Vinogorja

Kakav je položaj hrvatske vinske industrije, koja čini jedan posto svjetske proizvodnje, što uživo, a što virtualnim putem, pokušali su dati odgovor vinari iz Hrvatske, kao i oni iz svijeta, od Austrije, Australije, do SAD i Kanade na konferenciji udruge Meeting G2.8 pod nazivom DiWine Summer, koja je u Zagrebu okupila 100-ak sudionika iz 16 zemalja.

Deficit u vanjsko-trgovinskoj razmjeni vina iznosi 11 milijuna dolara na godišnjoj razini, što znači da, kao ni većine drugih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, nemamo dovoljno iz domaće proizvodnje, kazao je uvodno prof.dr. sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Turizam je prozor u svijet i treba ga konačno širom otvoriti

Na prvom panelu pod nazivom "Hrvatska na vinskoj karti svijeta", vinari Mladen Papak, Boris Vuglec, Janko Kezele i Mateja Žužić iz vinarije Jagunić, upozorili su više puta da je turizam naš prozor u svijet, ali da ga konačno treba "širom otvoriti".

Papak je istaknuo da postoji izvoz vina i kroz turističku ponudu, ne samo onu na Jadranu, jer i kontinentalni ili ruralni turizam polako raste.
Ali i dalje na vinskom turizmu, koji puno daje, ali i puno traži, treba raditi i razvijati ga, jer ni turisti u vinarije, primjerice u Baranji, neće sami doći, kaže on.

S druge strane, Žužić je istaknula kako Hrvatska nije slučajna vinska zemlja, ali da to na kraju ispada. Dodala je da je posao vinara da rade što bolja i kvalitetnija vina, odnosno obrađuje vinograd, a ne da gradi smještajne kapacitete. Istina, kaže, njih na Plešivici nedostaje jer posjetitelji 30-ak vinarija na tamošnjoj vinskoj cesti, nemaju gdje prespavati, osim u nekoliko kilomatara udaljenom Jastrebarskom. Ona drži da Plešivica može biti nova slovenska Goriška brda, koja više od 90 posto vina izvoze.

Vuglec, pak, drži da su domaća vina sve bolja, što potvrđuju i brojne prestižne nagrade sa svjetskih ocjenjivanja, ali da bi se iz toga razvio pravi posao, kao što je izvoz, nedostaje brendiranje, ali i potrebne količine. Naime, vinarija Vuglec breg, godišnje proizvede 50.000 boca vina, od kojih većinu prodaje na kućnom pragu, jer im u goste u Zagorje dođe 60 posto stranaca.

U vinski turizam se uzda i Kezele, koji drži da su premale količine, posebno škrleta u Moslavini i Prigorju, kočnica za veće ulaganje bilo u marketing ili promidžbu, a bez čega nema ni njegovog potencijalnog izvoza. Dakle, ne možemo se natjecati sa većim vinskim zemljama u količinama, ali možemo i moramo u kvaliteti, zaključak je ovoga panela.

Američko tržište traži ekološka vina i lakše boce

Na drugom panelu pod nazivom "Hrvatski vinari u svijetu", Ivo Jeramaz, glavni vinar vinarije Grgich Hills iz Kalifornije, Luka Jurčević, predsjednik Zapadno australsko-hrvatske gospodarske komore iz Pertha, Mirena Bagur, vlasnica tvrtke Croatian Premium Wine Imports iz Bostona i Saša Muradori, vlasnik tvrtke Croatia Unpaced iz Kanade, govorili su online o brojnim izazovima, koji stoje na putu većem izvozu naših vina.

Jeramaz drži kako se hrvatski proizvođači ne mogu natjecati sa golemim količinama sa zemljama kao što su Čile i Australija, jer je samo zapadna Australija peti najveći izvoznik vina na svijetu, a ima 65 vinskih regija, 6.000 ha vinograda te 2.500 velikih vinarija, koje imaju preko 100 vinskih sorata. Dodao je da naši vinari, uz dokazanu kvalitetu koja je sada na zavidnom nivou, odnosno puno veća nego prije 30 godina, imaju priliku dokazati se na globalnom tržištu s autohtonim domaćim sortama, te predložio da se dovedu američki sommelieri u Hrvatsku. Oni će se, kaže, onda zaljubiti u pošip, grk, plavac mali i maraštinu, koji nemaju konkurencije u velikom vinskom svijetu.

Uvoznica hrvatskih vina u SAD, Bagur, je istaknula da postoje tri kategorije kupaca hrvatskih vina u SAD-u, a među najvećim je ona iz turističkog sektora, te drži potrebnim, uz udruživanje i brendiranje četiri autohtone vinske regije, raditi promidžbene kampanje na engleskom jeziku te pojačati online prodaju i koristiti EU fondove za izvoz na tržište trećih zemalja.

Kako se čulo, na tržištu Kanade traže se sve više ekološki prihvatljiva vina, čija proizvodnja ne zagađuje okoliš, ali i lakše boce, odnosno ambalaža, koja je odmak od vinske tradicije.
Kupca se na sjevernoameričkom tržištu može prevariti samo jednom i o tome valja voditi računa kod zahtjevnog izvoza jer nas tamošnje golemo tržište ne percipira kao vinsku zemlju, već kao onu koja ima skupa vina, upozorila je Muradori.

Slavonski hrast za unikatna hrvatska vina

Uživo su, pak, govorili Mate Klikovits iz vinarije Mate u Austriji i Nijemac Bruno Alexander Gantenbrink, vlasnik našičke tvrtke Auric Barrels, koja proizvodi vinske bačve od poznatog slavonskog hrasta. On je ustvrdio da su slavonske šume, posebno hrast, među najboljim u Europi te da i to može pomoći u cjelovitom brendiranju hrvatskih vina u svijetu. Dakle, naša moraju biti unikatna, jer ih ima malo, a cijena je svugdje važna, drži Gantenbrik.

S druge strane, Klikovits je kazao da se hrvatska vina traže u većinim austrijskim gradovima, bilo Beču ili Linzu, jer od tuda dolazi i većina turista u Lijepu našu. Povijesna veza postoji i ta spona sa gradišćanskim Hrvatima je također dobar put za veći izvoz sve kvalitetnijih hrvatskih vina.

Novinar i vinski pisac Željko Garmaz, nije pristalica teze da se domaća vina moraju izvoziti. Ona prije svega, kaže, trebaju biti vrhunske kvalitete, što iz godine u godinu dokazuju, te moraju biti mamac zbog kojeg će turisti, još više, dolaziti u Hrvatsku, zaključio je.

Osim šampionskog priznanja, Rajaković je dobio i nagradu za najbolje ocijenjeno pjenušavo vino Zagrebačke županije ionu za najbolje ocijenjeno vino iz posljednje godine berbe.

Nije mu prvo priznanje, ali je dokaz da iz godine u godine njegova vinarija proizvodi vrhunsku berbu. Traminac Josipa Rajakovića iz Krašića, izborna berba prosušenih bobica, berba 2019., šampionsko je vino 54. izložbe vina kontinentalne Hrvatske, održane nedavno u Svetom Ivanu Zelini. Rajaković je za svoj traminac dobio i nagradu za najbolje ocijenjeno predikatno vino kontinentalne Hrvatske i šampionsko priznanje za najbolje ocijenjeno vino Zagrebačke županije.

Sve kvalitetnija vina

Na ovogodišnjoj izložbi ocijenjena su 374 vina, a najviše je bilo graševina. Tradicionalno se zadnjih godina održava početkom lipnja, a za nju pristiže i do 300 uzoraka vina. Najbolje ocijenjenim vinima uručuju se nagrade u sklopu posebne večernje svečanosti. Vina ocjenjuje stručno povjerenstvo, dobri poznavatelja vina kontinentalne Hrvatske. Unazad nekoliko godina, u sklopu Izložbe dodjeljuju se i priznanja za najbolje ocijenjena vina Zagrebačke županije.

Uz šampionski traminac, Josip Rajaković je dobio i nagradu za najbolje ocijenjeno pjenušavo vino Zagrebačke županije - pjenušac Grünwald Lucija, berba 2020. - i nagradu za najbolje ocijenjeno vino iz posljednje godine berbe - izborna berba prosušenih bobica traminca.

Najbolje ocijenjeno bijelo mirno suho vino Zagrebačke županije je graševina Andrije Korenike iz Vrbovca, berba 2021., najbolje ocijenjeno bijelo mirno vino s ostatkom šećera traminac Borisa Mahača iz Dugog Sela, berba 2021., a najbolje ocijenjeno crno vino cabernet sauvignon OPG-a Vina Župančić iz Samobora iz berbe 2019. godine. Nagrade najuspješnijim vinarima Zagrebačke županije uručili su pročelnik za poljoprivredu Josip Kraljičković i zamjenik župana Damir Tomljenović.

Ako na nešto možemo biti ponosni, to su naši vinari. Ponosni smo na njihovo napredovanje i sve kvalitetnija vina. Sve ono što smo u njih uložili višestruko su vratili. Našim mjerama pratimo ih kroz sve faze njihove proizvodnje - rekao je Tomljenović dodavši da se i mjerama Županije i resornoga ministarstva potiču mladi ljudi da ostanu na ruralnom prostoru i nastave razvijati vinogradarstvo i vinarstvo.

Nagradu "Ljerka Habuzin" za najbolje ocijenjeno vino autohtone sorte kraljevina primila je Vinarija Puhelek-Purek, dok je nagrada za doprinos razvoju ekološkog vinogradarstva uručena OPG-u Ivana Antuna Čegeca, za zweigelt berbe 2021.

Najbolji iz godine u godinu

Rajakoviću, dakle, ovo nije prvi put da je njegov traminac bio najbolji u kontinentalnoj Hrvatskoj. Šampionsko priznanje za berbu prosušenih bobica traminca iz berbe 2017. godine dobio je i na 51. Izložbi vina. Njegova je berba konkurirala i na Danima krašićkoga kraja 2018. godine. Na Danima vina na Vivodini Rajaković se okitio s četiri zlata.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić sa suradnicima je u Gradskoj vijećnici primio vlasnika vinarije "Podrum Vilinka" Velimira Ereša.

Tom prilikom Kordić je čestitao vlasniku vinarije na osvojenoj zlatnoj i srebrenoj medalji na 19. izdanju Decanter World Awards u Londonu, priopćeno je iz Grada Mostara.

Ističe se kako se Žilavka selekcija iz Mostarskog vinogorja, podruma Vilinka okitila zlatom osvojivši velikih 96 bodova, dok je srebrena medalja osvojena za crveno vino X Line Cuvee (Trnjak, Cabernet Sauvignon, Merlot).

Gradonačelnik je naglasio kako su osvojena priznanja potvrda dugogodišnjeg kvalitetnog rada vinarije i pokazatelj kako su Mostar i Hercegovina plodno tlo za vrhunska vina.

On je također istaknuo kako su nagrade na prestižnom sajmu vina značajne za turističku promociju ovih krajeva te poželio vinariji puno uspjeha u budućnosti.

Vlasnik vinarije "Podrum Vilinka" Velimir Ereš zahvalio je gradonačelniku na pozivu i prepoznavanju vrijednosti osvojenog zlata za Žilavku za cijelu regiju i njezinu promociju na najutjecajnijem ocjenjivanju vina na svijetu, navodi se u priopćenju.

Ispod grozdova zvijezda i nadomak mora započet će prvo romantično druženje s vinom!

U četvrtak i petak 23. i 24. lipnja u Beach baru Siparis Plava laguna Resort Katoro Polynesia (bivši FKK) starta pilot projekt, ljetni Istria Wine Fest. Riječ je o prvoj skupnoj vinskoj manifestaciji na Umaštini koja će okupiti renomirane istarske vinare u predivnoj i netaknutoj prirodi, pravoj vinskoj oazi u neposrednoj blizini mora. Manifestacija je prilagođena posjetiteljima koji se ne bave vinom profesionalno, nego tek otkrivaju svijet vina i uživaju konzumirajući ga što će ovom zgodom ostvariti u opuštenoj atmosferi kušanjem čuvenih vina-uspješnica desetak renomiranih vinara iz cijele Istre, a čiji će se vinski proizvodi i prodavati po povoljnim cijenama. Na štandovima će izlagati: Vinarije Coslovich, Fiore, Matić, Prelac, Ravalico, Sosich, Tomaz, Veralda, Visintin, Vivoda, kao i Pivovara Vergal, Count's drinks - premium crafted drinks i Villa Istriana - morski specijaliteti.

Festival je organiziran po principu promenadnog kušanja, na način da posjetitelji mogu obilaziti stolove s izlagačkim mjestima, degustirati vina i direktno od proizvođača saznati detalje o kušanom vinu - svojstva, cijenu, količine i sve druge potrebne informacije. Cijena po ulaznici je 100 kn u što je uključena čaša, bon u vrijednosti 20 kn i narukvica.

U okviru festivala održava se i edukativni vinski program od strane Istra Wine.

Organizatori festivala T.M.Team j.d.o.o. i Beach bar Siparis, vodeći pokrovitelj je Jamnica, a informacijsku podršku pruža Turistička zajednica Umag.

Vinar Stjepan Miković iz Gornje Batine šampion je ovogodišnjega ocjenjivanja vina članova zlatarske Udruge vinara i vinogradara "Pajdaš".

Za svoj rajnski rizling, deklariran kao vrhunsko vino - suho, berba 2021., dobio je najvišu ocjenu 18,3. Ocjenjivanje je organizirano u ponedjeljak, 16. svibnja, a članovi ocjenjivačkog povjerenstva bili su Aleksandar Brodski, dipl. ing. agr. sa Agronomskog fakulteta, Valentino Herceg, enolog u "Badelu" iz Poznanovca, a predsjedala je dipl. ing. agr. Jasminka Šaško. Ocijenili su 61 uzorak vina i dodijelili 11 zlata, 43 srebra, 6 bronci, a jedan je uzorak bio odbačen.

Ocjenjivanje vina provodi se jednom godišnje. Na prošlogodišnjem ocjenjivanju u lipnju osvojili smo 8 zlata. Jako smo zadovoljni kvalitetom ovogodišnjih vina. Zlatom su ocijenjena vina naših članova Stjepana Mikovića, čije je vino graševina također ocijenjeno zlatom, Ivana Bačuna, Josipa Bočkaja, Zlatka Hercega, Vladka Hubzina, Jože Jeriča, Zdenka Posarića, Alojzija Škrlca, Marijana Macenića i Juraja Žerjavića - kaže zadovoljni predsjednik Udruge Dubravko Žerjavić.

Gledano pojedinačno najviše je ocijenjeno uzoraka vina Jurja Žerjavića. Osim što je osvojio zlato pjenušavim vinom "Dora", osvojio je i pet srebra za vino manzoni, mješavine "Zagorski bregi" i "Barbara" (miješano crno), za zeleni silvanac i graševinu.

Objavljeni su rezultati sa 38. izdanja International Wine Challengea, najutjecajnijeg i jednog od najstarijih vinskih natjecanja na svijetu. Na ovogodišnjem natjecanju odličan uspjeh ostvarili su vinari s područja Krapinsko - zagorske županije, koji su osvojili dva srebra i tri bronce te su dobili ukupno šest preporuka za svoja vina.

Tako su srebra osvojili Sever Rajnski rizling 2020. godine i Bodren Triptih ledeno vino iz 2009. godine. Bronca je pripala berbi iz 2018. godine, a zaslužio ju je Petrač Bregh, Petrač 999 limited edition iz 2017. te Petrovečki Cabernet sauvignon, ledena berba iz 2009.

Pohvaljeni su i Petrač Karizma 2017. godina, Petrač Bregh rose 2019., Vina Vuglec Sauvignon 2021., Vina Vuglec Baronial 2016., Sever Graševina 2020. i Bodren Traminac ibpb 2017. godina.

Vino osvojeno medaljom IWC-a kuša najmanje osam sudaca prije nego što bude nagrađeno. Sva vina se kušaju na slijepo bez davanja cijena ili podataka o proizvođaču. Vina su grupirana prema vrsti, regiji, postocima alkohola i šećera kako bi se slična vina ocjenjivala zajedno.

Čestitku zagorskim vinarima uputio je krapinsko - zagorski župan Željko Kolar:
Čestitam svim našim vinarima na iznimnom uspjehu kojeg su ostvarili na ovom prestižnom svjetskom natjecanju! Ovo je najnoviji u nizu sjajnih primjera koji potvrđuju kakav ogroman iskorak su napravili zagorski vinari, koji za svoja vina već dugi niz godina osvajaju nagrade i priznanja na priznatim inozemnim ocjenjivanjima i festivalima, što je u konačnici prepoznalo i nagradilo zahtjevno međunarodno tržište, koje izuzetno cijeni naša vina. Ovakva natjecanja izvrsna su prilika za dodatnu promociju zagorskih vina i Hrvatskog zagorja kao renomirane i atraktivne vinske i turističke destinacije, čemu aktivnu podršku daje i Krapinsko - zagorska županija! Nagrade koje osvajate dokaz su da idemo u dobrom smjeru! Još jednom, primite iskrene čestitke - poručio je.

Teran je pokazao svu svoju raskoš te zavrijedio status usporediv s prestižnim svjetskim crnim vinima. Zaključili su to vinski stručnjaci iz cijelog svijeta koji su se okupili na Velikoj vertikali terana, degustaciji arhivskih izdanja terana u vinariji Coronica kod Umaga. Ugledni enolozi, sommelieri i vinski novinari bili su oduševljeni svježinom odležanih terana koje su kušali, među njima i najstarijeg Gran Terana iz 1997. godine. Ova tradicionalna istarska sorta pokazala je time potencijal odležavanja kakav ima rijetko koje vino u Hrvatskoj, istaknuli su ugledni gosti.

Teran je stvarno unikatan i ima potencijal uspjeha na međunarodnom tržištu. Istra ima jedinstvenu sortu koja predstavlja posebnost ovog kraja, a Moreno Coronica ovime radi doista veliku stvar, izjavila je Paula Bosch, prva njemačka sommelierka.
S njome se složio i John Szabo, ugledni kanadski sommelier.
Ovaj terroir djeluje fantastično. Nigdje još nisam vidio ovako crvenu zemlju koja svakako pogoduje iznimnosti ovog vina. Teran definitivno ima budućnost, pa i u Kanadi, kazao je.

Devedesetih godina je jedino Coronica vjerovao u ovu sortu, a danas imamo stotinjak vinara koji je razvijaju. Teran je svojom kvalitetom kao svježe, ali i odležano vino, izrastao u nešto veliko, istaknuo je sommelier Saša Špiranec.

Vinar Moreno Coronica naslijedio je nasade terana na položaju Bosco Grando i nastavio ga razvijati do današnje razine.
To je vino težaka koje im je nekad davalo snagu za rad. Kao sorta je divlji i pomalo čudan poput samih Istrijana, no zahtijeva i dvostruko više rada nego s nekim drugim sortama. Malvazija je svojedobno postala vizitkarta Istre, no teran će je dovesti na oltar velikana. Mislim da je ovo veliki događaj za istarsko i hrvatsko vinarstvo, rekao je emotivni Coronica.

U njegov je rad od samog početka vjerovao talijanski enolog Aldo Venco.
Devedesetih nismo ni sanjali da ćemo doći do ovoga. Teran je potvrdio svoju izvrsnost i izvanredne karakteristike usporedive s vinima kao što su pinot noir i nebbiolo. Treba nastaviti s ovakvim degustacijama kako bi se glas o teranu proširio diljem svijeta, naglašava Venco.

Teran je zadržao karakteristike od svog rođenja i pokazao da je senzacionalno, gotovo bezvremensko vino. Nekad nam je bilo nezamislivo vino koje može trajati dvadesetak i više godina, a ovaj teran po pitanju svoje dugotrajnosti može zavarati i najiskusnije sommeliere. Sjajno je i što novije berbe pokazuju sav akumulirani trud i iskustvo te znalačku ruku vinara koja je uz idealan terroir presudna za razvoj sorte, ocijenila je sommelierka Daniela Kramarić.

Svi su okupljeni suglasni i kako je za uspjeh terana potrebna proizvodnja većih količina, podizanje novih nasada te ustrajan rad vinara. Svjesna je toga i obitelj Coronica koja uz rad na teranu ne zanemaruje ni druge sorte pa je na ovom događaju predstavljena nova malvazija Ottaviano, posvećena ocu Morena Coronice. Gosti su mogli kušati sva Coronicina vina sljubljena sa specijalitetima koje su pripremali chefovi iz najboljih restorana sjeverozapadne Istre.

Ovaj je događaj pokazao snagu terana, iznimnost terroira te ljubav obitelji Coronica prema svom kraju i crvenoj zemlji koja daje ovakve rezultate.