Vinogorja

Zadružni savez Dalmacije i Hrvatska udruga vinarskih gradova organiziraju jubilarni 30. Međunarodni susret vinogradara i vinara - Sabatina 2020. - koja će se ove godine održati od 2.- 8.11. 2020. u Cavtatu.

Jubilej namjeravaju obilježavati sve do naredne Sabatine 2021., dakle, kroz godinu dana i to različitim događanjima iz vinogradarstva i vinarstva, osobito u znanstveno-stručnom i gospodarskom području, poput objava audiovideo restrospektiva, konferencija za medije, novih tiskanih izdanja, organiziranja izložbi i najava sudjelovanjem na drugim sličnim događanjima.

Članovi vinske obitelji uzorke svojih proizvoda - vina i/ili jakih alkoholnih pića - mogu dostaviti na ocjenjivanje i prezentaciju. Uzorci se zaprimaju: od 01.-30.09.2020. za vina i jaka alkoholna pića, te od 01.09.-16.10.2020. za mlada vina.

Sabatina redovito sadržava edukacije u okviru znanstveno-stručnih skupova, izložbu, sajam, radionice, vođene degustacije vina, prezentacije proizvođača i proizvoda te vinogradarsko-vinarske mehanizacije i opreme, predstavljanje projekata i inovacija, organizirani studijski obilazak, te za proizvođače osobito značajno ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pića.

Vinari se u mnogim svjetskim tradicionalnim vinskim regijama suočavaju s posljedicama klimatskih promjena. Dok nekima to šteti, drugima je dobro došlo.

Sve je primjetniji utjecaj klimatskih promjena na vinogradarstvo i vinarstvo. Berba je u mnogim zemljama ove godine započela i dva tjedna ranije.

Kanađanin Zach Everett već se 15 godina bavi proizvodnjom alkoholnih pića i na početku nije imao namjeru uzgajati grožđe jer je bilo prehladno, otkrio je za BBC.

Umjesto toga, ovaj se kanadski farmer usredotočio na proizvodnju voćnih vina od jagoda, brusnica pa čak i rabarbare. Međutim, danas pravi i ona od grožđa. "Razlog su uglavnom klimatske promjene", tvrdi ovaj 35-godišnjak.

Napominje da prije 20 godina grožđe na njegovu području nije dovoljno sazrijevalo kako bi se od njega izradilo ukusno vino. Naime, ljeta na kanadskoj istočnoj obali nisu bila dovoljno topla i prekratko su trajala.

No, kako je vrijeme odmicalo, kaže da je počeo svjedočiti promjeni vremena poput duljih sezona rasta, sve toplijih ljeta i manje proljetnih mrazeva. To potkrepljuju i službeni podaci koji pokazuju da su tijekom posljednjih 30 godina prosječne temperature u kanadskoj regiji New Brunswick porasle za čak 1,1°C.
Uskoro započinje ovogodišnja berba i to s najkvalitetnijim grožđem koje smo ikad imali. S ovim aktivnostima inače započinjemo tek u prvom tjednu listopada, kazao je Everett.

Neke zemlje imaju korist od zatopljenja

Vinar i stručnjak za vino, Keith Wallace kaže da postoje neke zemlje ili regije koje bi mogle imati koristi od klimatskih promjena. Osim Kanade, kaže da i sjeveroistočne države SAD-a imaju dužu vegetacijsku sezonu, što znači da se mogu uzgajati drugačije sorte.

U sjevernim europskim zemljama poput Njemačke, Švicarske i Velike Britanije sada je moguće proizvesti vino kvalitete kao nikada do sada. Međutim, gdje ima pobjednika ima i gubitnika. Tako u mnogim dijelovima vinskog svijeta poput juga Francuske, Australije, a ove godine posebno Kalifornije, više temperature stvaraju probleme.

Neke studije govore da je situacija zabrinjavajuća, poput izvješća u američkom znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences koje upozorava da bi čak 86% proizvodnje grožđa u francuskim regijama Bordeaux i Rhone moglo stradati do 2050. godine i to zbog suše.

Oko poznatog sela Châteauneuf-du-Pape na jugu Rhone, obitelj Cesara Perrina nekoliko je generacija posjedovala i vodila poznatu vinariju Chateau Beaucastel.

Perrin kaže da je primijetio utjecaj klimatskih promjena, posebno višu razinu alkohola u vinima. Kaže da se vinari jednostavno moraju mijenjati s vremenom: "Na njima je da se prilagode klimatskim promjenama i rade drugačije", zaključio je.

Nisu samo klimatske promjene problem

U Kaliforniji, koja proizvodi 90% američkog vina, vinogradi i vinarije sve su više izloženi riziku od požara. "Imali smo petogodišnji period s vrlo malo kiše prema našim standardima", kaže Neil Collins, vlasnik vinarije Lone Madrone.

Govori i da sve više vinara kupuje zemlju na sjevernim dijelovima države, gdje su temperature niže. No, čak i u zemljama za čije proizvođače kažu da imaju koristi od viših temperatura, zagrijavanje donosi probleme.

Nakon deset uspješnih događanja širom Hrvatske, projekt Vinskog grada od petka navečer stigao je i u Rijeku te je odmah privukao brojne posjetitelje. Sve do 20. rujna održava se na trgovima Riječke rezolucije i 128. brigade. Vinski grad je prodajni festival namijenjen širokom krugu potrašača koji ne moraju nužno biti vinski znalci, ali vole i rado konzumiraju dobra vina.

Drago mi je da Vinski grad s početkom jeseni napokon stigao i u Rijeku, koju volim i posjećujem od rane mladosti. Prilika je to da se Riječani i njihovi gosti upoznaju s ponudom najboljih vina s Kvarnera, ali i velikom izborom iz ostatka Hrvatske. Kako bi uživanje u vinima dodatno obogatili, osigurali smo i bogatu ponudu street food specijaliteta renomiranih ugostitelja i proizvođača hrane. Radno vrijeme Vinskog grada biti će svaki dan od 17:00 do 01:00 sati, a kompletna organizacija i protokoli usklađeni su s najvišim sanitarnim i epidemiološkim standardima, kako bi se gosti osjećali sigurno. Uvjeren sam da ćemo svi zajedno uživati i da je ovo tek početak jedne nove riječke tradicije, izjavio je Saša Špiranec, poznati vinski kritičar i direktor festivala.

Vinski grad sastavljen je od tridesetak bijelih rustikalnih drvenih kućica, a u svakoj će se predstaviti po jedna vinarija, ugostitelj, ili distributer s ponudom inozemnih vina. Glavni partneri u projektu Vinski grad su tvrtka Romerquelle i Roto Svijet Pića koji posjetiteljima nude posebno uređene lounge zone za ugodno druženje. Uz bijele barske stolove i ugodne zone za sjedenje, atmosferu upotpunjava raznobojna rasvjeta i ambijentalna glazba.

Ulaz za sve posjetitelje je besplatan, ali da bi mogli konzumirati vina, potrebno je na jednoj od blagajni kaucirati čašu za 30 kuna, te zamijeniti gotovinu za kupone budući da se sve usluge u Vinskom gradu plaćaju kuponima. Cijene svih proizvoda su promotivne, pa je dobra zabava zagarantirana.

Izlagači - Vinski grad Rijeka 2020:

Romerquelle, Roto svijet pića, Vina DK, Mario Banko, Krauthaker, PZ Gospoja, Pavlomir, Katunar Anton, PZ Vrbnik, Lovrec, Katunar Ivan, Dobra berba, Tudor, Medea, Agris, Roxanich, Skaramuča, Štampar, Vinakoper, Damjanić i Benvenuti.

Koktele će pripremati Scorpio i Roto Svijet Pića, a za ponudu hrane bit će zaduženi: Cheese bar, Rougemarin, Dukat i Reshetka. Za sve pivopije, ponudu pića će dopuniti pioniri craft pivarstva u Hrvatskoj, pivovara Medvedgrad te poznate njemačke pivovare Erdinger I Stiftung Hell.

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 10. rujna 2020. godine donesene su dodatne Izmjene i dopune Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine koje omogućuju učinkovitu raspodjelu i korištenje sredstava za mjere pomoći u sektoru proizvodnje vina uslijed poremećaja na tržištu izazvanih širenjem epidemije COVID-19.

Time se ukupan iznos za provedbu interventnih mjera Destilacija vina u kriznim slučajevima i Potpora za krizno skladištenje vina povećava za 13,2 milijuna kuna odnosno sada iznosi 57 milijuna kuna. Također, dodatno se povećavaju intenziteti potpora za mjere Ulaganje u vinarije i marketing vina sa 60% na 70% i Restrukturiranje i konverzija vinograda s 80% na 90%.

Prvi set interventnih mjera pomoći vinarima donesen je u lipnju ove godine izmjenama Nacionalnog programa pomoći sektoru vina uslijed poremećaja na tržištu izazvanih širenjem epidemije COVID-19. Međutim, zbog daljnje krize na tržištu vina, proizvođači su bili primorani prolongirati investicijske projekte. Stoga će se novo donesenim promjenama Nacionalnog programa pomoći dodatno preusmjeriti neutrošena sredstva iz ovogodišnje financijske omotnice u mjere pomoći, koja se moraju potrošiti do 15. listopada 2020. godine, te će se povećati intenziteti potpora.

U ovogodišnjoj financijskoj omotnici kumulira se dodatni iznos od 13,2 milijuna kuna koji će ostati neutrošen te će se dijelom, u iznosu od 8,2 milijuna kuna, preusmjeriti u mjeru Destilacija vina u kriznim slučajevima. Na taj način će se povećati iznos potpore za vino koje ide na destilaciju, s obzirom da se zbog ograničenog roka za trošenje sredstava ne može provesti povećanje kvote. Preostali dio financijskih sredstava koji predstavlja dodatni neutrošeni iznos u Nacionalnom programu za ovu godinu u iznosu od 5 milijuna kuna preusmjerava se u mjeru Potpora za krizno skladištenje vina. Zbog ograničenog roka za provedbu mjera te zbog skraćenja roka skladištenja na 60 dana doći će do povećanja jediničnog iznosa potpore u mjeri Potpora za krizno skladištenje vina, s 1,8 kn/litri vina za 90 dana skladištenja na 3,6 kuna/litri vina za 60 dana skladištenja.

Uz jednokratne interventne mjere pomoći osigurana su i sredstva za dugoročni razvoj sektora, do 2023. godine osiguran je godišnji fond od 11 milijuna eura odnosno gotovo 55,5 milijuna eura za razvojne projekte iz sektora vinarstva i vinogradarstva. Ova godina je izazovna i neizvjesna za vinare i vinogradare, mi se trudimo pomoći koliko možemo. Problemi postoje, ali pronalazimo rješenja i postoje razlozi za optimizam, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Opći sud Europske unije odbacio je u srijedu tužbu Slovenije protiv Europske komisije u 'slučaju teran', dugogodišnjem vinskom sporu slovenskih i hrvatskih vinara.

Odbačen je zahtjev Slovenije da se poništi delegirana uredba EU-a o uvjetima za korištenje termina 'teran' na etiketama hrvatskog vina iz Istre, objavio je europski sud u izjavi za medije.

Tužba se je odnosila na naziv 'teran', koji se koristi i u Sloveniji i u Hrvatskoj. Nakon ulaska Slovenije u EU taj se je termin koristio na etiketama nekih slovenskih vina, najprije kao tradicionalni naziv za vino s Krasa, proizvedeno na određenim vinorodnim područjima, a onda mu je bila priznata i oznaka zaštićenog podrijetla, navodi se među ostalim u opširnom opisu spora, u obrazloženju presude.

Sud pojašnjava da je Europska komisija priznala hrvatskim vinarima iz Istre da, unatoč protivljenju Slovenije, za svoje tradicionalno vino koje zovu teran mogu na etiketama označavati etiketom 'Hrvatska Istra - teran', a Slovenija je u tužbi išla sa zahtjevom da se delegirana uredba kojom je to regulirano poništi jer Slovenija ima ekskluzivno pravo na teran.

Do delegirane uredbe o istarskom teranu došlo je nakon neuspješnih pregovora Hrvatske i Slovenije da se to pitanje riješi bilateralnim kompromisom. Europska komisija je delegiranim aktom, koji je stupio na snagu sredinom 2017. godine, priznala izuzetak po kojemu se hrvatski teran iz Istre može prodavati s naljepnicom 'Hrvatska Istra - teran', s time da naziv vina na etiketi bude ispisan manjim slovima.

Slovenija sada, nakon odbijanja tužbe, ima mogućnost na presudu općeg suda EU-a podnijeti žalbu, no nije poznato hoće li to učiniti, kako navode slovenski mediji.

Tužbu je podnijela nekadašnja vlada Mire Cerara, dok je u ožujku formirana nova vlada Janeza Janše, koja se zalaže za mirno rješavanje sporova.

Prijašnje vlade, koje su vodili Miro Cerar i Marjan Šarec, inzistirale su na sudskom rješavanju sporova s Hrvatskom, posebno inzistirajući na 'načelu vladavine prava', ne samo u sporu oko terana nego i graničnom prijeporu, uz povremene ocjene da je Europska komisija pristrana u korist Hrvatske.

Vodeći talijanski i francuski vinari žele smanjiti proizvodnju vrhunskih vina nakon što je pandemija koronavirusa ispraznila hotele i barove, a podrume ostavila napunjene s milijunima neprodanih boca.

U Italiji se očekuje da će domaća potražnja za vinom pasti gotovo za trećinu nakon što su zbog suzbijanja zaraze hoteli, restorani i vinski barovi bili zatvoreni mjesecima a turista gotovo i nema.

Pao je i izvoz pa se proizvođači vina plaše da bi ove godine mogli zabilježiti gubitke od ukupno milijardu eura, što odgovara devet posto njihovih ukupnih prihoda.

Moraju bacati grožđe

Italija želi smanjiti proizvodnju u 2020. za oko pet posto te izdvaja 100 milijuna eura za naknade vinogradarima, koji će morati baciti između 15 i 50 posto grožđa, no udruge vinara kažu da će zahtjevi vjerojatno premašiti raspoloživa sredstva.

Za vina klasificirana kao visoko kvalitetna, poput Chianti Classica i Prosecca, uzgajivači mogu dobiti 1.100 eura po hektaru zemlje čiji će urod biti dijelom uništen.

Pojedina udruženja proizvođača skupih vina, poput onog koji proizvodi Brunello di Montalcino, sa cijenom od 200 eura po boci, sama su odredila proizvodne kvote.

Uzgajivači sorte brunello dogovorili su da će smanjiti proizvodnju za 12,5 posto, a neimenovani izvor iz tog sektora navodi da su prodali samo polovinu planirane količine za ovu godinu.

Rok za podnošenje zahtjeva za isplatu naknade istekao je u ponedjeljak. „(Iznos od) 100 milijuna eura koji je vlada izdvojila zasigurno neće biti dovoljan“, naglašava predsjednik udruženja toskanskih proizvođača visokokvalitetnog vina Avito Luca Pollini.

Toskana je također izdvojila šest milijuna eura kako bi proizvođačima vina pomogla da osiguraju dodatni skladišni prostor, no Pollini je kazao da će mnogi vinogradari radije baciti svoje grožđe. Samo je u toj regiji od prethodne berbe preostao višak zaliha ekvivalenta oko dva milijuna boca, navodi.

Podrumi puni šampanjca

Francuska nije uspostavila program naknada, a u kolovozu počinje berba sorti grožda iz kojih se proizvodi šampanjac i čini se da će biti manja, iako se vinari i vinogradari razizlaze u procjenama koliko.

Skupina proizvođača šampanjca CIVC procjenjuje da se ove godine neće prodati čak 100 milijuna boca, a prihodi bi se trebali smanjiti za više od 1,7 milijardi eura.

Podaci CIVC-a pokazuju da se u podrumima nagomilalo više od milijardu boca šampanjca, što predstavlja nekoliko godina potencijalne prodaje.

Union des Maisons de Champagne (UMC), koji promovira interese velikih proizvođača šampanjca, uključujući LVMH-ov Moet&Chandon i Dom Perignon, želi da se maksimalni prinos za ovogodišnju berbu smanji za čak 40 posto u odnosu na prošlu godinu. Vinogradari pak ne žele smanjiti prinos više od 17 posto.

Predsjedatelj UMC-a Jean-Marie Bailliere nije želio komentirati pregovore, a u razgovoru za Reuters kazao je da je uvjeren da će dogovor biti postignut na sastanku 18. kolovoza.

I Rim i Pariz izdvojili su dodatni novac za proizvođače koji destiliraju višak vina u alkohol za potrebe proizvodnje sredstava za dezinfekciju ruku i parfema, a Francuska je ovog tjedna povećala financijsku potporu za uzgajivače na 250 milijuna eura.

Zagrebački Vinski sud u Cheese baru službeno je prosudio 13. srpnja.

Prvoga dana su provjerili kako u praksi funkcioniraju sudbene regule. Postavke su jasno definirane; dva stalna člana suda (utemeljitelji Dado Tašner i Krešimir Kozić) uz dva druga autoriteta na slijepo kušaju četiri vina hrvatske autohtone sorte. Ukupno vrijeme kušanja traje 16 minuta i 40 sekundi. Vina se ne ocjenjuju bodovno, nego se rangiraju.

Prvoga dana uhodavanja sudbenog vijeća kušale su se četiri graševine u prvom zasjedanju, potom četiri istarske malvazije u drugom.

Istarske malvazije berba 2019.:

1. Coronica Winery
2. Matošević
3. Kozlović
4. Benvenuti Vina

Graševine, berba 2018.:

1. Vinarija Mihalj
2. Vinarija Kopjar (isti broj bodova)
3. Iločki podrumi (isti broj bodova)
4. Vinarija Krauthaker

Stalni suci su bili Krešimir Kozić i Dado Tašner, gostujući Ivan Jug i Vjekoslav Stojšić.

Drugo zasjedanje Vinskog održano je u utorak 21. srpnja. Zanimljiva je bila odluka sudaca da u prvoj seriji Zasjedanja tema ponovno bude istarska malvazija iste berbe (2019.) iz drugih vinarija. Sudom je predsjedao gostujući sudac David Hrkač, direktor hrane i pića zagrebačkog Sheratona (vrhunski mladi stručnjak s kojim planiram zajedničke gastro medijske pustolovine). Drugi gostujući sudac bio je Boris Orašanin. To je ugostitelj kojem služi na čast da redovito putuje svijetom kako bi upoznao nove relevantne eno-gastro trendove.

Poredak malvazija:

1. Vina Ritoša
2. Kabola
3. Vina Fakin - fakin good wines
4. Vina Bertoša

U drugom dijelu tema je bila "Bijela Korčula", berbe 2019.: grk i pošip s jedinstvenog vinskog otoka. Odabir je na koncu bio sužen na dvije etikete:

1. Bire grk
2. Nerica Winery Posip

Kratki osvrt sudaca:

Drugi dio malvazija ostavio nas je pomalo ravnodušnim. Kabola je pokazao standard. Ritoša ugodno iznenadio kao takozvani "underdog". Fakin jednostavno nije za tipičnog ljubitelja malvazije. Korčulanski noviteti iz berbe 2019. bili su izvrsne kakvoće. Za prsa je pobjedu odnio pošip Nerica, iako treba napomenuti kako je jednom sucu grk Bire bio bolji. Svi skupa veselimo se novim bijelim vinima s Korčule.