U sklopu Festivala graševine brojni su posjetitelji i gosti Kutjeva mogli razgledati podrume kutjevačkih vinarija Krauthaker, Mihalj, Perak i Bodegrajac. Tijekom posjeta vinariji Krauthaker, kušati su se mogle i etikete nagrađene medaljama na prestižnom svjetskom natjecanju Decanter. Gosti su imali priliku kušati vina nagrađena zlatnim medaljama: Graševina izborna berba prosušenih bobica i Kuvlakhe Manzoni, te vina nagrađena s brončanim medaljama: Graševina Vidim, Zelenac izborna berba prosušenih bobica, Mercs, Pinot crni i Graševina Mitrovac.

Osim etiketa graševine, gosti Kutjeva imali su priliku uživati i u vinima drugih sorti koje se uzgajaju u kutjevačkom vinogorju.

Festival graševine, kao i svake godine, privukao je mnogobrojne posjetitelje koji su uživali u cjelodnevnoj manifestaciji posvećenoj našoj najzastupljenijoj autohtonoj sorti.

Boca vina Vin Jaune iz 1774. godine prodana je na aukciji u istočnoj Francuskoj za rekordnih 103.700 eura.

Vino je iz regije Jura i napravljena je od grožđa koje je ubrano za vrijeme vladavine kralja Louisa XVI. Na istoj aukciji prodana je još jedna ovakva boca za 76.250 eura, a treća za 73.200 eura.

Tri boce Vin Jaune napravio je vinar Anatoile Vercel. Bile su u vlasništvu stanovnika Arboisa, vinskog srca regije Jura i vjeruje se da su jedna od najstarijih vina na svijetu. Kupci su Kanađani i Amerikanac.
Nisam mislila da se boce mogu prodati za tako visoku cijenu. Posljednji rekord iz 2011. godine je 57.000 eura. Vinari koji su bili u prostoriji su bili uzbuđeni i aplaudirali su. Bilo je dirljivo, kazala je Brigitte Fenaux iz aukcijske kuće Jura Encheres.

Vrhunska, autohtona vina, maslinova ulja, raznorazne delicije… Sajam vina je ponovno u Splitu, u podrumima Dioklecijanove palače. Povijesni ambijent odgovara povijesti vina. Najstariji podrum u Hrvatskoj broji impozantnih 830 godina.

Malo smo ipak mlađi od Dioklecijanovih podruma, ali dobro je - govori Tonči Luketa iz vinarije "Kutjevo".
Promoviramo nova vina, vidjet ćemo što će ljudi reći. Čini mi se da ima više ljudi nego lani kad smo isto ovdje izlagali vina. Svakako, bolja je posjećenost ove godine i ljudi su zadovoljni, dosta stranaca ima. Malo ih iznenadimo, misle da to nije baš tolika kvaliteta, računaju da je to vino dok se igraju karte i balote - nastavlja Luketa i ističe preferencije posjetitelja. Preferiraju pjenušavo vino i "mišance" našega novog podrumara. Vole ljudi probati nešto novo, ne samo graševinu…

I obiteljska vinarija "Perak" je izlagač iz Kutjeva, a na tržištu je sedam godina.
Imamo 12 i pol hektara vinograda u kutjevačkom vinogorju. Najzastupljenija naša sorta je graševina, što je i logično jer je kutjevački kraj poznat po tome, ali imamo sauvignon, merlot, chardonnay… rekla je Maja iz vinarije "Perak" koja je prvi put na sajmu vina u Dioklecijanovim podrumima.
Izrazito smo zadovoljni, od organizacije do posjetitelja, bili smo na večeri s kupcima, polako se širimo. Turisti su brojniji za našim štandom, puno stranaca ima, većinom Amerikanci, Australci i Englezi, svima su se jako svidjela naša vina - kaže Maja.

Jedan od turista stranaca je David Teraji iz San Diega. Zatekli smo ga s čašom u ruci, dakako.
U posjetu sam Splitu, na godišnjem odmoru. Hotel mi je blizu ovog mjesta i tamo su me obavijestili o sajmu vina. Zanimljivo je, lijepo, stara palača, odlična vina. Kušao sam toliko puno vina u malo vremena, zasad mi je najdraže jedno s Brača - priznao je David.

Rachel iz Australije također smo uhvatili u kušanju najmanje dvije sorte vina s dva različita štanda.
Putujem šest mjeseci, došla sam u Hrvatsku, imam pet dana u Splitu. Opazila sam plakat dok sam šetala i rekla si: "Divota, idem". Odlično je vrijeme za kušanje vina, a ovdje je predobro, obožavam. Volim bijela vina, ali polako, tek sam počela - namignula je Rachel, koja je s osmijehom zadovoljstva kušala plavac sa štanda "Hvar Hills" i malvaziju na štandu "Zigante vina", na sreću i zadovoljstvo izlagača Eve Krištof i Branimira Sovića.

Ima dosta turista, što mi je vrlo drago. Lijepo je, palača ima posebnu dušu i užitak, ljudi pokazuju interes. Trenutno u ponudi imamo dva tipa plavca, jedan je "mali", Maior Rizerva od 13 i pol posto alkohola, drugi Pharos Maximus, sa 16 posto alkohola. Imamo i slatko vino prošek, u pripremi je bogdanuša. Strancima se iznimno sviđa Maior Rizerva, svježi pitki plavac, Pharos je gusto, moćno piće za znalce, preporučujem ga konzumirati uz cigaru, veprovinu ili komadić vrhunske čokolade - ispričala je Eva Krištof, agronomkinja i enologinja u firmi "Hvar Hills" koja se nalazi u Vrbanju na južnoj strani otoka Hvara, iznad mjesta Poljica.

Gospodarimo vinogradom u rasponu od 30 hektara, a sorte kojima se bavimo su trenutačno bogdanuša koja je zastupljena 20 posto i plavac mali 80 posto. Imamo 150 tisuća loza, tj. duša kojima se bavimo. Sve agrotehničke mjere u vinogradu se provode ručno, od plijevljenja, rezidbe, berbe. Imamo vlastitu hladnjaču jer nam je bitno da sačuvamo kvalitetu grožda i da ono dođe u što kraćem roku od vinograda do podruma i bude zdravo. Nedavno smo osvojili broncu za Pharos Maximus, pohvalili su nam i Maior Rizervu, to nam je znak da idemo u dobrom smjeru. Novi smo na tržištu, a ovaj sajam vina je odlična lansirna rampa - smatra Eva.

Branimir Sović, djelatnik firme "Zigante tartufi" i "Zigante vina" iz Buja u zapadnoj Istri, dobio je pohvalu da ima najbolji štand i djelovao je najzaposleniji na sajmu u subotu prije ručka.
Bavimo se preradom i pakiranjem proizvoda od tartufa, imamo i vinariju i bavimo s proizvodnjom i prodajom vina. Izložili smo većinu naših proizvoda, salame s tartufima, sir s tartufima, svježe tartufe koji su prije dvije noći ubrani u Istri i došli kamionom ujutro rano u Split, a ljudi ih kupuju za paštu, meso itd. Imamo i maslinovo ulje s okusom bijelog i crnog tartufa, tartufe s maslinama, s vrganjima, sol s tartufima, oko 100 proizvoda od tartufa. Naravno, tu je i vino koje ide dobro, u Splitu i Dubrovniku imamo svog predstavnika. Probijamo se na jedno veliko tržište, puno je proizvođača koji "napadaju" Dalmaciju tijekom turističke sezone. Na našoj strani je kvaliteta i posebna vrsta malvazije, terana, među ostalim imamo i San Stefano - pripovijeda Sović koji je bio i prošle godine na Vinkom podrumu.

Sad je sve duplo veće, posjećenije. Ovo samo raste. Sviđa mi se prostor jer je u hlađenom dijelu, nije vani, svaka čast organizatorima, htio bih da ovo postane tradicija, da ciljane grupe turista dolaze u posjet podrumima gdje su hrvatska vina iz svih krajeva Lijepe naše - priželjkuje Sović.

Gradsko vijeće Vrgorca jednoglasno je ovlastilo gradsku upravu za potpisivanje ugovora s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu o procjeni autohtonih vinskih sorti zlatarica vrgorska i trnak radi njihove revitalizacije. Radi se o autohtonim sortama vinove loze koje se uzgajaju na području Vrgorske krajine, ali su danas ugroženije nego ikad zbog sadnje drugih neautohtonih sorti ili miješanja s njima.

Imajući to na umu, a s obzirom da je Vrgorska krajina najveće vinogorje u državi s 12 milijuna trsova vinove loze, gradska uprava je u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba odlučila pomoći obnovu autohtonih sorti, čime bi ovdašnja vina bila prepoznatljivija na tržištu, a ovdašnji OPG-ovi opstali i unaprijedili proizvodnju i prodaju.

Ovim znanstvenim projektom planira se provedba klonske selekcije sorti, što predstavlja najviši stupanj genetičkog i zdravstvenog odabira unutar populacije zlatarice i trnka. Projekt uključuje kvalitetnu produkciju ovih sorti kroz proizvodnju sadnog materijala te stjecanje spoznaja o njihovim vinogradarskim i enološkim karakteristikama, čime se želi zainteresirati lokalne proizvođače grožđa i vina za njihov uzgoj u većem obujmu. Proizvodnja kvalitetnog sadnog materijala ostvaruje se kroz izdvajanje klonskih kandidata s najkvalitetnijim genotipovima.

Cilj je osigurati uvjete za proizvodnju certificiranog sadnog materijala ovih sorti kako bi se izravno poboljšale sortne karakteristike, ponajprije u prinosu i kakvoći te najznačajnijim proizvodnim značajkama. Postupak će se provoditi u dvije faze te će se prvo izdvajati najkvalitetniji zdravi genotipovi sorti trnka i zlatarice vrgorske, podignut će se matični nasad za proizvodnju certificiranog sadnog materijala ovih sorti u trajanju od pet godina, a potom daljnji nastavak individualne klonske selekcije i izdvajanje klonova te podizanje njihovih matičnjaka.

Projekt će kroz pet godina koštati ukupno 700 tisuća, što će ravnopravno podijeliti Grad Vrgorac i Agronomski fakultet. U sklopu projekta, a izvan troškova ugovora planirani su i razni stručni izvještaji, publikacije, eksperimentalna vina, prezentacije i slično. A nakon što se projekt realizira, Grad Vrgorac će imati pravo na korištenje sve dokumentacije i dobit će pomoć prilikom uspostave suradnje s proizvođačima grožđa i vina na vrgorskom području.

Projekt zaštite autohtonih sorti vinove loze na vrgorskom području predložio je zapravo lokalni SDP tijekom predizborne kampanje za lokalne izbore 2017. godine, a ideju svojih neslužbenih koalicijskih partnera prihvatio je i gradonačelnik Ante Pranić. On je još u veljači o ideji razgovarao doc. dr. sc. Željkom Andabakom iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Andabak je tada upoznao vrgorskog gosta sa sličnim projektima koji su provedeni na više mjesta u Hrvatskoj, kao npr. u Kutjevu. Spomenuti znanstvenik će, kako stoji u odluci o sklapanju ugovoru, biti voditelj projekta, a suradnika na terenu će naknadno izabrati Grad Vrgorac.

Prezentirajući sporazum s Agronomskim fakultetom na Gradskom vijeću, gradonačelnik Pranić rekao je da se vrgorsko vinogorje razvilo u najveće u državi i da su mnogobrojna obiteljska poljoprivredna gospodarstva velik potencijal za razvoj vinarstva.
Naš kraj daje vina iznimne kvalitete, što svjedoče etiketirane butelje novih malih proizvođača koji u vinarstvu tek utiru svoj put. Njih je zasad malo, naše sorte se miješaju s drugima u polju i ovim projektom želimo učiniti značajan iskorak. Jaki vinari i vinogradari znače i jaki Vrgorac, a bogata ponuda u malim vinarijama je veliki iskorak ruralnom turizmu našeg kraja, rekao je Pranić.

Inicijator ideje, SDP-ov vijećnik Željan Barbir zahvalio je gradonačelniku na brzoj realizaciji. Inače, Barbir je mještanin najjužnijeg vrgorskog sela Draževitići u Vrgorskom polju, gdje uzgaja trnak. Kaže da se radi o sorti čiji su grozdovi mase oko 150 grama, ali je poznat kao zahvalna i manje zahtjevna sorta crnog grožđa.
Kod trnka su prinosi manji, ali redoviti. Trnak daje vrhunsku kvalitetu vina, koje treba godinu dana odležati u drvenoj bačvi kako bi se njegovi tanini smekšali, što je oblik tradicionalnog vinarstva u Vrgorcu i okolici. Zato se zalažem za to da se udio ove sorte u vrgorskim vinogradima poveća, a ovaj projekt će u tome mnogo pomoći.

Na očuvanju starih sorti na području Vrgorca mnogo rade i braća Dario i Boris Gašpar iz sela Umčane kod Vrgorca, koji sade zlataricu i plavku. Vinarija Gašpar djeluje već osam godina, a braća Dario i Boris imaju zasađenih 14 tisuća loza te u idućih nekoliko godina žele otvoriti malu vinariju kapaciteta 25 tisuća litara i većinu prodati turista.

Dario je inače predsjednik Udruge vinara i vinogradara Grada Vrgorca, mladi je poljoprivrednik koji se stalno stručno usavršava i radi na marketingu. Baš zato braću Gašpar ne zanimaju kvantiteta grožđa i vina i neke loše stare prakse. Kažu da u Vrgorcu često prevladava mišljenje da ovdje ne mogu nastati vrhunska vina i da je to rezultat prakse iz socijalizma, gdje se za tadašnju veliku državu trebalo proizvesti mnogo grožđa u rinfuzi, uz malo brige za kvalitetu.

U takvim okolnostima je prva pokleknula stara sorta zlatarica zbog svoje osjetljivosti na bolesti. To je nježna, a divlja sorta koja daje lijepa vina i po njoj smo najposebniji, kaže nam Gašpar. Dario promiče svoju zlataricu posvuda, njegov posjed često je mjesto posjeta enologa, domaćih i stranih turista, a lobiranje je očito navelo i gradsku upravu na aktiviranje.

Pitamo ga što misli o suradnji Grada Vrgorca i Agronomskog fakulteta, a on spremno odgovara da se ovim projektom dvije autohtone sorte spašavaju od zaborava i to zauvijek, a sama ta činjenica je, kako kaže, nešto veliko.
Vrgorski kraj obiluje autohtonim sortama kao malo koji dio Hrvatske kojima se u prošlosti nije davao potrebni značaj tako da su se stihijski sadile razne sorte, osobite one dobre rodnosti koje su služile samo za proizvodnju grožđa, i to u većim količinama. Slijedom toga, naše stare sorte su malo-pomalo gotovo iščezle. Međutim, u ovom našem ogromnom vinogorju ipak su žive manje-više sve te sorte. Osobito se ističu zlatarica i trnak, kaže Gašpar i dodaje da se malo-pomalo vraćaju u prvi plan.

Prije nekoliko godina pojavilo se nas nekoliko vinara koji smo odlučili u prvi plan staviti upravo naše sorte. U početku je bilo poteškoća, ali danas se slika o vrgorskim vinima mijenja nabolje, tako da smo uspjeli i mi vinari, kao i naše sorte skrenuti pozornost na sebe, kako šireg, tako i stručnog dijela vinskog svijeta. Zlatarica i trnak se sve više cijene i poštuju kao odlična vina, sve se više traže na vinskim kartama eminentnih restorana Hrvatske i kao jedna drukčija Dalmacija sigurno imaju svijetlu budućnost. Drago mi je da je i gradonačelnik prepoznao vrijednost ovakvog projekta i koje sve koristi dobivamo time. Kroz struku u pet godina se može puno napraviti, od raznih pokusa, od vinograda do samih vinifikacija. Izoliranjem pojedinih klonova i njihovim čišćenjem od virusa dobivamo sutra sadni materijal koji je višestruko kvalitetniji. Dobiva se loza koja je otpornija i koja daje neusporedivo bolje kvantitativne i kvalitetne rezultate. Ove sorte su za sada sačuvane od zaborava zahvaljujući nama vinarima, nakon ovog projekta one ne samo da neće bit zaboravljene, nego tek tada kreće prava vrgorska vinska renesansa! Živi bili pa vidili, optimističan je Gašpar.