Vino

Postupak donošenja delegiranog akta kojim bi se Hrvatskoj priznalo pravo da njeni proizvođači terana iz Istre prodaju to vino pod njegovim imenom koji je zaštitila Slovenija je potrebno zaustaviti, izjavio je u srijedu slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan.
"Apeliramo da se donošenje delegiranog akta zaustavi ili postupak prekine", kazao je Židan, dodavši da je u tom smislu početkom tjedna pisao zamjeniku predsjednika Europske komisije Fransu Timmermansu.

Slovenija i slovenski proizvođači terana koji bi se idućeg tjedna trebali sastati u Bruxellesu s europskim povjerenikom za poljoprivredu Philom Hoganom tvrde da im je povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Emily O'Reilly kazala kako imaju pravo na svoj zahtjev da im Europska komisija izloži dokumentaciju o komunikaciji s Hrvatskom.

Na temelju te komunikacije donesena je odluka o kompromisnom rješenju za sporno pitanje vina koje se proizvodi i u Hrvatskoj, s prijedlogom da se ono izuzme od zaštite vina istog imena koji je pred ulazak u Europsku uniju osigurala Slovenija.
"Slovenija kao stranka u postupku ima pravo na uvid u svu dokumentaciju i podatke o hrvatskom zahtjevu Komisiji da se za istarski teran napravi izuzetak", kazao je Židan.

Zaprijetio je da Sloveniji, ako se njeni zahtjevi ne uvaže, još uvijek preostaje mogućnost da Europsku komisiju tuži sudu EU u Luksemburgu jer smatra da se prijedlogom delegiranog akta za hrvatski teran krše europska pravila i pravna stečevina.

Slovenski dužnosnici i proizvođači terana iz slovenskog primorja tvrde da je postupak Europske komisije bio "netransparentan" i sumnjaju kako je prijedlog Hrvatske pripremljen "ispod stola", pomoću lobiranja u Bruxellesu.

Slovenski mediji navode da Slovenija pitanje ponovo pokreće kako bi na taj problem skrenula pažnju i predsjedniku Eurospke komisije koji početkom idućeg mjeseca dolazi u Ljubljanu, a o slovensko-hrvatskom vinskom prijeporu se do sada odbijao izjasniti.

Kadarka je velika, zaboravljena sorta grožđa Panonske nizine koja upravo doživljava renesansu. Nekada se uzgajala po cijeloj Slavoniji i Vojvodini, a vina kadarke proizvodio je djed poznatog hrvatskog vinara Ivana Enjingija. Nestala je pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, zbog svoje osjetljivosti i zbog rasta popularnosti frankovke i crnog pinota. Zadržala se pretežno u Mađarskoj, gdje je podjednako uspješna kao samostalna sorta i kao sastojak cuvéea Bikova krv. Kadarka je sorta grožđa velikoga potencijala, idealna za proizvodnju modernih vina jer im daje svježinu, mekoću i umjerenost, kao da odražava panonski karakter i terroir na kojemu uspjeva.

Početkom 2000-tih hrvatska obitelj Tonković kupila je desetak hektara zemlje u Bačkim vinogradima na Subotičko-horgoškoj pješčari i ondje zasadila kadarku, na cca 7,5 ha. Angažirali su enologe iz Mađarske i iz španjolske vinske regije Rioje kako bi napravili moderno i elegantno vino od ove stare, autohtone sorte Panonske ravnice čiji korijeni vuku sa Skadarskoj jezera, još iz 17.st. Izgradili su podrum, ukopan u pješčanoj dini, uredili mali lijepi salaš i iz godine u godinu, iz berbe u berbu - vina Tonković sve su bolja.

Obitelj je veoma hrabro posadila samo jednu sortu u vinogradu.
"Kadarka je bila simbol ovoga podneblja i trebamo se samo malo potruditi i ona će ponovo biti naša najveća prepoznajnica! Želimo joj vratiti stari sjaj i obnoviti njezinu tradiciju. kadarku želimo dovesti do savršenstva i njezin genetski potencijal iskoristiti do maksimuma" kaže Ignacije Tonković idejni začetnik obnove stare sorte.

Kadarku je volio Franz Schubert, nazivao ju je Szekszardskim nektarom, bila mu je inspiracija za čuvenu skladbu Trout Quintet. Franz Liszt je zbog kadarke skladao pjesmu u čast regije, Szekszárd Mass ... Štoviše, Liszt je iz svojih osobnih razloga svake godine slao kadarku papi Piju IX. Tonkovići su tu tradiciju obnovili 2009. godine te prvi put poslali kadarku Benediktu XVI., a tradicija se nastavlja ...

Svjetska vinska javnost već je prepoznala kadarku Tonković: Fantazija 2011 i Rapsodija 2012 ponosne su nositeljice Decanterovih brončanih medalja, preporuku za lokalnu sortu dobio je Rosé 2014.

Kadarka je nekada, u Austro-Ugarskoj bila vino gospode i bilo je najcjenjenije vino na području Bačke. Danas se vina Tonković piju u Bordeauxu, zauzela su svoje mjesto u bordoškom gradu vina La Cité du Vin, u vinoteci Latitude 20 i u restoranu Le 7. Vole ih (zahtjevni) Francuzi, kupuju Belgijanci i Švicarci, polako se probijaju na zahtjevno englesko - i američko tržište, u Srbiji su u prestižnim restoranima, a polako osvajaju - i Zagreb i Ljubljanu.

Za sada je u prodaji samo Fantazija 2012 i Rapsodija 2013 i to u riječkoj poslovnici trgovine Dobra vina ili online, zagrebačkim vinotekama Dornberg u Vlaškoj i Bornstein na Kaptolu. Rosé kreće u prodaju oko 1.3.2017. Ova vina moći će se kušati i na vinskim festivalima u Laubi ( Vinart Grand Tasting 25. i 26.2) i na Pink Dayu u Mimari - 11.3.

Vinarija Kozlović pokraj Momjana drugu je godinu za redom pobjednik godišnjeg natjecanja "Bijeli grozd", kojeg od 2012. godine provodi Udruga za kulturu stola G.E.T. iz Zagreba. Ova se udruga bavi promicanjem eno-gastronomije i razvojem eno-gastro turizma, a nagradu Bijeli grozd dodjeljuje vinarijama za zasluge i uspjehe u razvoju eno-turizma.

Ocjene po regionalnom principu

U sklopu procedure za dodjelu nagrada Bijeli grozd za 2016. godinu, za svoje favorite glasalo je ukupno 515 eno-gastro znalaca. Vinarije su ocjenjivane po regionalnom principu odnosno Hrvatska je podijeljena na četiri vinske regije pa je za svaku regiju na osnovu broja dobivenih glasova određen zasebni plasman, a najbolje vinarije su, opet po kriteriju broja glasova, svrstane u TOP-100 listu najboljih stotinu vinarija u Hrvatskoj.

Tako su vinarije ocjenjivane za područje Istre i Kvarnera; Dalmacije; Bregovite Hrvatske, te Slavonije i Podunavlja; a ove godine su prvi put za nagradu Bijeli grozd ocjenjivane i vinarije u Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji.

U kategoriji Istra i Kvarner prvo mjesto odnosno nagrada Bijeli grozd pripala je vinariji Kozlović iz Momjana, drugoplasirana je vinarija Kabola također iz Momjana, a treća je vinarija Trapan iz Šišana.

U ukupnom poretku odnosno na ukupnoj listi od TOP-100 najboljih hrvatskih vinarija, od istarskih vinara Kozlović je drugu godinu za redom na prvom mjestu, Kabola na trećem, Trapan na osmom, Matošević u Krunčićima na 13. mjestu, na 22. mjestu je vinarija Benvenuti u Kaldiru, od 26. do 29. mjesta slijede vinarije CUJ u Umagu, Clai u Krasici, Coronica u Korenikima te Meneghetti u Balama, motovunska vinarija Tomaz je na 37. mjestu, Cattunar u Novoj Vasi na 41. mjestu, na 44. mjestu je Degrassi u Savudriji, vodnjanska Medea je na 66. mjestu a na 67. je Prelac u Momjanu, vinarija Roxanich u Kosinožićima je na 70. mjestu, Rino Šuran u Rovinju na 72. mjestu, na 78. mjestu je Franc Arman u Vižinadi, dvije rovinjske vinarije - Stancija Collis i Dobravac zaizele su 81. i 82. mjesto, Lunika u Brajkovićima 90. mjesto, na 94. mjestu je vinarija Radovan u Radovanima, i na 99. mjestu vinarija Terzolo u Novoj Vasi Porečkoj.

Na ljestvici čak 22 vinarije iz Istre

Ukupno su se 22 istarske vinarije plasirale na ovu ljestvicu od 100 najboljih, a zanimljivo je da su u popis, iako je kategorija nazvana "Istra-Kvarner", s kvarnerskog područja ušle samo dvije vinarije, Ivan Katunar iz Vrbnika na otoku Krku na 58. te Boškinac iz Novalje na otoku Pagu na 60. mjestu.

U kategoriji Bregovita hrvatska nagradu je dobila vinarija Vuglec breg iz Škarićeva, najbolja dalmatinska vinarija je Bibich iz Plastova, a Iločki podrumi iz Iloka pobijedili su u kategoriji Slavonija i Podunavlje. Osim šampionske titule za Kozlovića, u Istru je došla i još jedna nagrada, naime vinariji Deklić iz sela Ferenci kraj Vižinade dodijeljena je nagrada "Dobar start", koja se inače dodjeljuje vinarijama koje su tek krenule ili uskoro namjeravaju krenuti s turističkom ponudom i to, po ocjeni glasača, na dobar način i s puno entuzijazma.

S veseljem najavljujemo prvi hrvatski Salon pjenušavih vina u organizaciji slovenske tvrtke RadoStne priredbe, s 20.godišnjim iskustvom organiziranja vinskih događaja u Sloveniji i uz potporu Veleposlanstva Republike Slovenije u Zagrebu i i SLO-CRO Poslovnog kluba.

U novu, jubilarnu godinu u kojoj se slavi 20 godina RadoStnih priredbi, naši susjedi ulaze sa sloganom "Neka jubilej započne u velikom stilu, neka započne s mjehurićima".

U čast jubileja, prvi put u povijesti RadoStnih priredbi, organizira se priredba izvan granica Slovenije. Tjedan dana prije "4. Salona penečih vin" u Ljubljani, organizira se "Salon pjenušavih vina" u Zagrebu.

Prvi Salon pjenušavih vina u Zagrebu održat će se u samom centru grada, u dvorani Jelačić hotela Dubrovnik s divnim pogledom na Trg bana Jelačića. Salon će biti organiziran po istom modelu kao Ljubljanski - okupit ćemo najbolje proizvođače pjenušavih vina, prvenstveno Slovenije i Hrvatske, njihove vrhunske pjenušce i brojne ljubitelje pjenušavih vina.

Naša je misija jasna - širenje i podizanje razine kulture vina putem edukacije, stoga ćemo organizirati dvije vođene degustacije za posjetitelje, u dvorani Mažuranić, ističu organizatori.

Salon teži eleganciji, ciljanoj vinskoj publici s unaprijed definiranim i ograničenim brojem izlagača i ulaznica za posjetitelje, a poseban će mu ugođaj dati sjajan glazbeni program.

Ministarstvo poljoprivrede je izvijestilo kako podržava usvajanje akta Europske komisije kojim će se domaćim proizvođačima omogućiti da dalje koriste naziv te vinske sorte

"Uz obvezu poštivanja europskih pravila, smatramo da hrvatski proizvođači vina imaju pravo korištenja naziva vinske sorte teran prilikom označavanja vina, kao što je i predviđeno u tehničkoj dokumentaciji za zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI) Hrvatska Istra", ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Praksa koja se koristi u cijeloj EU

Napominju da je korištenje naziva sorte koja je identična nazivu ZOI-a za vino omogućeno EU pravilima pod ograničenim uvjetima i ta se praksa koristi u svim EU zemljama koje proizvode vino, prenosi Glas Istre.

Također, iz Ministarstva su naveli i da je teran kao sorta uvršten na sortnu listu OIV (Svjetska organizacija za vino) te je priznata zakonodavstvom RH od 1991. Međutim, već ranije, u pravnim aktima Jugoslavije se koristila oznaka teran, pa je ta praksa označavanja nastavljena u post-jugoslavenskim zemljama.

Zbog svega toga je Hrvatska zatražila izuzeće prije pristupanja EU kao i pravo za nastavak korištenja naziva teran kod označavanja hrvatskih vina. Obrazložili su taj zahtjev velikim brojem povijesnih i tehničkih dokaza.

Pripremljen je i akt

U priopćenju Ministarstva su zaključili kako Republika Hrvatska u potpunosti podržava usvajanje zakonodavnog akta EK kojim se pojašnjavaju uvjeti pod kojima se naziv teran kao naziv vinske sorte može koristiti kod označavanja hrvatskog vina zaštićene oznake izvornosti "Hrvatska Istra".

Europska komisija (EK) je potvrdila i da je pripremila akt kojim bi se hrvatskim vinarima u Istri omogućilo nastavak prodavanja vina pod nazivom teran, čime su izazvali nezadovoljstvo Slovenaca koji su to ime zaštitili zemljopisnom oznakom podrijetla.

EK je nakon sastanka slovenskog ministra poljoprivrede Dejana Židana s povjerenikom za poljoprivredu Philom Hoganom u četvrtak navečer objavila da je pripremila nacrt delegiranog akta, kojim bi se hrvatskim vinarima dopustila iznimka u korištenju imena teran.

Željko Nakić direktor Vinarije Čitluk vodi najveću vinarsku firmu u BiH. Upućen je u sve probleme sa kojima se ova grana gospodarstva susreće na tržištu. Povod razgovaru s ovim poznatim gospodarstvenikom je dugoodišnja suradnja i prijateljstvo sa Slobodanom Ćurkom odnosno poduzećem M-Libertas koja je rezultirala odličnom promocijom vina na Vlašiću.

O toj suradnji Željko je izjavio:
"Upoznali smo se kasnih devedesetih. Ja se bavim vinima, Slobodan je ugostitelj.Iz toga poslovnog odnosa stvorilo se i prijateljstvo koje evo traje i do danas. Ovo je jedna u nizu naših promocija u srednjoj Bosni i na Vlašiću, naravno. Moram napomenuti da sam svaki puta sretan kada se nalazim u ovoj sredini. Večeras se to pretvorilo u jedan kulturni događaj. Ovom prilikom bi pohvalio lokalne amaterske glazbene i pjevačke skupine koje su večeras izvodile svoj program. Ovo je predivna stvar, predivna večer a nadam se da smo i ovim našim vinima doprinijeli da ljudi odu sretni svojim kućama jer u ovom sivilu naše svakodnevnice mislim da je ovo jedan lijep iskorak. Ovo druženje nazvali smo "noć prijatelja" i ja smatram da je zaista tako".

Izjavili ste da je Vinarija Čitluk najveća u BiH i da nemate ozbiljnu konkurenciju. Zašto je to tako?
"To nas baš ne veseli ali Vinarija Čitluk je po mnogo parametara najveća vinarija u BiH.Imamo 400 hektara vlastitih vinograda, imamo smještajne kapacitete za 11 milijuna litara, izvozimo vino u 25 zemalja svijeta. Negdje je to simbolično, negdje su to značajne količine. Mi želimo da se u BiH a posebno u Hercegovini nanovo dogodi sadnja i proizvodnja grožđa. Mi kao kuća koja nema drugog proizvoda osim vina nastavljamo se borit na tržištu i zapravo dokazujemo da se još uvijek može živjeti samo od vina".

S obzirom da ste veliki izvoznik imate li poticaje od Države?
"U tom segmentu nismo podržani ni malo. Moram napomenuti da imamo određene poticaje koji kasne ali ipak postoje po hektaru, s tim što ja moram napomenuti da bi tu površinu trebalo spustiti još niže da bi i drugi mogli ostvariti poticaje i da bi zainteresirali mlade i nove potencijalne vinogradare".

Hoće li smilje potisnuti grožđe, s obzirom na velike površine koje se u Hercegovini sade ovom kulturom?
"U Hercegovini se dogodila eksplozija sadnje smilja. Ja osobno nemam ništa protiv. Meni je drago da se to dogodilo. Prije svega bolje je da se nešto radi nego da je zemlja pusta. To niukom slučaju nama ne smeta, dapače. Ako sutra netko bude Hercegovinu percipirao kao zemlju smilja i nekakvih drugih proizvoda koji stvaraju eterična ulja (kadulja, lavanda, vrijesak itd), nama to dugoročno ne može štetiti. Oni koji dođu kupiti eterična ulja kupit će i vino ili će ga popiti. U svakom slučaju riječ je o dobiti."

Jesu li naša vina dovoljno izbrendirana?
"To jeste kompleksno pitanje ali mislim da nisu. Ja sam proputovao cijeli vinski svijet. Sve moguće i nemoguće destinacije. Gdje god dođete prva asocijacija je Bordo, Toscana i to je vino. Mi nažalost nemamo tu snagu. Čak što više ja osobno sam bio akter izlaganja na više sajmova. Od Šangaja pa do Sant Peterburga, Njuroka itd. Često se osjećam kao pastorče. Mi sami dođemo i pravimo svoj štand, platimo putovanje i sve. Svi drugi dođu na gotovo jer njima njihove asocijacije koje pomaže država urede štand, pripreme cijelu priču i to sve ima jednu težinu. Ja bih zapravo bio sretan kada bi se dogodila jedna simbioza medija, privrednika, politike i svih onih koji mogu nešto pomoći da se pomogne ova privredna grana. Vino je jedan od rijetkih proizvoda koji ima mogućnost da BiH svrsta u značajne izvoznike i da budemo prepoznatljivi po kvaliteti na svim meridijanima i paralelama ovoga svijeta", kaže na kraju našega razgovora Željko Nakić direktor Vinarije Čitluk.

Zastupnici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine upoznati su na današnjoj sjednici o izvještaju u vezi sa stanjem poljoprivrede (Zeleni izvještaj) u 2015. godini.

Predstavnik resornog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Bešćo Alibegović je obrazložio zastupnicima da je u prošloj godini rasla proizvodnja malina, jer je za 84 posto više bilo zasađenih površina u odnosu na prethodnu godinu, za 65 posto više je bilo i zemljišta pod vinogradima nego u 2014., dok je zabilježen i konstantan rast proizvodnje povrća, blagi pad sjemenske proizvodnje i blagi rast u animalnoj proizvodnji.

Iskorištenost kapaciteta u prehrambenoj industriji je bila oko 50 posto, rekao je Alibegović.

U vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda, izvoz je bio veći od uvoza jedino kod mlijeka i vrhnja, dok je, primjerice, uvoz mineralne vode i bezalkoholnih pića veći od izvoza.

Izvještaj resornog ministarstva sadrži pregled o novčanoj podršci biljnoj i animalnoj proizvodnji, utrošku tog novca te uvođenju mjera sufinanciranja troškova za registrirane poljoprivredne obrte, za što je izdvojeno tri milijuna KM, a od toga po milion i po od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva te Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Kontrole utroška novca bile su na terenu konstantne u suradnji s inspekcijom.

Problemi u proračunu diktiraju da se ne mijenja bitno struktura davanja za poljoprivredu, ne osigurava, shodno propisima, minimalnih tri posto za poticaj ovoj grani.

U Federaciji Bosne i Hercegovine u 2014./2015. godini je zasijano 197.139 ha, što je više za 10 posto u odnosu na sjetvu u 2013./2014. godini, navedeno je između ostalog u Zelenom izvještaju.

U 2014. su zasijane manje poljoprivredne površine zbog poplava, dok je u 2015. došlo do povećanja ukupnih zasijanih površina, između ostalog zbog povoljnijih klimatskih uvjeta. Promatrano po grupama usjeva u proljetnoj i jesenjoj sjetvi, bilježi se uvećanje zasijanih površina žita za 15 posto, industrijskog bilja za 19,33, krmnog bilja za 0,30 te povrtnog bilja za 11,8 posto u odnosu na sjetvu u 2013./2014.

Iskorištenost kapaciteta u prehrambenoj industriji je ispod 50 posto, izuzimajući proizvodnju bezalkoholnih pića gdje je iskorištenost kapaciteta 53,9 posto, prerade mlijeka 56, te prerade voća i povrća 62,0 posto, navedeno je također u Zelenom izvještaju.

Najniža iskorištenost kapaciteta bilježi se kod proizvodnje vina i iznosi 15,6 posto u odnosu na 2014.godinu, kada je iznosila 8,13 posto. Međutim, podaci o ostvarenoj proizvodnji kojima raspolaže Federalni zavod za statistiku po svim granama prehrambene industrije, odnose se na manji broj subjekata i nisu relevantan pokazatelj ukupno ostvarene proizvodnje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema neslužbenim podacima o proizvodnji vina koje posjeduje Federalno ministarstvo, iskorištenost kapaciteta je veća od 50 posto, navode iz tog ministarstva.

Krajem 2015. donesena je Uputaza upis u registar subjekata iz oblasti prehrambene i duhanske industrije, kojim je propisana obveza dostavljanja podataka, između ostalih o kapacitetima i ostvarenoj proizvodnji i za prethodnu godinu.

Prateći kapacitete privrednih društava koja se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda, može se zaključiti da u Federaciji Bosne i Hercegovine još nema proizvodnje šećera (osim pakovanja šećera), biljnog jestivog ulja i slada.

Zastupljenost domaćih sirovina u proizvodima veliki je problem s kojim se suočava prehrambena industrija u Federaciji BiH zbog nerazvijenosti pratećih industrija, odnosno ovisnosti o uvozu većine potrebnih ulaznih sirovina, navedeno je također u ovom izvještaju.