Vinogorja

Vinogradari s otoka Paga završili su intradu, kako se na Pagu naziva berba grožđa. Berba je završila sredinom rujna. Premda vinogradarstvo na Pagu nema gospodarsko značenje kakvo je imalo nekada ipak je proizvodnja vina, travarice i prošeka značajan izvor prihoda za nekoliko stotina otočnih obitelji koje se bave vinogradarstvom.

U srpnju i kolovozu vremenske prilike su bile dobre. Otočni vinogradari veći dio grožđa ostavljaju za proizvodnju vina, a jedan dio prodaju.

Zarada od prodaje grožđa je mala i zato je vinogradarima isplativije proizvoditi vino, travaricu i prošek jer se ti proizvodi mogu dobro prodati za vrijeme turističke sezone.

Na Pagu se najčešće uzgajaju sorte Gegić koji ima mala žuta zrna te Trbljan i Plavina koji imaju veća zrna.

Na mnogim dijelovima otoka mogu se zamijetiti obnovljeni vinogradi i vinogradari koji ih redovito obilaze što svjedoči o oživljavanju zanimanja za vinogradarstvo koje je nekada donosilo dobit gotovo kao i solarstvo i ovčarstvo.

No, ipak količina vina koja se u ovoj godini planira proizvesti u Pagu nije niti približna onoj kakva je bila u 70-im godinama prošloga stoljeća. Tada se vinogradarstvom bavila svaka druga otočna obitelj. Danas je na Pagu ostalo svega nekoliko desetaka obitelji koje još uvijek njeguju vinogradarsku tradiciju. Uglavnom su to starije generacije, dok je mladih vinogradara vrlo malo.

Osamdesetih godina prošloga stoljeća situacija se mijenja naglim razvojem turizma. Ljudi su jednostavno došli do zaključka da od turizma mogu lakše živjeti. Stoga, nije nimalo čudno da su polja vinograda, primjerice na predjelu Vodica, postala građevinske parcele. Nekadašnji vinogradi na južnom dijelu grada postali su pašnjaci.

Tradicija pravljenja vina na Pagu postoji od pradavnih vremena. Kroz stoljeća je vinogradarstvo bilo jedno od temelja paškog gospodarstva. U prosjeku se na Pagu godišnje ubiralo oko 3.300 tona grožđa. Najveće vinogradarske površine nalazile su se na predjelu Julovice, Svilnog, Blata, Murvice i Vodica. Naglom urbanizacijom Paga, velik je dio vinograda nestao, tako da je njihova površina od 1967. do 2001. godine smanjena za dvije trećine. Tek se 2002. godine na Pagu počelo obnavljati vinogradarstvo, ali još se uvijek ta poljoprivredna grana sporo razvija.

Duško Jokić pridružio se vinarskoj revoluciji Ravnih kotara i Zadarske županije 2009. kada je novac iz uspješnog posla u Beogradu uložio u zavičaj, obiteljski posjed u Lišanima Tinjskim, sadnjom prvih loza. Ovdašnjem vinarskom iskoraku dao je, skupa sa tadašnjom enologinjom Draganom Šulentić, snažan podstrek u bijelim vinima podižući ih, uz nešto rijetkih pojedinaca, na civiliziranu razinu, vukući ih do vrhunskih i šampionskih vina.

Prvo pa šampionsko

Prvo vino proizveli smo 2011. a na tržište krenuli sa 2012. otkad i najdraža mi od svih nagrada, jer je bila prva, šampionska titula na Sabatini za Chardonnay. Redovno sam na smotrama od Martinja u Polači, Nadina, Stankovaca do Vinfesta Benkovac, gotovo redovito među šampionima. Uzeli smo i zlato u Beču 2018. za cuvee. I na Decanteru u Londonu 2017. za Pošip smo dobili srebro, ali tamo se srebro daje za preko 90 bodova, a naše je dobilo 91. No, prva nagrada ostaje vječno u sjećanju.

Naravno da je riječ o obiteljskoj tradiciji, jer su manje više svi Kotarci imali vinograd, a vi se pozivate na 1906?

Tada je ćukundjed Aćim kupio vinograd i želja mi je bila dati doprinos našem vinogradrstvu i vinarstvu, a sad se ostvaruje.

Posveta je organskom odnosno ekološkom vinu, a vlastiti vinogradi se stalno uvećavaju uz Nadinsko blato?

Svake godine sadimo, sad smo na 15 hektara, uz Nadinsko blato. Isključivo ekološka proizvodnja. Za eko certifikat trebalo nam je tri godine, kod otkupa uzimamo vino od vrsnih vinara sa službenim certifikatom eko prozvodnje.

Predanost vrhunskim bijelim vinima

Od početka je posveta klasnim bijelom vinima. Kojima?

Imao sam i muškat i chardonnay, ali smo ih zamijenili jer ovdje su se za ekološku proizvodnju pokazali teški i mučni. Ostajemo vjerni našoj izvornosti odnosno Maraštini koja je favorit i kraljica jer je ona naša, dok za Pošip, kojem smo također posvećeni, kažem da je dalmatinski. Oba bijela radimo kao vrhunska vina, a ako se dogodi na dijelu grožđa loša godina nešto bude kvalitetnog. Uglavnom 90% su vrhunska vina. Roze nam je od Syraha, idealno pogođen, a naše područje je iznimno za Syrah. Od crnih samo Cuvee, a i to bi nazvao ravnokotarskim jer Melot, Cabernet Sauvignon i - Syrah kao kupažu radimo samo mi ovdje (u Bordeuxu uz Merlot i Cabernet Sauvignon ide Cabernet Franck op.a.). U dugotrajnom je barikiranju i vrhunski. Krenuli smo u pjenušac, od Maraštine, bilo je nešto iz 2016. godine, ali neznatno, a ovaj iz 2017. trebao bi na tržište kao extra brut. To je paleta i neću je mjenjati. Inače smo 25 do 30% posto crnog kupovali od eko proizvođača iz Polače i Nadina, sad imamo i svog, a loša prodaja je razlog da ove godine nećemo.

Pred gradnjom novog velebnog podruma

Prodaja, mislim inače ne na ovu godinu korone?

Ova godina je skoro katastrofa, ali preživjet ćemo. Inače znatno više izvezemo nego je domaća prodaja. Izvoz je Srbija, tu i najviše, Bosna i Hercegovina i Crna Gora, Austrija i Australija. Tamo nam Pošip, Maraština i crni Cuvee idu dobro.

Plan je već neko vrijeme podizanje rekao bi velebnog podruma, kušaone itd. na terenu poviše sadašnjeg?

Građevinsku dozvolu dobili smo u trećem mjesecu - kad i Koronu, pa je sve usporeno. Povukli smo sredstva iz vinske omotnice za opremu, konkurirali i za gradnju, a čekamo kredite banaka, ali mislim da je skora jesen rok početka. Podrum je planiran na 800 metara, uz barrique salu, a poviše oko 400 m kušaone i nešto smještaja ev. za radnike i kojeg gosta, ne mislim se baviti turizmom i smještajem. Opreme će biti za pola milijuna litara, ne očekujem odmah takvu proizvodnju, ali sadit ćemo i dalje, samo neka prodaja krene.

Od skupog hobija do - skupog posla

Poslovan ste, uspješan čovjek. Može li se s ovim zaraditi?

Mladi smo vinari, početak je od ničega, kao skup hobi. Sad je i posao, ali skup, ulaganja su velika i dugotrajna. Očekujem još nekoliko godina ulaganja dok ovo postane posao od kojeg bi se moglo živjeti i zaraditi.

Inače koliko vidim opreme je vrhunska od početka? Kolika je sadašnja proizvodnja?

Išli smo na sve najbolje, jer smo od početka odlučni raditi vrhunska vina, a spomenute nagrade kažu da to i radimo. Radimo oko 70.000 litara. I želim pozdraviti i zahvaliti ljudima iz institucija, jer oni to zaslužuju i Danijela Segarića u županiji, Zvonimira Vlatkovića iz Ministarstva odnosno Uprave za podršku, kao i Marka i Klaru iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi. Znam da rade svoj posao, ali rade ga ljudski.

Berba je i prerada. Enologinja Cvita Eškinja i Marijana Uzelac su oko strojeva, a Nikica i Mirko upravo ubacuju Pošip na preradu. U srpnju su imali 30% zelene rezidbe jer je Pošip obilato rodio, bilo je nešto napada bolesti ali rješili su. Merlot i Syrah su pobrani odlični. Maraština je dobra i ići će skora berba.

Vjeruju u dobru godinu.

Maraština je naša, zadarska i kotarska, Pošip je dalmatinski, zato je, lokalpatriotski, vino kojem posvećujem posebnu pažnju,moj ponos i favorit: maraština i - maraština.

Duško Jokić

Decanter, London, 2017.

Vinarija Jokić, Pošip 2015.- 91 bod

Svježa verbena, divlje poljsko cvijeće i agrumi. Čist, nježan i svjež voćni okus s divnom upornošću na završetku. Veličanstveno.

Paleta vina Vinarije Jokić

• Maraština, 0,75 - vrhunsko
• Pošip, 0,75 - vrhunsko
• Cuvee (Merlot, Cabernet Sauvignon, Syrah - barrique), 0,75 - vrhunsko
• Rosy (rose Syrah), 0,75 - kvalitetno
• Pjenušac (Maraština) - extra brut - vrhunski - u pripremi za tržište

Vinarija Jokić

Lišane Tinjske 95
23423 Polača
Telefon: 095 904 1502
contact@vinarijajokic.com
www.vinarijajokic.com

Merlot Festigia 2016 Vina Laguna osvojilo je zlatnu medalju na natjecanju Concours Mondial de Bruxelles i jedino je vino iz Hrvatske koje je na tom prestižnom vinskom natjecanju okrunjeno zlatnom medaljom, a Malvazija Istarska Riserva Vižinada 2015 nagrađena je srebrnom medaljom.

Na 27. Concours Mondial de Bruxelles održanom u Brnu u Češkoj natjecalo se 8.500 vina iz 46 zemalja. Poštujući trenutna sigurnosna pravila, organizator je trodnevnom degustacijom upravljao besprijekorno profesionalno.

Stroge mjere predostrožnosti primijenjene su na svaki dio natjecanja, od rasporeda stolova, pravila posluživanja vina i dezinfekcije opreme do ograničenja kretanja tijekom ocjenjivanja. Vina Laguna na ovom renomiranom vinskom ogledu natječu se treću godinu zaredom te su u izrazito jakoj konkurenciji dosada okrunjena s ukupno 7 medalja, od čega 5 zlatnih i 2 srebrne.

Pomno biranom lokacijom za nasad vinograda na položaju Devići osigurali smo idealne uvjete za proizvodnju vrhunskog vina. Položaj je izuzetno osunčan tijekom dana sa stalnim strujanjem svježeg zraka s viših položaja. Merlot, kao sorta, osjetljiv je na vlažna proljeća i vlagu u vrijeme dozrijevanja, a upravo ovdje nalazi sve što je potrebno za punu zrelost svake godine. Kombinacija toplih dana i svježih noći, idealna je za nakupljanje šećera, uz zadržavanje dobre boje, svježine i voćnih aroma. Rezultat je vrhunsko vino što nam već godinama potvrđuju brojne nagrade i potrošači - izjavio je Milan Budinski, direktor vinarstva i proizvodnje Agrolagune.

Želja da ide ukorak sa svjetskim trendovima u tehnologiji ponukala je Radovana Vukoju, vlasnika vinarije "Podrumi Vukoje 1982", da se prijavi na javni poziv projekta Europske unije EU4Business za bespovratnu podršku investicijama u prerađivačke kapacitete i marketing poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Tijekom opsežnog i detaljnog procesa odabira korisnika podrške razmotren je prijedlog investicije za modernizaciju proizvodnje koju je predložila vinarija, a čija ukupna vrijednost iznosi skoro 400.000 KM. Kroz EU4Business projekt, odobrena su bespovratna sredstva za sufinanciranje investicije od oko 197.000 KM.

Investicija u modernizaciju proizvodnje uključuje nabavku niza strojeva i opreme za vinariju, poput: muljače i ruljače, pumpe za transport, pneumatske prese, filtera za vino, pumpe za pretkanje, spremnike za hlađenje, cijevnog sistema za hlađenje grožđa, prebirnog stola, te hrastove bačve.
Ta oprema će nam pomoći da sve ono što dobijemo u vinogradu što kvalitetnije pretočimo u samu vinariju i naš prepoznatljivi proizvod. Ozbiljan sam proizvođač, mnogo smo uložili i naših sredstava i nadamo se da ćemo napraviti jednu veliku priču u budućnosti, naveo je Vukoje.

Osim poboljšanja kvaliteta proizvodnje, ova investicija je omogućila zapošljavanje novih radnika, a u budućnosti se očekuje i povećanje produktivnosti, te rast prihoda.

EU4Business je projekt Europske unije kojim se nastoji ojačati kapacitet ekonomskog rasta i zapošljavanja u Bosni i Hercegovini unaprjeđenjem konkurentnosti i inovativnosti u odabranim sektorima. EU4Business je projekt vrijedan 16.1 milijuna eura, od čega 15 milijuna eura financira Europska unija, a 1,1 milijub eura SR Njemačka.

Projekt zajednički provode Njemačko društvo za međunardonu saradnju (GIZ), Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) i Međunarodna organizacija rada (ILO), od travnja 2018. do ožujka 2022., priopćeno je iz UNDP-a.

Vinari su još prije ljeta objavili kako im je u prvoj polovici godine prodaja u Hrvatskoj pala za 80 posto, a iz HGK za Direkt kažu da je turistička sezona ipak ublažila taj pad pa je prodaja u trgovačkim centrima, hotelima, restoranima, kafićima zasad 50 posto manja nego u istom razdoblju lani, što je, naravno, još uvijek ogroman pad.

Ali nije to jedina briga, jer uz tolike viškove od lanjske berbe, upravo počinje nova berba. Kako se s tom situacijom nose vinari na južnim padinama Papuka i Krndije gdje se bere čuvena slavonska Graševina u priči Gorana Latkovića.

Kutjevačka graševina zrela je za berbu. Vrijedne ruke radnika pažljivo skidaju grozdove s trsova, a vinogradari se na urod ne žale. Kažu, nije im bitna kvantiteta nego kvaliteta!
Mi ovdje ne variramo s urodom i nemamo nikad manje uroda, mi radimo s "krauthakerom" i ciljano proizvodimo količinu koja može biti manja i idemo s nešto višom cijenom pa se s time pokrijemo, kaže vinogradar Ante Miličević.

Kutjevo je, kažu tamo, najbolje mjesto za najkvalitetniju graševinu na svijetu, a vinogradari i vinari ga smatraju najboljim saveznikom za zaštitu od zaraznih bolesti. Ali jedna druga zaraza ugrožava vinare. Zbog koronavirusa u travnju nisu prodali gotovo niti kapi.

Gospodin Branko hvali se plaketama i lepezom vina koje proizvodi, ali većina toga ostala je u podrumima.
Moram priznati da korona je loše utjecala na čitavo vinsko tržište u Hrvatskoj pa tako i naše. Nama je smanjena prodaja za 40 posto jer mi smo orijentirani na Jadran i ugostiteljstvo, govori vinar Branko Mihalj.

Kilometar-dva dalje ušli smo u najmoderniji vinski podrum u ovom dijelu Europe. Vinarija Galić modernizirana je prije dvije godine, a od ove su očekivali streloviti uspon. Restoran su morali zatvoriti, ali gosti svrate na kušanje.

Vrhunska vina koja dozrijevaju u bačvama lako će pronaći put do kupaca, samo da se tržište oporavi. Ograničeno radno vrijeme ugostitelja i ograničena okupljanja utječu na prodaju vina, a država, kazu vinari, skromno je pomogla.
Nešto smo aplicirali za krizno skladištenje vina i tu očekujemo neka sredstva, ali je dosta skromno, tvrdi Andrej Markulin, predsjednik Uprave.

Država pomaže vinarima tako da im plaća skladištenje jer prodaje nema, ali kako joj nedostaje novca, tako je svima umanjila količine za 20 posto.

Vinari neizvjesno gledaju u budućnost - podrumi su puni, a uskoro će i nove butelje od ovogodišnje butelje tražiti svoje mjesto. Oni koji su investirali imaju i problem s kreditima pa se nadaju da ce država i nadalje omogućiti moratorije.
Kako ćemo funkcionirati financijski sljedeće godine, to će biti teško, sigurno je to preživljavanje i naša branša, kao i ugostiteljstvo je u istoj situaciji, ističe vinar Vlado Krauthaker.

Je li vas strah da će zbog velike količine vina na tržištu padati cijena?
Gledajte, jeftinih vina na tržištu je ionako previše i oni imaju problem s prodajom, nema smisla spuštati cijene.

Pred vinarima je dobra berba i teška godina, iako je vino bolje što je starije, nadaju se da će ga uskoro moći prodavati kao i do sada.

Početak rujna, osim najave jeseni i sve svježijih dana, označava i vrijeme branja bobica u vinogradima diljem zemlje. Uzbudljivo je to doba za vinare koji već tjednima provjeravaju svoj urod, razmišljaju o količinama već provjerenih etiketa koje će donijeti ovogodišnja berba ili pak smišljaju novitete koje će zatim predstaviti ljubiteljima dobrih vina. Od međimurskih brega, prepoznatih slavonskih znalaca, preko istarskih sorti koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnima, pa sve do srednje i južne Dalmacije vina koje baš uvijek uspijevaju iznenaditi, vinari diljem zemlje u velikom su poslu. Kontaktirali smo nekoliko malih i velikih domaćih vinarija i ispitali kako teče ovo radno, ali i prilično uzbudljivo doba godine.

U Međimurju berbe tek kreću

U vinariji Štampar, kako smo doznali, s berbom se kreće ovih dana, točnije između 15. i 20. rujna, ovisno o vremenskim prilikama. Vinar David Štampar rekao nam je kako se cijela obitelj najviše veseli prvim berbama posvećenim Mladom vinu koje već treću godinu za redom puštaju u prodaju u vremenu pred Martinje. Zahvaljujući Mladom vinu, dodaje, vinarija Štampar spojila se s nekoliko drugih vinarija te su zajednički, smatra, stvorili novi trend vinarstva u Hrvatskoj.
Ovo je bila specifična godina s dosta kiše i sada svjedočimo jednoj lijepoj jeseni kada nam se zori grožđe, a od kojeg očekujemo dobru kvalitetu. Za sada nemamo brigu za nezadovoljstvo već se radujemo i očekujemo novu berbu spremniji no ikad jer smatramo da nam dolaze turbulentna vremena u kojima će samo kvaliteta biti prednost, rekao je David Štampar.

Unatoč vremenskim neprilikama, Slavonci i dalje drže kvalitetu

Iako ponajprije poznata kao regija kvalitetnih bijelih vina, ponajviše graševine, u Slavoniji se sve više pažnje posvećuje i crnim vinima visoke kvalitete. Frankovka, od koje se proizvodi širok raspon vina, svakako je jedno od popularnijih. Iz vinarije predstavnice vinarske i vinogradarske tradicije kutjevačkog kraja poznate, između ostalog, i po brojnim novitetima, vinarije Krauthaker, saznali smo kako, unatoč šteti uzrokovanoj nedavnim vremenskim uvjetima, ipak očekuju kvalitetnu berbu.
Generalno stanje u vinogradu je dosta dobro, ali na žalost zbog leda u dva navrata, koji se dogodio zadnjih dana, došlo je do određene štete. Prva sorta za berbu je pinot sivi, a nakon njega krećemo brati chardonnay. Nadamo se kvalitetnoj berbi jer smo zbog kvalitete smanjivali urod po vinogradima, tzv. zelena berba, rekla je enologinja Martina Krauthaker Grgić.

Gužvu smo nakratko prekinuli i u vinariji Josić pa saznali kako je i kod njih jedan dio vinograda stradao zbog ledene kiše, no velik dio vinograda ostao je netaknut i ove godine očekuje se vino visoke kvalitete. Trenutno se beru bijele sorte, u vinariji su zadovoljni omjerom šećera i kiselina, dok se na branje crnih sorti čeka još mjesec dana.
S ranim sortama smo završili i nastavljamo s berbom graševine. Zadovoljni smo kvalitetom i svim parametrima, a novost je da smo nedavno izbacili naš Grand cuve, predikatno slatkasto crno vino. Tu je i prvi baranjski pjenušac dobiven tradicionalnom metodom. Naše već prepoznate etikete kao što su sauvignon, chardonnay i sivi pinot također bi ove godine trebale biti odlične. Jedino što nas je možda malo unazadilo bila je kriza uzrokovana koronavirusom, no dobro je to što je naš obiteljski restoran, unatoč svemu, ipak još uvijek dobro posjećen.

Optimistični istarski vinari

Inovativnim se istarskim vinima uvijek nekako posebno veselimo, a u ovo je doba dodatan razlog za veselje i činjenica da je u istarskim vinogradima berba u punom jeku, grožđe je u odličnom stanju, a vinari za sada itekako zadovoljni. U vinariji Kozlović, saznali smo, grožđe prolazi dvostruku provjeru i tako se kupcima garantira iznimna kvaliteta.
Berba je u vinariji Kozlović krenula prije tjedan dana, a grožđe je u odličnom stanju. U našem se vinogradu sve bere ručno i to se odnosi na sve pozicije, Valle vinograd, Contarini te nasad single vineyard Santa Lucia. Time kupcima garantiramo da je grožđe prošlo dvostruku selekciju, onu u vinogradu gdje naši berači rade prvu procjenu fiziološke zrelosti na trsu te po potrebi ostavljaju grozdove da dozriju, dok se druga selekcija obavlja na selekcijskom stolu gdje se grožđe iz kašeta preuzima na preradu. Tu se opet ručno grožđe razgrće te čisti od listića ili trave, a po potrebi se natučene bobice uklanjaju. Kako je vrijeme u ovoj čudnoj i teškoj godini bilo na strani grožđa očekujemo jako dobru berbu te se sada samo nadamo dobrom i sunčanom vremenu. Ove smo godine još više radili u vinogradu, neki su nasadi došli na rod i traže punu pozornost, a provodimo i niz agrotehničkih mjera u spektru ekološkog uzgoja koji traži puno vremena, pedantnosti i ruku u vinogradu. Stoga očekujemo kako niti jedna sorta iz našeg portfelja podbaciti. Grožđe je zaista odlične kakvoće i zdravlja, a odstranjivanjem suvišnih grozdova smo kontrolirali prinose, poručio je vlasnik vinarije, Gianfranco Kozlović. Dodao je i kako su tijekom lock-downa posebnu pažnju posvetili vinogradu, kako se radilo u odvojenim grupama te su tako posao uspjeli održati na visokoj razini. Sva je pažnja usmjerena na vina, goste i njihov siguran boravak u vinariji.

Što se tiče novih etiketa, ukazali bismo na Selekciju 2017, vino kojem je to druga berba a dolazi s terasastih nasada na Santa Luciji. Radi se o svježem, nebarikiranom vinu koji svoje puno tijelo zahvaljuje upravo selekciji grožđa sa selektiranih pozicija. Raduje nas što je Selekcija prošli tjedan dobila srebrnu medalju na internacionalnom natjecanju Concours Mondial de Bruxelles, dodao je.

Kako je u tijeku berba, ekipa iz istarske vinarije Fakin bila je nešto kraća, no Marko Fakin otkrio je kako grožđe trenutno spremaju u tankove te da smatra kako će ovo biti jedna od najboljih berbi u njegovoj 10-godišnjoj karijeri.

Na Hvaru berba je započela pošipom

Kod Tomića u Jelsi na Hvaru posebna pažnja pridaje se plavcu malom, pošipu i bogdanuši, a u ovogodišnju su berbu krenuli upravo pošipom. Dobro je dodati i kako se filozofija vinarije Tomić očituje u mladom svježem binu Opolo Nobile, no svakako treba spomenuti i njihov u bačvama odležanom plavcu malom barique te kupaže različitih sorti poput pošipa i bogdanuše kod kojih se, na kraju, pokušava izvući ono najbolje od svake sorte.
Nismo imali vremenske nepogode, bila je dosta velika suša, ali s obzirom na to da u vinograde ide navodnjavanje, nije prouzrokovala nikakve probleme. Berbu smo započeli s pošipom, grožđe je izvrsne kvalitete i time smo jako zadovoljni. Što se tiče uroda, on je malo manji nego u prosječnoj godini, što opet dobro utječe na kvalitetu tako da mislim da bi sama berba mogla dati izvrsne rezultate. Berba se nastavlja u ekološkom vinogradu u uvali Vira gdje imamo cabernet sauvignon, a nakon toga kreće branje plavca malog, također iz našeg ekološkog vinograda. Radi se na otvorenom pa blizina i kontakt nisu problem što je jako važno u trenutnoj situaciji, u pauzi od berbe rekao je Sebastijan Tomić.

Na jugu se s bijelih već prelazi na crne sorte

Kada smo za komentar zamolili Josipa Volarevića iz Vinarije Volarević u Metkoviću, odmah nam se posebno zahvalio što smo mišljenje potražili i kod najmlađeg vinogorja u Hrvatskoj. Iako mladi, njihova je vinarija prepoznata po plavcu malom, kako ga nazivaju, neukroćenom Dalmatincu zbog kojeg su ove godine uveli i nove tehnologije za istraživanje istog. Osim što se osvrnuo na berbu koja je trenutno u tijeku, Josip Volarević otkrio nam je kako u vinariji ove godine rade i na nekoliko noviteta koje tek trebaju predstaviti, a dao nam je komentar i na trenutno stanje vinarstva u zemlju s obzirom na krizu uzrokovanu koronavirusom.
U vinariji Volarević berba je već u punom jeku, bijele sorte su se obrale te fermentiraju ili završavaju fermentaciju, dok crne sorte su spremne za berbu u narednom periodu. Od crnih sorata prevladava Plavac mali od kojeg prvo radimo rose, zatim čekamo idealne parametre (tehnološke+fenološke) za berbu. Berba 2020. je iznimno dobra godina jer su idealno raspoređeni sunčani dani te kiše bile u periodu kada su trebale biti. Komarna je ipak vinograd koji raste u kamenu te je suša jedan od glavnih problema ako je godina prevruća. Što se tiče korona krize koja je nastupila, sektor vinarstva je definitivno u kolapsu jer je potrošnja vina značajno smanjena. No, kao u ovoj situaciji kao i u mnogim drugima kad nastupe krize na red dolazi kvaliteta, tako da se ne bojimo budućnosti. Mogu reći slobodno da mi je u jednu ruku ovo dobro došlo jer naše dalmatinski sortiment traži vrijeme. Nažalost, zbog sezone na koju smo naslonjeni, često su vina ranije na tržištu tako da vidim dobru priliku u odležavanju crnih vina kao i bijelih te će se dobra vina doći u još bolji položaj za samog kušača.

Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije jučer je u hotelu Le Premier u Zagrebu organizirala vinsku degustaciju "Traminac - vino kraljeva", treću iz ciklusa "Vinske priče Srijema".

Od kada je zasađen prvi trs traminca 1701. na Principovcu, ladanjskom imanju obitelji Odescalchi i najpoznatijem srijemskom vinorodnom području, ova sorta pobuđuje zanimanje vinskog svijeta. Srijemski traminci pili su se na kraljevskim dvorovima, osvajaju svjetske nagrade i zaštitni su znak Iločke vinske ceste s dvadesetak šarmantnih vinarija među kojima su i Stari podrumi iz 15. i 18. stoljeća. Ovo je najbolja pozivnica za posjet Srijemu i Slavoniji posebno za ljubitelje vina, istaknula je ovom prilikom Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ Vukovarsko-srijemske županije.

Osam vrhunskih traminaca posluženih uz jela poznatog chefa Stefana Cosattinija pokazala su kako je riječ o iznimnim vinima koja savršeno idu uz najfinija jela.

Vinarija Papak predstavila je traminac Radosh, suho vino iz 2017. intenzivnog mirisa muškatnih aroma, meda i starih ruža, kremoznog i slatkastog okusa te Traminac ledene berbe 2016., suptilnih mirisa karamele, mandarina, narančine kore i slojevita okusa s puno maslaca.

Iz Vinarije Dragun poslužen je polusuhi Traminac iz 2019., dominantnih mednih nota, nježno slatkast i pitak,.
Vinarija Trs predstavila je polusuhi Traminac iz 2018., s mirisima meda, karamela i ruže, ugodne svježine, jačeg tijela, lijepo izbalansiran, uravnoteženih šećera i kiseline te Traminac izborne berbe iz 2016., iznimnog okusa s bademom na afteru,

Iz Iločkih podruma stigao je polusuhi Traminac Principovac iz 2018., raskošnog mirisa orašastih plodova, datulja, petroleja, bijelog cvijeća, vanilije, maslaca, suhe smokve, prekrasne svježine, kremozan, pun, dugog završetka te Traminac izborne berbe iz 2017., moćnog, slojevitog mirisa sa slatkastim notama, pitkog, s velikim potencijalom starenja…

Iz vinarije Ivana Čobankovića poslužen je Traminac izborne berbe bobica iz 2008., slojevitog mirisa s medastim i dimnim notama, gustog i predivnog okusa s oksidativnim završetkom koji podsjeća na cherry.

Vrhunska vina poslužila je vrsna sommelierka Jelena Šimić Valentić.

Na degustaciji "Traminac - vino kraljeva", kušati se mogla i Traminka, mirisna rakija OPG-a Barbarić.