Vino

Zahvaljujući poduzetničkom duhu članova obitelji Ćorić, u petak je u njihovoj poznatoj tvrtki Podrumi "Andrija" u Paoči održana tradicionalna gospodarsko-turistička manifestacija blagoslova i kušanja mladog vina pod nazivom "Andrinje 2016.". Tu manifestaciju vlasnici Podruma "Andrija" (obitelj Ćorić) za svoje prijatelje i poslovne partnere organiziraju krajem studenoga svake godine uz blagdan sv. Andrije, a u spomen na svoga oca, na pok. Andriju Ćorića, osnivača Podruma. Kao i proteklih godina, i ovogodišnje se "Andrinje" održalo pod simboličnim nazivom "Uvijek žedan, nikad pijan".

Bilo je to nezaboravno cjelovečernje druženje obitelji Ćorić sa svojim kupcima, poslovnim partnerima i prijateljima, a ujedno i prilika da im upute čestitke za predstojeće božićne i novogodišnje blagdane, da im pokažu svoj prekrasni podrum te ih počaste svojim vrhunskim vinima "Andrija" i domaćim specijalitetima. Domaćini su sve svoje drage goste u Paoči dočekali riječima dobrodošlice: "Živi bili i Andrijino vino pili".

Brojni gosti

Uz članove, rodbinu i prijatelje obitelji Ćorić, na ovogodišnjem Andrinju u Paoči okupilo se više od tisuću njihovih kooperanata, iskusnih vinara, poslovnih partnera te mnogih uglednika iz političkog, gospodarskog, kulturnog i javnog života čitlučke i susjednih općina te cijele BiH, kao i niz gostiju i poslovnih partnera iz Republike Hrvatske i još 15-ak europskih zemalja u koje se izvoze vina "Andrija".

Upućujući uime o obitelji Ćorić tople riječi dobrodošlice svima, voditelj programa Veselko Čerkez je rekao : "Podrumi 'Andrija' i draga obitelj Ćorić raduju se kad im prijatelji dolaze, a najmanje se raduju kad prijatelji odlaze". Potom je pročitao prigodnu zdravicu koju je znalački osmislio te kazao: "Ovaj ritual dobra zlata je vrijedan, okuplja nas i povezuje kao drugi ni jedan".

Potom je sudionike Andrinja pozvao da se s poštovanjem prisjete majke i oca, utemeljitelja imanja obitelji Ćorić, u želji da "ono što su stvorili nikad ne presuši". Podsjetio je i na prekrasne riječi iz pjesme njihova sina fra Šimuna Šite Ćorića kako "uz ljubav nikad neće zgasnut vatra". Iskrene pozdrave uime svih sudionika od srca je uputio fra Šiti i Valentinu poručivši im da su svima blizu i "da su usred naših duša". Na kraju su posebno burni pljesak nazočnih izazvale Čerkezove riječi upućene Vali s uvjerenjem da će uskoro biti na slobodi: "Do povratka njegova mjeseci se, Bogu hvala, a ne više godine, broje i nikakve više laži haaške i druge na tom putu ne stoje".

U pozdravnom govoru Miroslav Ćorić, direktor Podruma "Andrija", izrazio je dobrodošlicu svima i pozvao ih da uživaju u opojnom mirisu i okusu kapljica glasovitih vina iz Podruma "Andrija". Direktor Ćorić i enolog Josip Martinović potom su u znak zahvalnosti za suradnju najzaslužnijim poslovnim partnerima uručili posebna priznanja i boce vrhunskog vina "Vranac Andrija" koje je proglašeno šampionom crnih vina na međunarodnom susretu vinara i vinogradara "Sabatina". Nakon toga je novi gradnićki župnik fra Nikola Rosančić na svečan način zazvao Božji blagoslov na domaćine, njihovo mlado vino i vinski podrum, na sve vinograde i vinare, nazočne goste i uzvanike te sve koji će se vinom sladiti i pozvao ih na umjerenost u piću.

Kao i sva dosadašnja, i ovogodišnje Andrinje trajalo je do kasno u noć, a proteklo je u prijateljskom ozračju, ugodnom druženju i nezaboravnom uživanju u opojnom okusu visokokvalitetnih bijelih, ružičastih i crnih vina poznatog i prepoznatljiva imena "Andrija" te obilju domaćih specijaliteta koje je pripremalo i nudilo dvadesetak kuhara i konobara. Budući da je program znalački vodio Veselko Čerkez te da su hercegovački tamburaši bili zaduženi za glazbu i pjesme, ugođaj je doista bio potpun. Posebno burno pozdravljen je dolazak na Andrinje "biskupa" Martina iz Križevaca, koji je obavio tradicionalnu ceremoniju "krštenja" mladog vina te sa svojom družinom nastavio pjevati i uveseljavati nazočne sve do zore.

Obiteljska tradicija

Treba istaknuti kako se obitelj Ćorić proizvodnjom grožđa i vina uspješno bavi više od 350 godina. Njihova vinarija godišnje proizvede više od milijun litara vrhunskih vina "Andrija", od čega se polovina izveze na tržište u petnaestak europskih zemalja, a od lani i na Island.

Doznali smo kako, uz glasovita vina "Andrija", Podrumi "Andrija" proizvode i likere, travaricu i rakiju "lozu" te "kuhana vina" za skijališta, a među rijetkima su što izrađuju i etikete s natpisom na Brailleovu pismu za slijepe. Stoga se slobodno može reći da je to jedna od najuspješnijih vinarija u Bosni i Hercegovini. Uz višestoljetnu sačuvanu tradiciju te pažnju i strpljenje što ih vinu pružaju članovi obitelji Ćorić i poznati enolozi, vrhunska vina "Andrija" postupno dozrijevaju u hrastovim bačvama podzemnog podruma opremljenoga najsuvremenijom svjetskom tehnologijom.

Razvojem tržišta Podrumi "Andrija" osnovali su svoja predstavništva u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Travniku i Bihaću, a već dugi niz godina svoje proizvode plasiraju u Hrvatsku, Njemačku, Švicarsku, Belgiju, Poljsku, Dansku, Srbiju i Crnu Goru , Island te još nekoliko zemalja.

Treba na kraju reći da je manifestacija "Andrinje" sastavni dio tradicije, kulture i običaja hrvatskoga naroda Brotnja te da se na njoj ujedno predstavljaju glasovita vina žilavka i blatina, hercegovačko podneblje, plemenitost ljudi, pjesme i običaji vinorodnog broćanskog kraja. Sve su to razlozi zbog kojih je "Andrinje" već postalo poznata, prepoznatljiva i nezaobilazna gospodarstvena i turistička manifestacija i atrakcija koja je još davno poprimila međunarodno obilježje. Stoga ne čudi što je Turistička zajednica FBiH manifestaciju "Andrinje" s pravom uvrstila i u kalendar važnijih turističkih događaja u Bosni i Hercegovini.

Hrvatski ministar Tomislav Tolušić, isti onaj koji je na mjesnoj ambulanti opće i dentalne medicine u mjestu Nova Bukovica nedavno postavio spomen-ploču u zahvalu samom sebi, posjetio je Bruxelles. Tamo se sada pojavio u ulozi ministra poljoprivrede, a ne ministra regionalnog razvoja i fondova EU, što je bio donedavno.

Polivalentni ministar Tolušić sastao se u Bruxellesu 'na marginama sastanka ministara poljoprivrede s povjerenikom za poljoprivredu Philom Hoganom', kako kaže Hinin servis vijesti iz EU-e.
"Bio je to nastupni sastanak. Pozvali smo ministra Hogana, koji je rekao da će ubrzo posjetiti Zagreb i Slavoniju. Razgovarali smo o pitanju terana, spekulativnim zalihama šećera te kvotama za mandarine i jabuke" - rekao je Tolušić, koji je prvi put boravio u Bruxellesu kao ministar poljoprivrede.

Nakon razgovora o spekulativnim zalihama šećera ministar je rekao kako očekuje da će se pitanje terana 'biti riješeno u bliskoj budućnosti', no nije pojasnio o kojim se vremenskim okvirima radi.

Inače, Slovenija je 2000. godine u EU-u zaštitila vino teran, koje se u primorskom dijelu te zemlje radi od grožđa sorte refošk. Taj slovenski potez je naljutio istarske vinare, budući da se i u Istri stoljećima proizvodi vino teran i to od grožđa koje se isto zove - teran (a ne refošk).

Zbog te zaštite, koju su mnogi ocijenili nepotrebnom slovenskom drskošću i besmislenim europskim administrativnim činom, hrvatski proizvođači ne mogu prodavati vino pod tim imenom.
"Zbog svojih karakteristika idealno se sljubljuje s pršutom, sirom i jelima na bazi mesa i divljači. Njegove karakteristike najviše dolaze do izražaja ako se pije na temperaturi od oko 18 °C. Teran je stara istarska sorta koja je, otprilike, prije 100 godina bila i glavna istarska sorta. Kroz to vrijeme često se poistovjećivala s refoškom, međutim na osnovi opažanja i proučavanja mnogih autora, utvrdilo se da unutar ove sorte, postoje različiti klonovi, koji se morfološki, fiziološki i gospodarski razlikuju" - pojašnjavaju u Udruzi Vinistra koju čine registrirani proizvođači grožđa i vina s područja Istarske županije.

Ako u svojoj upravo započetoj operaciji mogućeg naziva Spašavanje vina terana, odnosno borbi za teran uspije, ministar Tolušić će onda zaslužiti neku novu spomen ploču koju će postaviti u nekom istarskom vinogradu, s nešto drukčijim natpisom od onog u Novoj Bukovici:
"Ovu spomen ploču, u znak sjećanja na dovršetak izgradnje ambulante u Novoj Bukovici, Doma zdravlja virovitičko-podravske županije, postaviše ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić, obnašateljica dužnosti župana Sanja Bošnjak i načelnik općine Nova Bukovica Željko Venci."

Zahvaljujući ulaganjima od 33 milijuna kuna, promjeni Uprave, izvršnog menadžmenta i drugim mjerama provedenim unazad tri godine Erdutski vinogradi zabilježili su snažan rast. Krenulo se sa 126 ha novih vinograda, uvedene su nove tehnologije, proizvodnja je više nego udvostručena, na četiri milijuna litara, i otvorena su nova tržišta. Znatno je podignuta kvaliteta vina, što je 2015. godine potvrđeno na međunarodnim sajmovima GAST u Splitu, BeoWine Fair u Beogradu i na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru, gdje su Erdutski vinogradi osvojili prve nagrade i veliko zlato - šampion sajma.

Predsjednik Nadzornog odbora i većinski vlasnik Josip Pavić stoji iza velikog zamaha koji se događa u Erdutskim vinogradima, najvećoj hrvatskoj plantaži, u jednom dijelu od 513 ha. Poznat je kao direktor bivšeg diva IPK Osijeka, Kandita i Tvornice šećera Osijek te višegodišnji predsjednik NK Osijek. Kada mu je karijera u šećerani nakon punih 40 godina radnog staža završila, kolege iz Erdutskih vinograda zamolili su ga da se uključi u njihov projekt, na što se prije tri godine i odlučio. Kako bi se što prije ostvarila proizvodnja vrhunskoga grožđa i vina i osvojila nova tržišta, osim novog menadžmenta, uzeo je i konzultante s dugogodišnjim iskustvom u vinskom poslu u Europi i svijetu. Oni su mišljenja da Erdutski vinogradi imaju prirodne i povijesne preduvjete da budu jedna od najljepših istočnoeuropskih premium vinarija i vinskih destinacija.

• Mnogo ulažete u opremanje vinarije i mehanizaciju u vinogradu.
"Cijela naša koncepcija podređena je kvaliteti. S obzirom na iskustvo stečeno u šećerani, gdje sve mora biti visokoproduktivno, visokomehanizirano i gdje je višesmjenski rad normalan, isti principi ugrađeni su i u organizaciju rada na plantaži i u vinariji. Bez pravovremenog obavljanja svih operacija i pravovremene i kvalitetne zaštite vinograda nema ni zdravog, kvalitetnoga grožđa. Obučeni radnici, novi traktori s kabinama najviše klase zaštite i udobnosti i višeredni atomizeri omogućuju zaštitu 513 ha vinograda u dva dana. Berba je kod velikih vinograda strojna ponajprije da bi se grožđe obralo u optimalnim rokovima. U slučaju visokih dnevnih temperatura, bere se noću, kada su temperature niže, što bitno pridonosi kvaliteti. Kapacitet vinarije iznosi šest milijuna litara u cisternama od inoksa i drvenim hrastovim bačvama. Posebno smo ponosni na unikatnu hrastovu bačvu od 75.000 litara, najveću na svijetu u upotrebi. U vinariji je povećan kapacitet hlađenja, obnovljen je sustav filtracije, mjerenja i regulacije."

• Koliko se država brine za vinarsku proizvodnju?
"Vinogradarstvo i vinarstvo od iznimne je važnosti za društvo jer je jedan od katalizatora marljivog i discipliniranog rada na selu. U vinogradarstvu se može uspjeti samo ako se svi radovi obavljaju kvalitetno i na vrijeme, a može se sve izgubiti ako to izostane. Nestankom vinogradarstva iz našeg sela nestao bi i taj katalizator marljivog i discipliniranog rada, sa svim posljedicama. Hrvatska se u svojim strategijama definirala kao velika turistička destinacija, što znači i kao vinska destinacija s kvalitetnim vinima. Hrvatska znatno potpomaže ostvarenje te strategije. S 50 posto subvencionira se podizanje i obnova vinograda, ulaganja u vinarije i marketing i trženje vina. Prema podacima Zavoda za statistiku i Zavoda za vinarstvo, samo oko 40 posto svih vina koja se 'potroše' na hrvatskom tržištu prolazi kontrolu Zavoda. O ostalih 60 posto domaćih i uvoznih vina ništa se ne zna. Iz tih podataka moglo bi se zaključiti da se ne ostvaruje strategija Hrvatske kao vinske destinacije s kvalitetnim vinima.
Vinogradarstvo i vinarstvo jedno je od najreguliranijih djelatnosti u EU. Zadatak države je da, u okviru regulative EU, nacionalnim zakonima, pravilnicima i drugim mehanizmima, stvori okvir za realizaciju naše strategije."

• Što je s uvozom vina?
"U posljednje tri godine uvoz vina u Hrvatsku porastao je triput i sada iznosi oko 30 milijuna litara, što je više od 40 posto vina na hrvatskom tržištu, prema podacima Carine i Zavoda za vinarstvo. U isto vrijeme, izvoz je ostao isti, nešto manji od pet milijuna litara. Ulaskom u EU hrvatski vinari izgubili su mogućnost bescarinskog izvoza u Ceftu, članice Cefte zadržale su kvotni bescarinski izvoz u EU, a zemlje EU imaju slobodan pristup na naše tržište. No čini se da još nismo savladali fine mehanizme EU-regulative koje pojedine države članice mogu samostalno određivati. Jedan od tih mehanizama može biti i puštanje u promet uvoznih vina pod jednakim uvjetima kao i za domaća, koja moraju dobiti dozvole za puštanje u promet vina od Zavoda za vinarstvo. U proteklih šest mjeseci Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s udrugama vinara izradilo je prijedlog izmjena Pravilnika o vinu. Nadamo se da će novi ministar poljoprivrede uskoro razmotriti i usvojiti prijedlog."

"Dvije godine vodio sam vinariju bez bilo kakvog novca. Ne znam kako smo uopće preživjeli," pričao je u srijedu navečer Martin Tesch tijekom susreta s novinarima u baru Doba vina u Green Goldu.
"Nijemci nisu mogli podnijeti riječ Unplugged kao engleski naziv na etiketi, niti su razumijeli koncept. Prve godine nakon što smo pustili Unplugged pustili na tržište, ostao sam bez 40 posto klijenata. Danas je Unplugged naše najprodavanije vino, koje sjajno ide u Njemačkoj, i izvozi se u još 23 zemlje na svijetu."

Martin Tesch iz Nahea jedan je od vodećih modernih njemačkih vinara. Tesch, po obrazovanju mikrobiolog a po vokaciji punker, preuzeo je obiteljsku vinariju sredinom 90tih. Zatekao je prilično kaotično stanje, jer je njegov otac proizvodio čak 47 različitih vrsta vina, pa se nije mogao dovoljno foksuirati ni na jedno. Tesch je odmah odlučio odustati od svih vina koja ne donose profit. Zatim je posjekao skoro pola obiteljskih vinograda.
"Izbacio sam sve moguće sylvanere, muller-thurgau i slično grožđe. Ostavio sam jedino rizling i ponešto pinot blanca i pinot noira. Moj tim i ja bili smo toliko efikasni u uništavanju vinograda motornim pilama, da su nas i drugi vinogradari angažirali da posječemo njihove suvišne loze," sjeća se Tesch.

Nakon što je brutalno uveo red u podrumu i u vinogradima, Tesch se mogao fokusirati na kvalitetna i profitabilna vina.
"Straight, straight, straight," odgovorio je kad smo ga upitali kakve rzilinge voli.
"Išlo mi je na živce što su njemački rizlinzi u osamdesetima i devedesetim godinama bili pretjerano slatki. Rizlingu ne treba previše šećera, osim u desertnim vinima koja se mogu napraviti samo u iznimnim berbama. Želio sam proizvesti rizling koji će imati snažnu kičmu, izražavati voće i terroir, i koji će biti suh. Tako je nastao Unplugged. Imenom sam želio poručiti da to vino nije amplificirano, kao što se na unplugged albumima ne koriste električni instrumenti. Prve dvije godine, moram ponoviti, događala nam se potpuna katastrofa, ali smo iz nje doslovno izašli jači. Unplugged je prvo postao popularan među njemačkim rokerima, pa među glazbenicima po svijetu da bi danas bio globalni hit. A sve to bez ikakvih kompromisa. Unplugged je rizling sa svega dva grama šećera i s niskim alkoholom," naglašava Tesch.

Poslije Unpluggeda iz magnuma pod navojnim čepom, kušali smo tri cru rizlinga iz različitih berbi: sva tri zaslužuju preko 90 bodova, s tim da najskuplji i najmoćniji St.Remigiusberg, golemo vino s niskim alkoholom, košta tek 120 kuna, pa ga slobodno možemo proglasiti fantastičnom vrijednošću za novac.

Na kraju smo probali prilično genijalni Sohne, izbor bobica iz 2015. sa samo 5,5 posto alkohola, u kojem se posve neodoljivo miješaju botritis, koncentrirano žuto voće, ekstremni šećeri i visoke kiseline.

Poslije ove uzbudljive prezentacije za novinare, Tesch je svoja vina predstavio i uobičajeno brojnoj publici Dobrih vina, koja je iza jedanaest odlazila iz Green Gold sa sanducima Teschovih vina pod rukom.

Usprkos brojnim upozorenjima, veliki broj ljudi još uvijek ne može reći "ne" cigaretama. Iako lječnici tvrde kako je prestanak pušenja jedini način da zaštite svoje zdravlje, novo istraživanje pokazuje da vas vino može zaštiti od štete koju uzrokuju cigarete.

Crno vino sadrži visok nivo fenola koji potiče stvaranje dušikovog oksida koji pomlađuje koronarne arterije. Prema studiji koju je objavio The American Journal of Medicine, čaša ili dvije crnog vina prije cigarete mogu zaštititi krvne žile i od najgorih šteta.

Međutim, istraživači njemačkog Univerziteta Saarland upozoravaju da se rezultati istraživanja ne trebaju uzeti zdravo za gotovo jer su u fokusu bili povremeni pušači, a ne ovisnici. Ipak, rezultati su pokazali da crveno vino djeluje kao štit za arterije.

Istraživači su ispitivali različite biokemijske procese u krvi i krvnim žilama 20 nepušača koji su pristali ispušiti tri cigarete. Polovina ispitanika pila je crno vino jedan sat prije pušenja sve dok im razina alkohola u krvi nije bio 0.75 promila. Uzorci krvi i urina uzeti su prije pokusa i 18 sati nakon konzumiranja cigareta. Rezultati su pokazali da ispitanici koji su konzumirali vino prije cigareta nemaju promjene na ćelijama u krvnim žilama.

Također, pušenje može utjecati i na aktivnosti telomeraza. Naime, telomeraze služe kao zaštitne kape na kromosomima, a te kape se tokom starenja mogu skratiti ili izgubiti zaštitnu sposobnost. Istražitelji su utvrdili da je djelovanje telomeraza smanjeno za 56 posto kod osoba koje nisu pile vino, dok je kod druge grupe zabilježeno smanjenje od 20 posto.

Budući da je istraživanje bilo ograničeno na mlade nepušače, nije jasno da li se rezultati odnose na starije, bolesne ili kronične pušače.

Po bogatstvu sorti vinove loze, baranjsko je vinogorje jedno od najkvalitetnijih u Hrvatskoj te ujedno i kraj u kojemu su mnogi vlasnici većih vinograda već stoljećima težili kvaliteti, a ne količini vina. Upravo tom filozofijom povodio se i Damir Josić, spiritus movens Vinarije Josić iz Zmajevca, danas prvo ime baranjskog vinogradarstva i vinarstva, čija vina uživaju veliku popularnost u ljubitelja dobrog vina.

Prije petnaestak godina Damir Josić je u Baranji kupio stari vinski podrum iz 1935. godine, obnovio ga zadržavajući njegov tradicionalni izgled, opremio ga suvremenom tehnologijom te počeo stvarati uspješan posao, i to s originalnom idejom.
"Moj je cilj od samog početka bio stvaranje proizvodnje visokokvalitetnih crvenih vina, što mi je u konačnici i uspjelo. Naime, u jednome sam trenutku shvatio potencijal Baranje u pogledu crvenih vina, makar su u ovome kraju u to doba crvene sorte bile gotovo iskorijenjene. Kušao sam vina starih vinara, koji su danas svi već na žalost pokojni, i uvidio da crvena vina tu zaista imaju sjajne mogućnosti. No, crvene su sorte od 50-ih na ovome području sustavno istiskivale one masovne, poput graševine ili talijanskog rizlinga, iako je Baranja u prošlosti bila poznata baš po crvenim sortama, posebno u našem dijelu" - objašnjava Josić.

Upravo zbog toga obitelj Josić počela je 2003. saditi nove nasade s crvenim sortama, i vrlo se brzo pokazalo da su povijest i Damir bili u pravu. Danas Josićevi imaju u svojim vinogradima ukupno trinaest sorti, od kojih većina završava u kupažama, no temeljne su cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot i syrah od crvenih te graševina od bijelih, dok manji dio otpada na chardonnay, sivi pinot, muškat, traminac… Svo to grožđe stiže iz Josićevih vinograda na Banskoj kosi, nedaleko Zmajevca, kakvih pola sata vožnje sjeverno od Osijeka u smjeru Batine.

Treba reći da je Banova kosa uzvisina koja se proteže u smjeru od zapada prema istoku, duž cijele Baranje, u samom sjeveroistočnom kutu Hrvatske, te u neposrednoj blizini Dunava. Rimljani su "kosu" zvali Zlatnim brdom, ne po rudniku zlata, nego po "zlatnoj kapljici" koja je oduvijek tekla iz njezinih obronaka.
"Baranja pred ostatkom Slavonije ima prednost iznimno povoljnih klimatskih uvjeta i sastava tla. Tu se ponovo moram vratiti na crvene sorte, koje su se tu pokazale sjajnima kroz stoljeća i koje daju doista fantastične rezultate. Zato mi i stavljamo naglasak na te sorte i mislim da smo našim radom dokazali njihovu superiornost u Baranji, što nas je i svrstalo među vodeće proizvođače, prije svega prepoznatljive po najboljim crvenim vinima na kontinentu" - kaže Damir.

Nimalo pretjerano, jer su ljubav, strast, ambicija, entuzijazam i poduzetnički duh vrlo brzo doveli vinariju Josić do prvih priznanja struke, ali i privukli pozornost ljubitelja dobrog vina.
"Naša bijela vina bila su vidljivija samo u početku, ali poslije su svi shvatili da mi najozbiljnije stvari radimo s crvenim sortama. Za nas su cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot i syrah temelj filozofije i od njih zaista možemo dobiti vina svjetske kvalitete."

Perjanica je svakako vrhunsko vino Cuvée, složena kupaža od spomenute četiri crvene sorte, odnosno kompleksno vino izražene rubinske boje, koje je na nepcu vrlo nježno i ugodno, baršunastog osjećaja, s tipičnim aromama sortimenta - šumsko voće i tamni džemovi, s primjesama dima, kože, vanilije… te mekanog, dopadljivog i punog okusa.

Ovaj opis odmah odaje da to vino sjajno prati najfinija jela od tamnog mesa, poput odrezaka, zatim divljači, pačjih prsa sa žara te neke vrste jakih sireva. Radi se o doista zanimljivom autorskom vinu koje je zacijelo bilo veliki izazov za vinara, kao i o ostvarenju gdje njegov osobni karakter i filozofija najviše dolaze do izražaja.
"Istina je da je ideja ovog tipa vina moja, ali moram reći da ono nastaje u suradnji s čitavim nizom ljudi enološke i agronomske struke. Naime, tu ništa nije prepušteno slučaju, kao i u slučaju svih naših vina. Mi smo se opredijelili raditi malo, ali vrhunski, i tako će ostati i u budućnosti. U svakom slučaju, dobro ste zaključili da se radi o velikom izazovu za mene. Ono što je sada u boci zapravo je rezultat jedne zamisli koja vas vodi do krajnjega cilja. U ovome slučaju radi se o toplini i nježnosti, vinu prenesenom iz moje mašte" - zaključuje Damir Josić.

Vinarija "Mačkov podrum" iz Iriga nedavno je svoje čuveno vino Agrïna Portuguiser 2013 dovela na vinsku kartu poznatog restorana Bar Boulud u New Yorku

Vlasnik restorana, poznati chef Daniel Boulud je čest gost u kulinarskim tv emisijama, a ovo vino sa vojvođanskih vinograda se od prije dva tjedna u njegovom restoranu toči na čaše.

Portuguiser je inače od prije poznat Amerikancima, a čuveni Washington Post ga je u veljači uvrstio među pet svjetskih vina koje preporučuje svakog tjedna.
"Ovo polusuho crveno vino se idealno uklapa u trend velikog interesa za slađa crvena vina. Ima zanosne arome crvene višnje obavijene daškom dima. Jednostavno, ali vrlo zabavno", napisao je u svojoj kolumni Dave McIntyre.

Srpbijanska, i generalno vina sa prostora Balkana odavno su na menuima u mnogim američkim restoranima, a "Mačkov podrum" već šestu godinu izvozi svoja u SAD.

Portuguiser je stara fruškogorska sorta, a svakog studenog se uz veliku svečanost tradicionalno otvaraju prve bačve. Kao i svake godine, dio odlazi preko oceana gdje, uz veliku podršku distributera, uspješno osvaja istočnu obalu najzahtjevnijeg svjetskog tržišta vina.