Vinogorja

Dobri vinogradari znaju da je za dobro vino važna kvalitetna vinova loza, pravo zemljište i dovoljno sunca. U vinogradima u Srbiji, osim već prepoznatljivih francuskih, sve više je starih, autohtonih, ali i novostvorenih sorti grožđa, čime se prate prohtjevi hedonista i turista za novim mirisima i ukusima vina.

Vina iz Srbije na međunarodnim natjecanjima, sve češće osvajaju nagrade, i staju rame uz rame sa onim svjetskim.

Prema poslednjim statističkim podacima u Srbiji je 22.000 hektara pod vinogradima, ali ta brojka se uvećava s obzirom na to da se svake godine podižu novi zasadi vinove loze, navodi Tomislav Ivanović.

Srbija, kao i cijeli Balkan, prati svjetske trendove jer su u svjetu trenutačno na cijeni autentična vina tako da je velika potražnja za vinima napravljenim od autohtonih sorti grožđa, što za Srbiju znači - prokupac, tamjanika, skadrka, bagrina i druge sorte koje se stoljećia gaje na ovim prostorima.

Balkan je pravi centar diverziteta Evrope, zato što na jako malom prostoru ima jako puno različitih sorti vinove loze i klimatskih uslova, jer Balkan se bukvalno prostire i dodiruje i Jadransko more, i Sredozemno more, i Karpate... Tako da postoji veliki potencijal da se iskažu u proizvodnji različitih vina, dodaje Ivanović.

Kada se govori o prostoru Balkana, mora se uzeti u obzir Rumunjska, Bugarska i Moldavija koje su veliki proizvođači vina, kao i Sjeverna Makedonija. Ali kada se govori o kvalitetu, može se reći kako je prilično ujednačen i da cijeli prostor može na sebe skrenuti pažnju kvalitetnim i autentičnim vinima.

Šansa za Srbiju je da se pozicionira kvalitetom. Do sada smo prošli kroz dve faze. Kada je krenula renesansa srpskog vinarstva, krajem 20. veka, tada je fokus bio više na internacionalnim sortama vinove loze. Međutim, sada je trend obrnut i mnogo više su zastupljene autohtone sorte, podsjeća Ivanović, ali dobro je što postoji i jedno i drugo, jer se u vinarstvu trendovi smjenjuju s godinama.

Tamjanika

Tamjanika se u Srbiji gaji više od pet stoljeća, a kada se neka sorta u jednom podneblju gaji stotinama godina, kada je uzgajaju desetine pokoljenja, ona postaje dio kulturne baštine i identiteta. Za njen opstanak i popularnost najzaslužniji su vinari iz Župe.

Od ove sorte grožđa nastaje vrlo jako, desertno, muskatno, izuzetno aromatično vino. Zato, valjda, od kako je nastala, tamjanika i ima oreol najmirisnijeg grožđa i vina.

"Wine Vision by Open Balkan"

Početkom rujna u Beogradu će se održati Međunarodni sajam vina u okviru inicijative Otvoreni Balkan.

Najveći broj vinarija koje će se naći na ovo sajmu će biti iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, ali čitava manifestacija je otvorena i za vinarije iz drugih zemalja regije - od Slovenije, do Rumunjsle i Moldavije. Pored toga, najavljen je dolazak vinarija iz drugih svjetskih regija.
Ovaj događaj ima veliki značaj ne samo za našu zemlju, već i za čitavu regiju i udruženim snagama vinarstvo u čitavoj regiji postaje vidljivije i bolje se promoviše, ističe Ivanović.

Organizatori manifestacije su Beogradski sajam, Privredna komora Srbije i Savez vinara i vinogradara Srbije.

U okviru sajma će biti i ocjenjivanje vina iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, po pravilima svjetskih vinskih natjecanja i zato će predsjednica žirija biti Engleskinja Caroline Gilby, poznato ime u svijetu vina. Pored nje, doći će još pet istaknutih svjetskih stručnjaka koji imaju zvanje "master of vajn", što se u vinskom svijetu smatra jako prestižnom titulom.

Mlade snage preuzimaju najpoznatiju vinsku udrugu u Hrvatskoj. Za novog predsjednika Vinistre nedavno je izabran 30-godišnji Luka Rossi iz poznate vinarske obitelji koja svoju vinariju i destileriju ima u mjestu Bajkini kod Vižinade. Na mjestu predsjednika je zamijenio Nikolu Benvenutija, koji je Vinstru vodio u dva mandata. S Rossijem smo porazgovarali o njegovim planovima za tu udrugu, ali i o poslu i općenito istarskom vinarstvu.

Otkuda ambicija da budete na čelu najvažnije vinske udruge u Hrvatskoj, jer Vinistra to svakako jest?

Uvijek sam pokušavao biti aktivan član Vinistre jer sam smatrao da će, ako više nas ima slične pa i iste poglede na cijelu priču, ta koncentrirana energija dati dobre rezultate. Ali, iskreno, nisam nikada razmišljao o tome da budem na čelu udruge.

Što se onda odjednom dogodilo?

Razgovor s Nikolom Benvenutijem, koji smatra da su njegova dva mandata kao predsjednika više nego dovoljna za napraviti ono što je zamislio. Rekao mi je da je njegovo mišljenje da udrugu sada trebaju voditi nove snage sa svježom energijom.

Jednom ste prilikom izjavili da radite od jutra do mraka. Što Vam bi da preuzmete još i vođenje Vinistre, jer to nije nimalo lagan zadatak?

To je na neki način moja moralna obaveza prema generacijama koje su stvarale ovu vinsku scenu i Istru promovirale kao vinsku regiju. Naravno, zbog svojih godina nisam mogao sudjelovati u afirmiranju istarske malvazije od samih početaka, već sam, kad sam počeo raditi u našoj obiteljskoj vinariji i destileriji, shvatio da se malvazija, koja je već bila jako dobro prepoznata na tržištu, zbog toga relativno lako prodaje. Mislim da je naša generacija u situaciji kada mora biti svjesna nasljeđa i shvatiti da je red na nama da pokušamo nešto nadograditi na već postojeće temelje, a sve da bi i naši potomci mogli imati već popločani put.

Što namjeravate mijenjati u samoj udruzi, ali i istoimenoj poznatoj manifestaciji koja se svake godine održava u Poreču?

Uvijek sam smatrao da udruga jako dobro radi. Prije četiri godine smo donijeli strategiju istarskog vinarstva i vinogradarstva u kojoj je odlično definirano u kojem bismo smjeru svi zajedno trebali ići da bismo kao kolektiv bili jači. To je izuzetno važan dokument za istarske vinare, a i sam sam sudjelovao na radionicama na kojima se stvarao.

Prije Vas su na čelu udruge bili Benvenuti i Ivica Matošević. Velika je odgovornost naslijediti ta imena. No, siguran sam da će Vam pomoći ako negdje zapne. Uostalom, u Nadzornom su odboru tako da Vas svakako, da se našalim, promatraju.

I Benvenuti i Matošević su jako visoko postavili ljestvicu. I to je samo po sebi veliki izazov za bilo koga tko dolazi nakon njih. Od prvog trenutka kada su počeli razgovori o tome da budem predsjednik Vinistre oni su mi pružali potporu i naglašavali da će mi stajati na raspolaganju.

Ali nisu samo oni u Nadzornom odboru.

Da, tu su još i Gianfranco Kozlović, kojeg mislim da ne treba posebno predstavljati, jer je riječ o čovjeku koji je zadužio istarsku vinsku scenu i čiji su rezultati svima dobro poznati, zatim Ivan Damjanić koji trenutno gradi veliki podrum i predstavlja poput mene novu, mladu energiju i snagu. Još jedan član Nadzornog odbora David Deklić dao se u investiciju i gradi jedno velebno zdanje, dok je Lara Zgrablić u Svetom Petru u Šumi napravila odlične rezultate. Tu su i Josip Barišić i Marko Krstačić. Uglavnom, mislim da je taj spoj iskusnih i nas mladih vinara pozitivna kombinacija za Vinistru.

U izuzetno smo sušnoj godini. Kako bi se to moglo odraziti na ovogodišnju berbu?

Definitivno količinski. Ta suša je samo još jedan dokaz klimatskih promjena kojima svjedočimo. Morat ćemo i ubuduće biti spremni na takve godine. Na nama je da radimo što kvalitetnija vina i u tom smjeru brendiramo regiju. Na taj ćemo način, bez obzira na bilo kakvu kriznu godinu, moći opstati na tržištu. Ne smijemo ovisiti o količinama, već bi fokus trebao biti na brendiranju i kvaliteti.

U obiteljskom ste poslu gotovo svi - Vi, dvoje braće, otac… Ne znam je li i ženski dio obitelji. Za što ste konkretno Vi zaduženi?

Firmu smo podijeli na odjele. Moj dio je proizvodnja u destileriji i, recimo to pojednostavljeno, financije. Zapravo sam direktor u našoj obiteljskoj tvrtki, dok je moj otac vlasnik.

Koliko znam, gotovo ste završili u turizmu, no onda je ipak prevagnulo vinarstvo.

Vinarstvo je nešto od čega nisam mogao niti htio pobjeći. S druge strane, uvjerio sam se da je jako težak posao baviti se vinogradarstvo i vinarstvom. U to neko vrijeme Istra nije bila tako poznata po vinima kao danas. Kad sam vidio tu priču koja je svakim danom bivala sve uspješnija, shvatio sam da ona ima smisla i da se od toga može živjeti. Bavimo se nečime što nam osigurava lijepu kvalitetu života.

Gdje je Istra trenutno pozicionirana u vinskom svijetu?

Regionalno gledajući, jako visoko, ali u svjetskim razmjerima imamo još jako puno toga za napraviti.

Ali potencijala ima?

Naravno. Smatram da je dosta toga u Istri u kratko vrijeme uspješno realizirano. Ne zaboravimo da su poznatije regije stoljećima gradile svoj vinski imidž, dok smo mi to sabili u nekoliko godina.

Udruga vinogradara i vinara Ljubuški i ove godine organizira manifestaciju "Kušaj ljubuška vina" koja će se održati u četvrtak i petak, 11. i 12. kolovoza, ispred restorana "Amfora", na putu prema Međugorju.

Prvog dana ovog vinskog događaja bit će organizirana stručna radionica, kojoj će nazočiti gosti iz struke, potvrdio je predsjednik ove udruge Zdenko Milas.

Govorit ćemo o stanju vinogradarstva u Hercegovini, potom o gnojidbi u vinogradu, tehnološkim procesima proizvodnje vina suvremenim načinom i sredstvima, a četvrti dio će biti vezan uz vođeno kušanje vina uz asistenciju somelijera koje ćemo angažirati, rekao je prvi čovjek ljubuških vinara.

U petak će ova manifestacija biti nastavljena u večernjim satima dodjelom zahvalnica, a ovom prilikom će i svoja vina predstaviti osam ljubuških vinarija na odvojenim štandovima:

• Vinarija Buntić
• Podrum Begić
• Vinarija Majić
• Vino Milas
• Vinogradi Nuić
• Obiteljski podrum Sušac
• Vinarija obitelji Škegro
• Vinarija Keža

Vina će biti izložena za degustaciju širokom krugu posjetitelja, a očekuje se dolazak oko 1.500 ljudi. Koncept kušanja, kao i lani, baziran je na principu davanja kaucije za čašu te kupovinu bonovima od tri i pet maraka.

Posjetiltelj kupuje suvenir čašu, i uz bonove jednu degustacijsku količinu, ovisi od cijene samih vina, svako po svom izboru bira koja će konzumirati i komentirati, pojašnjava Milas.

Prema Milasovim riječima, hercegovački vinogradi se trenutno dobro drže. Kada je riječ o suši, ona će utjecati na raniju berbu, a za konačne prognoze je još rano.
Vinogradi su dosta zdravi, nema bolesti, to je jako važno. Mi radimo strogu zelenu rezidbu, smanjujemo urod, nastojimo dobiti na kvalitetu, uglavnom očekujem da će grožđe biti zdravo i nadam se jako dobrom kvalitetu, rekao je Milas.

Podsjetimo, vina iz Ljubuškog su i na ovogodišnjem svjetskom natjecanju "Decanter" osvojili brojna priznanja, pa je ovo dobra prilika za upoznati se s nagrađenima.

Vinarija Tomac konačno je dobila ekološki certifikat. Tomislav Tomac je svojevremeno istaknuo važnost etičkog aspekta prelaska na biodinamiku smatrajući ga filozofskim vrhuncem rada u vinogradu.

Tomčeve je u svijet biodinamike uveo talijanski biodinamičar i enolog Michele Lorenzetti. Obitelj Tomac u jesen ulazi i u prijelazno razdoblje za njemački Demeter certifikat koji podrazumijeva realizaciju još strožih kriterija.

Cijeli dan, svaki dan, mi smo u vinogradu. Svakim svojim vinom odajemo poštovanje zemlji na kojoj radimo. Ne zanima nas maskiranje vina, korištenje selekcioniranih kvasaca ili dodavanje aroma na koje trenutno svijet otkida. Zanima nas Plešivica i kako je prikazati u najboljem svjetlu kroz vino što je medij naše obitelji, rekao je Tomislav Tomac.

Podsjetimo da vinska priča obitelji Tomac datira još od 30-ih godina prošlog stoljeća kad je posađen prvi vinograd nakon povratka Tomislavovog djeda iz Amerike. Od samih početaka i kroz tri generacije Tomčevih imperativ je bio proizvoditi dobro vino, a za popisivanje njihovih priznanja trebalo bi nam daleko više prostora od jednog novinskog članka.

U prijelaznom su razdoblju za stjecanje ovog certifikata su još vinarije Korak, Šember i Ciban, čime plešivički vinari pokazuju da itekako idu u korak s vremenom, ali i ispred njega. Ove godine Tomčevi su svoja vina izlagali na najvećim svjetskim smotrama poput sajma Raw wine u New Yorku i Londonu, a pozvani su i u Berlin.

Razmišljaš o pustolovini na dohvat ruke, o neočekivanom putovanju koje počinje iza ugla, a vodi u doživljaje za kakvima mnogi tragaju tisućama kilometara i ne uspiju ih naći? Tvojoj potrazi došao je kraj, jer su Slavonija i Baranja ono što tražiš - skrivene postojbine gastronomskih uživancija te vinskih iznenađenja.

Ako se 220 godina tradicije može smatrati mladošću, reći ćemo da se najmlađa od četiriju velikih vinarija smjestila u Feričancima zapadno od Našica. Čuvena po svojim frankovkama, u posljednje vrijeme prerasta u jedan od najinovativnijih vinskih brendova u Hrvatskoj. Među inim, feričanska vinarija tržištu nudi prvo hrvatsko vino s etiketom koja pruža iskustvo proširene stvarnosti (AR). Ipak, bez obzira na stupanje u high tech fazu svog razvoja, Feričanci su i dalje vjerni korijenima - naziv njihova novog krovnog brenda - Enosophia (grč. mudrost vina) - vrlo je blizak onoj staroj da je u vinu istina!

Istina je i to da predstavljajući druge dvije velike slavonsko-baranjske vinarije ne možemo pobjeći atributu "naj naj", ma koliko on možda djelovao izlizano. Kako, primjerice, prešutjeti da se možete podičiti najvećim povijesnim vinskim podrumom u zemlji, ako to ne zna čak ni većina vinskih znalaca? A upravo je takav pola milenija star podrum vinarije "Belje", ponosa vinogradarske Baranje, poznate i kao "majke vina". Koji kilometar sjeverozapadno, na pitomim obroncima baranjske Planine, "Belje" vam nudi doživljaj jednog od najsuvremenijih vinskih postrojenja u Hrvatskoj, kao i pogled s fantastičnog vidikovca okupanog morem baranjske vinogradarske simetrije u kojoj caruje graševina.

Dalje na istoku, na krajnjem rubu Hrvatske, okupane Dunavom i suncem Panonije, smjestile su se erdutske vinarije. Najveća od njih, ona Erdutskih vinograda, iza sebe ima gotovo tri stoljeća tradicije, a pod sobom - najveći plantažni vinograd u Hrvatskoj (490 ha)! A kad je najveći vinograd, ni bačve ne mogu biti manje. Tako se ovdje nalazi i grdosija od 75.000 litara, velika poput jednosobnog stana te službeno jedna od najvećih drvenih vinskih bačava na svijetu!

Ako vam silna vinska kvantiteta kojim slučajem prisjedne, smiraj uvijek možete potražiti u tristotinjak godina staroj đakovačkoj nadbiskupskoj vinariji, nadaleko čuvenoj po duhovnom miru koji pubuđuju njena misna vina.

Kad smo kod obiteljskih vinarija, ne treba dvaput isticati da svako od naša četiri velika vinogorja krije i prave bisere vinarskih tradicija, posebice u hrvatskom Podunavlju, od Aljmaša, Erduta i Dalja s najljepšim pogledima na Dunav do niza obiteljskih vinara na potezu od Kamenca i Kneževih Vinograda, preko Suze do romantičnih vinskih gatora (podruma) Zmajevca, srca malih vinara Baranje, ali i šire.

Žilavka je autohotna hercegovačka sorta koja još čeka renesansu. Žilavka je, podsjetimo, u osamdesetim godinama bila jedno od najpopularnijih bijelih vina bivše države, a Hepokova Žilavka sa žutom etiketom masovno se uvozila u Njemačku.

Poslije rata sa žilavkom se događalo sve i svašta: početkom dvijetisućitih probali smo neke vrlo barikirane verzije, koje nas nisu oduševile. Prije nekoliko godina počeli su se pojavljivati oranži, koji mogu biti vrlo dobri. Također, zadnjih smo godina kušali više uspjelih konvencionalnih žilavki, od kojih su neke osvajale zlatne medalje na Decanterovim Svjetskim nagradama. No, osnovni su žilavkini problemi nedostatak konzistencije u kvaliteti i prepoznatljivosti u stilu.

Te bi nedostatke mogla premostiti obiteljska tvtka Škegro iz Radišića kraj Ljubuškog, poznata i po izvrsnom maslinovu ulju koje je osvojilo više internacionalnih zlata. Prije svega, važno je reći da Bariša Škegro, zagrebački financijaš koji vodi vinariju, ne kani proizvoditi stotine tisuća litara. Škegro se želi zadržati na formatu butika: dakle, po nekoliko desetaka tisuća butelja žilavke i blatine.

Takav je pristup jedan od preduvjeta održivog rasta i konstantne kvalitete. Drugo, Škegro je angažirao jednog od najboljih hrvatskih enologa. I treće, žilavka zaista jest podatno i potentno grožđe kad se s njome pretjerano ne manipulira. O čemu uostalom uvjerljivo svjedoči najnoviji Škegrin Krš iz 2021. godine.

Krš iz 2021. godine vino je srednjeg tijela, s 13 posto alkohola, dobrom svježinom, nježnim bouqetom s elementima bresaka, nektarina, dinja i bijelog cvijeća, i s prepoznatljivim lagano orašastim aftertasteom. Radi se o uzorno elegantnom, lakopitkom vinu koje se fino slaže s ribom na gradelama, lignjama kozicama, dagnjama, piletinom, ali i sirom iz mišine, jednim od potencijalno najvećih dalmatinskih i hercegovačkih gastronomskih aduta. S cijenom od desetak eura (li nešto nižom), Škegrin je Krš odlična vrijednost za novac.

Novi predsjednik Vinistre Luka Rossi izabran je na mandat od četiri godine na održanoj Skupštini Vinistre. Nakon dva iznimno uspješna mandata Nikola Benvenuti odlučio se povući s mjesta čelnog čovjeka najpoznatije istarske udruge, no ostaje angažiran kao član novog Nadzornog odbora.

Luka Rossi bio je jedini kandidat za predsjednika, Nikola Benvenuti predstavio ga je članovima kao iznimno radišnog, ozbiljnog i perspektivnog vinara iz jedne od najstarijih istarskih vinarskih obitelji, koji s još dvoje braće vodi vinariju u malom selu Bajkini pored Vižinade.
Smjenom generacija dolazi i nova pozitivna energija i otvaraju se vrata novim trendovima. Čestitam novoizabranom predsjedniku i želim mu puno uspjeha, a ovim putem želio bih zahvaliti svim članovima Vinistre na podršci i suradnji tijekom proteklih osam godina. Napravili smo veliki posao i uvjeren sam da ćemo u istom smjeru nastaviti i dalje. Tajna našeg uspjeha je u zajedništvu i dok budemo nastupali i dalje tako uspjeh neće izostati, poručuje Nikola Benvenuti.

Luka Rossi prošle je godine bio kandidat za najboljeg hrvatskog poljoprivrednika. Iako radi i u vinogradu i u podrumu, u obiteljskoj vinariji zadužen je za promociju i prodaju pa članovi Vinistre od mladog vinara upravo na području marketinga i promocije očekuju najviše.
Želio bih se zahvaliti članovima Vinistre na ukazanom povjerenju. Svjestan sam činjenice da na meni leži velika odgovornost i spreman sam se uloviti u koštac sa svim izazovima koje ova funkcija nosi. Vinistra je kao udruga iznimno kvalitetno posložena, leži na dobrim temeljima, ima jasno razrađenu Strategiju i vjerujem kako ćemo uspjeti realizirati sve zadane ciljeve, istaknu je novi predsjednik.

Rossiju je na novoj funkciji čestitao i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo i ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije Ezio Pinzan.

Na izbornoj Skupštini uz Nikolu Benvenutija i Luku Rossija u novi Nadzorni odbor vinari su odabrali Josipa Barišića, Marka Krstačića, Ivana Damjanića, Laru Zgrablić, Davida Deklića, Ivicu Matoševića i Gianfranca Kozlovića, a direktor Vinistre sljedeće četiri godine ostaje Ivan Marić.