Vinogorja

Udruga Vinistra u suradnji s HGK po deveti put organizira En primeur - kušanje mladih istarskih malvazija, koje se održava u zagrebačkom hotelu Esplanade. Ove godine se predstavilo rekordnih 67 vinara što je još jedan dokaz kako se vinska scena brzo i proaktivno razvija u Hrvatskoj.

Predstavljanjem mladih malvazija želi se profesionalcima u enogastronomiji prikazati potencijal berbe te im olakšati odluku o kupovini ili rezervaciji mladih vina. Vinari predstavljaju svoja mlada vina, najčešće još nerazbistrena, poput mošta, a stručnjaci na osnovi kušanja pokušavaju zaključiti kakvo će vino biti u svojoj zrelosti.

Uz istarske malvazije, predstavljaju se i mlade žlahtine s otoka Krka i iz Hrvatskog primorja te autohtone sorte iz bregovite Hrvatske.

Zakon o vinu, koji je lani stupio na snagu, osigurao je da upravo vinari i četiri regionalne vinarske organizacije igraju ključnu ulogu u brendiranju i zaštiti vina, međutim promocija vina zahtijeva snažniju financijsku potporu države, rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizam Hrvatske gospodarske komore, na otvaranju En primeura - kušanja mladih vina sorte malvazija istarska.

Ako jedna Austrija za marketing svojih vina izdvaja godišnje više od 8 milijuna eura, onda to, prema svojim mogućnostima, treba i Hrvatska jer za nas vino nije samo prehrambeni i potencijalno važan izvozni proizvod. Vino igra snažnu ulogu i u turističkoj ponudi i pridonosi brendiranju Hrvatske kao enogastro turističke destinacije. Zato je HGK zajedno s našim vinarima započeo razgovore s Ministarstvom poljoprivrede kako bi se ispunile sve formalne pretpostavke i kako bi financiranje regionalnih organizacija vinara i nacionalna promocija vina postali stavka u državnom proračunu za 2021. godinu, zaključuje Kovačević.

Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede, ističe kako je sektor vinarstva onaj u kojem se prema podacima za 2018. godinu bilježe pozitivni trendovi, smanjenje uvoza vina i rast vrijednosti izvoza vina.
Učinit ćemo sve što možemo kako bi se ti trendovi nastavili. Ovaj je sektor ujedno primjer izvrsne suradnje ministarstva i proizvođača s kojima smo napravili novi Zakon o vinu. Omogućena je promocija i marketing, ali i sljedivost vina, a vinarima je ušteđeno 12 milijuna kuna ukidanjem markica i naknada za stavljanje vina u promet. Početkom 2019. godine stupio je na snagu novi Nacionalni program pomoći sektoru vina kojim je osigurano 11 milijuna kuna godišnje za promociju i informiranje u Europskoj uniji i trećim zemljama te u ulaganje u vinarije, restrukturiranje i konverziju vinograda, naglasio je Karalić.

Nikola Benvenuti, predsjednik udruge vinogradara Istre Vinistra, ističe kako se En primeur u organizaciji udruge Vinistra već tradicionalno organizira oko Valentinova, u veljači.
Ove se godine u zagrebačkom hotelu Esplanade uz premijerno kušanje mladih vina sorte malvazija istarska kušaju i mlade žlahtine te autohtone sorte bregovite Hrvatske, berbe 2019. godine. Zadovoljstvo je vidjeti da se ove godine predstavilo rekordnih 67 vinara, ističe Benvenuti.

Marko Miklaušić, predsjednik udruge vinara Bregovita Hrvatska, ističe kako mu je zadovoljstvo predstavljati vina svoje regije.
Bog nam je dao da svake godine imamo berbu i radimo dobra vina. Neprestani rast broja vinara i regija koji sudjeluju u ovoj manifestaciji govori u prilog važnosti degustacija mlade berbe i ovakvih događanja, a svakako pridonosi razvoju kulture vina u našoj regiji, izjavio je Miklaušić.

Udruga vinara i vinogradara "Sveti Martin" Cestica i ove godine, pod pokroviteljstvom Općine Cestica, organizira sada već tradicionalnu izložbu mladih vina koja će se održati u subotu 15. veljače.

Izložba će se održati u dvorani DVD-a Križovljan Cestica s početkom u 14 sati. U skladu s ocjenama Ocjenjivačkog povjerenstva 4. izložbe vina VIN CE 2020. izlagačima će se dodijeliti priznanja i nagrade za najbolje ocijenjeni uzorak izložbe.

Organizacijski odbor Udruge Sv. Martin Cestica zaprimio je uzorke vina u nedjelju 2. veljače u dvorani DVD-a Križovljan Cestica.

Prema riječima Marijana Županića, predsjednika Udruge, proizvođači vina i rakija za ocjenjivanje su donijeli 156 uzoraka vina od grožđa, jedno voćno vino te 13 vrsta rakija i likera.

Od početka devedesetih, kada su Rajka i Zdravko Dvanajščak sadili prve nasade vlastite vinove loze, koji obuhvaćaju osam hektara vinograda, do danas, kada njihov sin Viktor vodi podrum, a kći Tea Dvanajščak aktivno radi na promidžbi kako njihovih vina tako i Međimurja kao vinske regije u cjelini, vinarija Dvanajščak-Kozol obiteljski je pothvat u koji je uloženo puno truda i strasti.

Kako bi vino teklo kako treba, nekadašnji najmlađi sommelier u Hrvatskoj, a danas magistrica turističkog marketinga, Tea s članovima obitelji neumorno radi na tome da vinariju digne na višu razinu te da Hrvate i sve brojnije turiste upozna s golemim potencijalom svoje regije.
Teško je odrediti kad sam se točno uključila u rad vinarije, pogotovo kad živim u tome. Svakako sam se intenzivnije počela baviti poslovima u vinariji u srednjoj školi i na fakultetu, kada su počeli sajmovi i promocije te kada je nastala kušaonica - započela je razgovor Tea Dvanajščak.

Znanja stečena na fakultetu od samog početka primjenjuje u vinariji, svjesna koliko su marketing i komunikacija s posjetiteljima i kupcima važni. - Možeš ti imati dobar proizvod, ali ako ga doma skrivaš, ništa nisi postigao - ističe. - U doba društvenih mreža postoje razni kanali na kojima uz minimalna ulaganja možeš puno postići, samo je bitno da primamiš ljude da te prate. Od velike važnosti su i povratne informacije koje dobivamo kada preko tih mreža objavljujemo. I tiskani mediji igraju veliku ulogu, gastronomski časopisi u kojima se prezentiraju regija i vina - dodaje.

A među međimurskim vinima koja vrijedi predstaviti javnosti više nisu samo bijela, nego im društvo prave i crna. Naime, upravo je obitelj Dvanajščak-Kozol prva u Međimurju posadila sortu crni pinot, usprkos činjenici da crne sorte u samoj regiji do tada nisu bile toliko zastupljene.
Budući da smo hladna kontinentalna regija, a crni pinot dolazi upravo iz jedne takve, mojim je roditeljima bilo logično da bi naša nadmorska visina i postojeći klimatski uvjeti bili idealni za njegov uzgoj. Međimurje nikad nije bila regija crnih vina, ali uz klimatske promjene i jača ljeta imamo u dobrim godinama jako dobre rezultate - opisuje Tea utjecaj svojih roditelja na regionalnu scenu.

No, to nije jedini aspekt u kojem je bračni par Dvanajščak-Kozol pomogao učiniti korak naprijed. Naime, s kolegama su upravo oni osnovali Društvo vinogradara i vinara Hortus Croatiae.
Kada su naši roditelji krenuli s tom udrugom, napravili su veliki napredak. Danas je naša mlađa generacija vinara u kontaktu doslovno na dnevnoj bazi, dijelimo međusobno informacije i sugeriramo si nekad što činiti. Udruživanje nam samo po sebi omogućuje zdravu konkurenciju jer zajednički možemo u kraćem roku postići kvalitetniji rezultat. Za sada još nismo toliko turistički razvijeni. Jest da u Međimurju imamo 365 dana turizma, no uz udruživanje vinara to se može kvalitetnije proširiti - istaknula je.

S kolegama iz devet međimurskih vinarija, Tea je prošle godine u Čakovcu pomogla pokrenuti uzbudljiv projekt Mlado Međimurje, koji je privukao veliku pozornost posjetitelja.
Pet godina smo pričali o tome da kao mladi vinari zajedno na tržište izbacimo mlado vino i 2018. godine smo to napokon učinili. Svi smo na prekretnici jer nasljeđujemo OPG-e i obrte naših roditelja i zato smo odlučili zajednički nastupiti. Dogovorili smo pravila kakva ta vina moraju biti te zajedno kušamo vina u procesu izrade, ali i kad ih punimo u boce, jer kvaliteta vina mora biti na nivou. Spojili smo se s gradom, dugo smo razgovarali s gradonačelnikom Čakovca o tome što možemo napraviti. Ljudi su jako dobro reagirali jer konačno imaju nešto kvalitetno u periodu Martinja. Osim naših vina, posjetitelji su mogli kušati tipična jela kao što su buncek, krvavica, zelje i slične delicije, uz koje i najbolje ide mlado vino.

Iz godine u godinu, a na račun brojnih nagrada koje Međimurci dobivaju za turizam i kvalitetu vina koja rade, Međimurje se nametnulo kao vinska regija čije vrijeme tek dolazi.
Samo Međimurje ima kvalitetna i vrhunska vina, no ljudi to nisu znali i nisu bili upućeni, nego su mislili da je to regija jednostavnih vina koja se rade u velikim količinama. Kad pogledaš unatrag pet do deset godina, tek smo tada polako krenuli na sajmove i promocije. Kako ljudi neprestano žele nešto novo, proteklih godina naglasak je stavljen na našu vinsku regiju, u kojoj nastaje sve, od pjenušaca do vrhunskih ledenih berbi - naglasila je Tea.

S kolegama iz regije, osim što razmjenjuje savjete i ideje, Tea Dvanajščak često i putuje jer smatra da bi "svaki vinar koji drži do svoje vinarije i svojih budućih investicija trebao vidjeti kako u drugim regijama svijeta funkcionira tehnologija, ali i marketing i prodaja".
Svako putovanje nam traje nekoliko dana i dnevno posjetimo tri do četiri vinarije. Kada putujemo, ono što vidimo uspoređujemo s našom regijom. Prije pet godina bili smo u Tokaju u Mađarskoj, gdje se proizvode vrhunski furminti, odnosno vino od sorte koju mi zovemo pušipel. Upravo tamo smo vidjeli koji potencijal pušipel ima u odležavanju u bačvama. David Štampar i ja svake godine na godišnjoj skupštini predložimo planove za godinu koja slijedi i uvijek planiramo izlet u strane države jer svake godine želimo otići jednu od bližih vinskih regija. Prošle smo godine bili u Alto Adigeu, a planiramo otići i u susjednu Srbiju - prepričala nam je Tea.

Obitelj Dvanajščak prepuna je planova, a Tea nam je za kraj otkrila da će nova godina biti cijela u znaku proširenja.
Prijavili smo izgradnju podruma do nekih 300.000 litara s drvenim bačvama i inoksom, kao i proširenje kušaonice sa 40 na 80 sjedećih mjesta. Čekamo odobrenje zahtjeva za financiranje, pa se nadamo da ćemo s radovima moći početi na proljeće ili ljeto - optimistična je.

Titulu je lakše osvojiti nego je obraniti, poznata je izreka. Zato uspjeh vinara Tomislava Glavića iz Nadina i Vinarije Kopjar iz Peca ima dodatnu težinu. Lani su osvojili titule Šampiona, a isto je im je uspjelo i ove godine na upravo završenoj 28. Međunarodnoj izložbi mladih vina "Vincekovo 2020" u Ludbregu.

Ponosni prvaci u "centru svijeta"

Ipak, nije sve isto kao lani.
Točno lani sam pobjedio s Merlotom, a ove godine sa Syrahom, kaže Glavić, čije mlado vino je ocijenjeno sa 87 bodova najviše od svih u kategoriji crnih vina. Bod više, ali u kategoriji bijelih vina, znači 88 bodova osvojio je Sauvignon sve uspješnije vinarije Kopjar iz Peca.

Mogu biti ponosni. Tko zna hoće li više ikome uspjeti da dvaput za redom postane prvak centra svijeta, duhovito je prokomentirao Mladen Matijašec, tajnik Udruge inogradara i vinara Trsek iz Ludbrega koja je i glavni organizator ove najstarije i daleko najmasovnije smotre mladih vina u Hrvatskoj. Matijašec nije tek tako nagalasio ono šampioni "centra svijeta", jer Ludbreg stvarno smatraju centrom svijeta i to odavna. Još su Rimljani na mjestu današnjeg Ludbrega, uočivši dobar geografski položaj mjesta, izgradili Castrum Ioviu, grad s cjelokupnom infrastrukturom, kanalizacijom, forumom, termama, koji je postao trgovačko i prometno središte i na čijim je temeljima izgrađen i današnji Ludbreg.

Krugovi na Trgu Svetog Trojstva

Osim toga mnogi svjetski gradovi nalaze na koncentričnim krugovima čije središte je upravo u Ludbregu. Najbliži dokaz su Varaždin, Koprivnica, Čakovec i Varaždinske Toplice, koji su od Ludbrega udaljeni oko 20 km. Drugi krug Zagreb - Maribor - Kaposvar, treći Beč - Budimpešta - Trst. Na istoj udaljenosti od Ludbrega, su i Pariz, Atena i drugi veći gradovi.

Uz to, nastavlja Matijašec, Ludbreg 500 godina staro svetište, utemeljeno u čast Predragocjene Krvi Kristove, koja se čudom pojavila u kapelici Sv. Križa dvorca Batthyany. Prema kazivanju kršćanstva, sva mjesta na svijetu vezana uz Isusa Krista nazivaju se Centrom svijeta, a pošto u Ludbregu i danas postoji ampulica s krvlju Isusa Krista, to je i najčvršći dokaz cijele teorije centra svijeta.

I napokon, u centru svijeta se združuju sva četiri elementa postojanja: vatra, voda, zemlja i zrak. Ludbrežani im kao vrsni vinogradari i potomci Ludberge, pridružuju peti element - iskričavo ludbreško vino, koje se samo u centru svijeta, svakog prvog travnja toči iz gradske fontane, pojasnio je tajnik Matijašec, a kao potvrda njegovih riječi uz cintor crkve Presvetog Trojstva sa sjeverne strane nalazi se mozaik "Centar svijeta". Otkriven je 1996. godine kada se počeo slaviti Dan centra svijeta.

Na Trgu Svetog Trojstva u Ludbregu nalaze se i koncentrični krugovi Centra svijeta. Svake godine za vrijeme proslave Dana centra svijeta na krugove se postavljaju pločice gradova prijatelja s njihovim imenima te se podižu zastave u pozadini fontane.

Ocijenjena 543 uzorka vina

Kad je podsjetio na sve ove zanimljivosti Matijašec je kao iz rukava "istresao" podatke o manifestaciji koja se proteklog vikenda održavala u Ludbregu. Na njoj se okupilo preko 400 vinara s područja Hrvatske, Slovenije i Mađarske koji su na ocijenjivanje dostavili čak 543 uzorka vina.
Svake godine imamo i neku novost pa tako i ove, otkriva Matijašec.

Naime, osim Ocjenjivačke komisije sastavljene od certificiranih enologa na čelu sa prof. dr. sc. Stanislavom Herjavec po prvi put su u ocijenjivanju su sudjelovali vrhunski enolozi i sommelijeri iz Hrvatske, Mađarske i Slovenije, među kojima i Siniša Lasan, višestruki hrvatski sommelijerski prvak i Decanter sudac. On je održao i dvije radionice, vođene degustacije vina u Varaždinu i Ludbregu, koje su predhodile svečanom uručenju medalja i priznanja vinarima u ludbreškom hotelu Crnković.

Najviše priznanje Zlatni trsek primila su 94 vina, Srebrni trsek 285 vina, Brončani trsek 106 vina. Priznanje za sudjelovanje dobilo je 11 vina, a 47 uzoraka zbog defektnog mirisa, okusa ili neke druge mane je odbačano. Puno? Ma i nije, jer ako se uzme ukupan broj uzoraka to nije niti 8 posto. Na nekim našim manifestacijama, kao nedavno u Stankovcima, zna se dogoditi da gotovo polovica bude odbačenih, kaže Tomislav Glavić.

Sva nadinska vina u medaljama

Bitno je da od 35 uzoraka vina koja su u Ludbreg pristigli iz Nadina ili su napravljena od grožđa iz tog najekološkijeg vinogradarskog mjesta u RH, nijedno nije odbačeno.
Sva naša vina su u medaljama od čega 15 zlatnih, 13 srebrnih i 7 brončanih, kaže Glavić.

Na ovo natjecanje u "centar svita" on je poslao sva svoja mlada vina, ukupno njih devet.
Želio sam se uvjeriti kakva su jer ih iz razumljivih razloga nisam dao na našu manifestaciju u Nadin, govori Glavić.

Odmah je dodao da se nije posebno pripremao. Nije imao parametre ni za šampionski Syrah, a analizu je napravio nakon što je saznao rezultat. Riječ je o vinu koje je 100 posto od spomenute sorte, nastalo od grožđa iz berbe u drugoj polovici rujna koje danas ima 15 posto alkohola sa 6,2 kiselina i 2 do 3 grama neprovrelog šećera. Ima, znači, gotovo idealan balans. Ne strše ni alkohol ni kiseline. Vino je organoleptički zaokruženo, pitko.. Ocjenjivačka komisija mu je dodjelila 87 bodova, najviše od svih crnih vina na ovoj manifestaciji.

Ante Župan najugodnije iznenađenje

Osim šampionskog Syraha još četiri Glavićeva vina - Merlot, Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc i Plavina osvojila su zlatne medalje. Od njegovih crnih jedino Grenche nije pozlaćen. Sa 77 bodova ostao je na granici između srebra i zlata.
Dokazali smo i ovaj put da smo u mladim crnim vinima bez konkurencije, kaže Tomislav Glavić.

U posljednjih pet godina koliko članovi Udruge vinogradara i vinara Nadin te njihovi prijatelji idu na natjecanje u Ludbreg, Glaviću je ovo treća šampionska titula. On je osvojio prvu, druge godine je pripala Boži Glaviću, treće Stjepanu Vučemiloviću, a posljednje dvije, kao što rekosmo, upisao je na svoj konto Tomislav Glavić.

Ne samo u Ludbregu nego i na Sabatini i drugim smotrama mladim crnim vinima od grožđa iz Nadina nema ravnih. Organizatori, posebno ovi u Ludbregu zadovoljno trljaju ruke. Kažu da su im vina iz Nadina podigla rejting manifestacije jer u tom kraju Hrvatske puno su zastupljenije bijele sorte. Priznaju da se nijedna kontinentalna vina ne mogu mjeriti sa vinima iz Nadina.

Uz Glavića briljirali su i drugi. Božo Glavić je poslao tri vina i osvojio tri zlata, Stjepan Vučemilović dva vina oba zlatna, Tomislav Grbić iz Privlake isto dva vina - dva zlata. Veselko Glavić i Ante Župan svaki po jedno vino i svaki po zlato.
Meni je ovo prvo, kaže Župan ne krijući zadovoljstvo.

Prvi put u Ludbregu i odmah zlato. Dosad je na dugustacijama u Nadinu Ante Župan, inače glasnogovornik Zadarske županije, osvajao uglavnom srebrne medalje.
Vidi se da mu se vino razvija u dobrom smjeru, kaže Glavić, ističući da mladi vinar Župan očito voli vino, ne žali truda i stalno uči.

Ravnokotarska vina, navlastito mlada crna, sve su bolja i bolja, ali popravljaju se i bjela. Eto, u jakoj konkurenciji u Ludbregu, sedam naših vinara okitilo se medaljama. Doduše, nijedna nije zlatna, ali biće jednog dana. Možda i prije, uz karakterističan osmijeh kaže Glavić.

Fale nam količine, pozitivan odnos i zajedništvo

Na pitanje što nam fali odgovara:
Fali nam tradicija podrumarstva i kontinuitet. Svako malo na ovim prostorima rat napravi "sranje", kaže Glavić. Svaka nova generacija započinje iz početka. Fale nam kvalitetna bijela vina, više ulaganja u podrume i kušaonice.

Sva crna vina naših desetak vinara koji su na tržištu vrhunske su kakvoće, ali fale nam količine.

Fali nam i ono što imaju ludbreški vinogradari - pozitivan odnos i zajedništvo. Iako velika većina tamošnjih vinara, gotovo 80 posto njih rade vino samo za svoje potrebe, imaju naviku donijeti svoj proizvod na vinske smotre da ga struka ocijeni. Uvažavaju struku. Za razliku od još uvjek prevladavajuće većine naših ljudi koji misle da je upravo njihovo vino najbolje, da mu ne triba ocijenjivanje. A ovi u sjeverozapadnim vinogorjima, ludbreškim, varaždinskim i međimurskim ne samo da dolaze nego i sudjeluju u organizaciji manifestacije koja traje dva dana. Evo, par dana prije završne svečanosti u velikoj dvorani tamošnjeg hotela oganizirana je vođena degustacija. Tražilo se mjesto više. Radionicu je vodio već spomenuti Siniša Lasan i kad bi on upitao čije je ovo vino, vlasnik se odmah javljao i govorio na koji način je proizveo to svoje vino, zašto ga je ostavio polusuho ili slatko, kakvih je 80 posto njihovih vina. A traže se suha, pogotovo za gemište. Moje je mišljenje, smatra Glavić, da su im vina polusuha ili poluslatka iz razloga što oni ne mogu postići sladore prirodnim putem pa onda mošt doslađivaju, o čemu je govorila i predsjednica Ocjenjivačke komisije prof. Stanislava Herjavec.

Glavićev odgovor županu Čačiću

Traže se suha vina i oni će ih proizvoditi. Udruga Trsek ima ogromnu podršku Varaždinske županije i Grada Ludbrega. Samo za ovu manifestaciju donirali su 210.000 kuna. Zajednički su uredili pokazni podrum koji predstavlja jednu od glavnih turističkih točki grada Ludbrega.

Međunarodnu izložbu mladih vina sponzoriraju i brojne tamošnje tvrtke, jako dobro su umreženi i odaziv na tu manifestaciju je vrhunski pa nije čudno što je tako dobro popraćena i sponzorski i medijski. Organiziraju i tombolu, a za prvi vikend u rujnu sva vina koja ostanu od manifestacije prodaju na čaše. Snalažljivi su i poduzetni. Njih 20-ak iz Udruge Trsek na čelu sa predsjednikom Brankom Kežmanom i tajnikom Mladenom Matijašecom izmjenjuju se u rukovodstvu i upravnom odboru Trseka, dobro su uhodani tim. Znaju što im je posao, zaključuje Glavić, ističući da puno stvari možemo naučiti od ljudi iz Međimurja i Varaždinske županije.

Oni stvarno zajedno "drže za isti štap" što se vidjelo tijekom ove manifestacije Vincekovo 2020. Od svečanog otvoranja do dodjele odličja u hotelu Crnković u Ludbregu uz brojne vinare i goste sudjelovali su i župan Varaždinske županije Radimir Čačić i njegov zamjenik Tomislav Paljak, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, predsjednik Gradskog vijeća Ludbrega Antun Šimić i brojni drugi gosti, kojima su domaćini bili članovi udruge 'Trsek' predvođeni predsjednikom Brankom Kežmanom.

Župan Čačić je podsjetio kako su vina Varaždinske županije lani po prvi put sudjelovala na međunarodnim smotrama i osvojila šest najviših nagrada.
U tom smjeru moramo ići dalje, moramo se mjeriti s najboljima. Županija daje punu podršku ovoj, najvećoj izložbi mladih vina u Hrvatskoj te ćemo to i ubuduće činiti, financiranjem edukacija ili financiranjem vaših izlazaka na najveće svjetske izložbe, obećao je Čačić.

Kao primjer kako se kvalitetan proizvod može brendirati je Varaždinsko bučino ulje, koje je u dvije godine postalo prepoznatljivo i dostiglo najviše standarde kvalitete.
To možemo postići i s našim vinima, ali morate pokazati spremnost da napredujete i učite. Inzistiramo na tome da se prepozna potreba za podizanjem kvalitete, moramo učiti od boljih i uspješnijih, jer samo to jamči napredak, istaknuo je župan Čačić, uručio nagrade šampionima Tomislavu Glaviću i Robertu Kopjaru vlasniku Vinarije Kopjar.

Uzgred, dok je dodijeljivao priznanje Glaviću, prišapnuo mu je kako je siguran da bi njegovo vino bilo zlatno i na drugim međunarodnim manifestacijiama puno jačim od ove.

Glavić mu je odgovorio:
Ne samo moja nego i većina ostalih!

Time i završavamo oo izvješće o 28. međunarodnoj izložbi mladih vina Ludbreg 2020., na kojoj su članovi i prijatelji Udruge vinogradara i vinara Nadin i ovaj put bili uspješni sa svojim mladim, pogotvo crnim vinima. A, ako bogda, s vrimenom će biti bolji i u bilima, bude li, kako reče Tomislav Glavić, više sloge i potpore.

Univerzal, Crnko, Pušipel i poziv u Mađarsku

Iz Ludbrega smo se vratili zadovoljni, govori Tomislav Glavić. Ne samo zbog osvojenih odličja, nego i novih iskustava, uspostavljenih kontakata i prijateljstava. Tijekom trodnevnog boravka u Varaždinskoj županiji uživali su, veli, gostoprimstvo prijateljske Udruge Trskek iz Ludbrega na čelu sa predsjednikom Kežmanom i tajnikom Matiješecom.

U Varaždinu su bili gosti i kod Željka Horvata, vlasnika tvrtke Horvat Univerzal koja se bavi prodajom i proizvodnjom vinarske opreme.
Željko je moj dugogodišnji poznanik, kaže Glavić. Tijekom posjeta upoznali smo se s radom njegove firme, bili dobro počašćeni, a Željko je osigurao i vodiča koji je vinarima iz Nadina pokazao sve znamenitosti grada Varaždina.. Potom smo, kaže Glavić, u organizaciji Udruge Trsek posjetili seosko gospodarstvo Crnko, degustirali autohtone delicije i pili njihovo vino. Znači, imaju razvijen seoski turizam. U nedjelju u prijepodnevnim satima, isto u režiji gospodina Horvata, posjetili vinara Košića u Međimurju, kušali njegovih sedam sorata vina. Sva bila osim jednog Cabernet Sauvignona. Čuli smo priču od njega i ostalih šest vinara kako su oni u biti brendirali njihovu autohtonu sortu Pušipel. Najprije su uspješno riješili trzavice sa Slovencima koji polažu pravo na ime Šipon. Potom su uz pomoć profesora Edija Maletića krenuli u označavanje i brendiranje tog svog Pušipela. Vetropak straža im je napravila originalnu, jedinstvenu bocu. Istu za sve. Isto je i ime vina, ali svatko od njih ima svoju etiketu na kojoj su imena proizvođača. Vinar Košić, primjerice, ima desetak hektara vinograda i isto toliko još kupi još od kooperanata. Isto smo čuli od Rainera i Jakopića, koji je više puta nagrađivan na Dekanteru. Ima prepoznatljiva vina Ranjski rizling, odležana četiri, pet godina, ima dobro razvijen seoski turizam, sa smještajem, hranom i vinima. Sve zajedno uklopljeno u dobru priču. Kušali smo tih desetak njihovih vina. Uglavnom karakterističnih za njihovo podneblje, kao što je Silvanac Zeleni, Pinot Sivi, Pinot Bijeli, Muškat žuti, Ranjski rizling, Manzoni i Graševinu koja je netipična. Nije kao što su slavonske iz Baranje i Kutjeva. Drugi tip Graševine od onih na koje smo navikli. Lepršavija je i pitkija, govori Glavić.

Još je naglasio kako se mi znamo jadati kako je težak posao u vinogradu.
Jest, stvarno je težak, najteža grana u poljoprivredi, ali kad vidimo kako je u Podravini i Zagorju onda mi možemo pivajući raditi naše vinograde. Nesporedivo su pristupačniji i pogodniji za strojnu obradu. Kod njih je puno više fizičkog rada. Čim se priđe Dravu odmah se vidi razlika. Kao što smo mi nekada kad smo mi prelazili iz Hrvatske u Sloveniju. Vidi se da se puno više radi, kaže Glavić.

Zahvaljujući suradnji sa Udrugom vinogradara i vinara Trsek našli smo još puno srodnih udruga s kojima je Udruga vinogradara i vinara Nadin uspostavila prijateljstvo i suradnju. Mislim tu na Udrugu Belica iz Kastva, pa Škrlet iz Turopolja.. Zovu nas i Mađari, zapravo naši pomurski Hrvati iz mjesta Sumarton u susjednoj državi svega 27 kilometara udaljenog od državne granice. Sumarton je blizu grada Nagykanizsa, nasuprot našeg Čakovca.
Uglavnom, bio je zanimljivo i poučno. Uz razmjenu iskustava otkrili smo i nove, dodatne razloge razloge za druženje i međusobne posjete, kaže Tomislav Glavić.

Tomislav Glavić: Za sve "kriva" šampionska titula u Polači prije 13 godina

Tomislav Glavić je dosad osvojio ukupno 12 šampionskih titula i tko zna koliko zlatnih medalja na raznim međunarodnim natjecanjima. Svaka mu je draga, ali posebna je ona prva u Polači 2007. godine.
To je bio neopisiv, neponovljiv doživljaj, kaže Glavić. Od tada se ozbiljnije počeo baviti vinogradarstvom i vinarstvom. Obnavljao stare i sadio nove vinograde tako da danas na 5 hektara ima 22 tisuće loza starih od 12 do dvi godine.
Slijedećih nekoliko godina sve će biti u punom rodu, kaže Glavić.

U dva navrata koristio je sredstva iz Vinske omotnice, točnije iz mjere za rekonstrukciju i konverziju vinograda. Prije dvije godine isplaćena mu je jedna u iznosu od 50 tisuća kuna, a sada očekuje isplatu za tu drugu mjeru 112 tisuća kuna. Nešto "sitno" dobivao je od grada Benkovca i Zadarske županije uglavnom za sufinanciranje nabavke sadnog materijala.
Ako se zna da podizanje jednog hektara vinograda stoji 25.000 eura, jasno je da je većinu financirao vlastitim novcem, a ovo iz Vinske omotnice je retroaktivno sufinanciranje, ali isto je dobro došlo , kaže Glavić.

Nove nasade ne planira.
U planu je izgradnja novog podruma sa kušaonicom, a kad će to biti ne znam. Vidjet ćemo, veli Glavić.

Njegova sadašnja vinarija u podrumu obiteljske kuće može proizvesti svega 10.000 litara što je trećina od količine koje bi mogao proizvesti od grožđa iz svojih vinograda. Zato dvije trećine grožđa proda "na panju" uglavnom poznatim kupcima. Vina uglavnom isto prodaje na kućnom pragu. Ima, kaže, stalne kupce, a nešto kroz sezonu bude u ponudi i u restoranima. Na tom planu bi trebalo više raditi, puno više toga vina može prodati i u buteljama. No, dodaje Glavić, zadovoljan sam i ovako jer dosta vina mi ode za poklone za Božić, Novu godinu i Uskrs. Najviše vina ide u buteljama, a određena vina prodajem i u rinfuzi, dodaje Glavić. U kompletan posao vinogradarstva i vinarstva, uključena je cijela njegova obitelj, supruga Tatjana, kćeri Marta i Martina, sin Martin i nevjesta Antonela. Martin ima svoj OPG i jedan dio obiteljskih vinograda, a supruga mu Antonela po zanimanju je enolog tako da vinogradarski i vinarski posao obitelji Glavić ima sve preduvjete za razvoj i još uspješniju budućnost.

Iz notesa Stjepana Vučemilovića

Evo već petu godinu za redom provodim sa Udrugom vinara i vinogradara Nadin u Ludbregu povodom blagdana sv. Vinka. I svake godine mislim da je baš to vrhunac gostoljubivosti naših domaćina Udruge vinara i vinogradara Trsek, a oni opet nađu načina da to bude još i bolje i sadržajnije. Ako je svaka godina bila za pet, ova peta je svakako za pet plus. Često se kaže da u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj je u ovo vrijeme minimalno 0,5‰ alkohola već u zraku, a ja bih rekao da je znatno više od toga broja srdačnosti i ljudske topline naših domaćina na čelu sa predsjednikom Udruge Brankom Kežmanom i tajnikom Mladenom Matijašecom. Oni su doslovno svaki trenutak učinili ugodnim, od samog dolaska, preko svečane večere, obilaska grada Varaždina i ručka na jednom OPG-u.

Na 28. međunarodnoj izložbi mladih vina smo sudjelovali pretežito sa crnim vinima i osim šampionske titule koju osvajamo već petu godinu za redom, od kada zapravo i sudjelujemo, osvojili smo i pet prvih mjesta do šampiona. Sa bijelim vinima stojimo znatno slabije i tu se moramo ozbiljno zamisliti. Ne možemo se pomiriti sa činjenicom da naši prijatelji iz Ludbrega kod nas redovito pobjeđuju u bijelim vinima na čemu im čestitam, a mi kod njih u crnim. Zašto?

Pa zato što je njihovo podneblje znatno zahvalnije za bijela nego za crna vina, ali me još nitko nije uvjerio da i kod nas osim vrhunskih crnih ne mogu biti isto takva i bijela. Mišljenja sam da treba, osim vrhunske sirovine koju imamo, uložiti znatno više truda i stručnog rada, pa i nešto investirati u tehnologiju da bismo postigli rezultate koje bijelo grožđe iz naših vinograda može dati.

U protivnom ćemo opet negodovati što naši ugostitelji nude u svojim lokalima bijela kontinentalna vina. Ali nećemo priznati da su ta vina i bolja i jeftinija od naših.

Ovu prekrasnu manifestaciju su osim velikog broja poslovnih subjekata u znatnoj mjeri podržali grad Ludbreg i županija Varaždinska. Ovo bih volio da se i kod nas jednom dogodi kod organizacije manifestacije u Nadinu, ali i drugim mjestima. Naš ljubazni domaćin je pozvao pored niza uglednih govornika i župana varaždinskog Radimira Čačića da nam se obrati na svečanoj večeri. I tu smo mi vinari imali prilike slušati kritike i upute za proizvodnju vina. Gospodin Čačić nam je u svom osebujnom govoru stručno izmiješao kiselo varaždinsko zelje, bundeve i vino. Mi koji smo pažljivo slušali, poštivajući hijerarhiju, i bili smo malo u nedoumici što od toga miksa može nastati. Kako je svečana sala jako dugačka koja može primiti petstotinjak ljudi, oni za krajnjim stolovima nisu gotovo ništa čuli, a iskreno rečeno, nisu se ni trudili. I oni su zapravo puno bolje prošli.

Srdačno zahvaljujem našim domaćinima.

Rezulatati po sortama

Crne sorte
CABERNET FRANC:KER-VIN vl. Glavić Tomislav, Nadin, 85(bodova), ZL (zlatno). CABERNET SAUVIGNON:Glavić Božo, Nadin, 85, ZL, Grbić Tomislav, Privlaka, 84, ZL, KER-VIN vl. Glavić Tomislav, Nadin, 82, ZL, Bilosnić Damir, Zemunik Donji, 80, SR (srebro), Škara Željko, Škabrnja, 77 SR
GRENACHE CRNI: KER-VIN vl. Glavić Tomislav, Nadin, 77 SR
MERLOT: Vučemilović Stjepan, Zadar, 85, ZL, KER-VIN vl. Glavić Tomislav, Nadin, 83, ZL, Jurjević Edis, Zadar, 80, SR, Ožaković Denis, Nadin, 79, SR, Vrsaljko Slavko, Nadin, 78 SR, Marušić Slavko, Zemunik Donji, 72 BR (bronca),
MJEŠAVINA CRNIH SORATA: Vučemilović Stjepan, Zadar, 85, ZL, Glavić Božo, Nadin, 83, ZL, Glavić Veselko, Nadin, 83, ZL, Ožaković Denis, Nadin, 81, SR, KER-VIN vl. Glavić Tomislav, Nadin, 80, SR, Marušić Slavko, Zemunik Donji, 77, SR, Šarić Josip, Zemunik Donji, 77, SR, Marušić Nedjeljko, Nadin, 78, BR
SYRACH: Grbić Tomislav, Privlaka, 85, ZL, Glavić Božo, Nadin, 83, ZL, Župan Ante, Zadar, 83, ZL
PLAVINA: KER-VIN vl. Glavić Tomislav, Nadin, 84, ZL
VOĆNO VINO: Gospić Ante, Prkos, 85, ZL

Bijele sorte
DEBIT: Vinketa Vinko, Nadin, 77, SR,
GRK: KER-VIN vl. Glavić Tomislav, Nadin, 72, BR
MARAŠTINA: Ožaković Milenko, Nadin, 74, BR
MIJEŠANO BIJELO: Glavić Davor, Nadin, 72, BR
UGNI BLANC:Škara Željko, Škabrnja, 71, PR
ROSSE: Glavić Željko, Nadin, 76, BR, Vrsaljko Slavko, Nadin, 73, BR

Bogata povijest, prekrasna priroda i specifične arome koje se teško zaboravljaju – svime time može se pohvaliti šarmantni istarski gradić Momjan, smješten na 300 metara nadmorske visine.

Upravo na ovom vinorodnom području kojeg krase posebne karakteristike, nastaju neka od najmirisnijih vina, predvođena muškatom momjanskim. Osim što je jedan od najsjajnijih brendova Bujštine, muškat momjanski je i prvo hrvatsko vino koje je nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju dobilo zastićenu oznaku izvornosti.

Jedan od autora specifikacije proizvoda "Muškat momjanski", dr. sc. Marijan Bubola iz Instituta za poljoprivredu i turizam, objasnio je da zbog jedinstvenog spoja prirodnih i ljudskih čimbenika, ovo područje unikatno u svijetu. Posebna mikroklima koja objedinjuje utjecaje Mediterana i kontinenta, tlo na flišu s povišenim sadržajem karbonata te brdoviti teren s dobrom i redovitom cirkulacijom zraka, glavni su prirodni čimbenici koji ujedinjeni osiguravaju specifične uvjete za postizanje vrlo visoke kakvoće grožđa i vina.

Od ljudskih čimbenika tu su višedesetljetna selekcija plemki za razmnožavanje materijala isključivo s najkvalitetnijih trsova iz vinograda s područja Momjana, tradicionalni uzgoj trsova na dugo rodno drvo, s niskim prinosima po trsu i hektaru, sustavno plijevljenje mladica, skidanje lišća, zalamanje zaperaka i vršikanje mladica u svrhu postizanja povoljne mikroklime unutar trsa te postupci vinifikacije koji osiguravaju najviši stupanj očuvanja specifične sortne arome u vinu.

Muškat momjanski prepoznatljiv je i čuven među ljubiteljima vina, a vinarima predstavlja neiscprnu inspiraciju. Slučaj je to i u vinariji San Mauro koja se trenutno može pohvaliti s tri predstavnika ove sorte: San Mauro Muškat momjanski suhi, San Mauro Muškat momjanski poluslatki i San Mauro Vino prijateljstva, dok je u pripremi i četvrti.

Vinogradi San Mauro smješteni su nadmorskoj visini u rasponu od 200 do 300 metara, na kojoj su temperatura i struktura tla u savršenoj ravnoteži. U kombinaciji s osunčanim, blago brdovitim pejzažem, flišnom zemljom i mikroklimom, stvaraju se preduvjeti da loza daje najbolje od sebe. Ručnom berbom grožđa obitelj Sinković osigurava da se samo najkvalitetniji plod pretvori u vino, a cijeli proces, od uzgoja grožđa do proizvodnje vina, odvija se pod budnim okom enologa Patrika Sinkovića koji je zaslužan za stalnu i prepoznatljivu kvalitetu vina San Mauro.

San Mauro Muškat momjanski suhi karakterizira svijetlo žuta boja i tipičan muškatni miris s notama livadskog cvijeća. Preporučuje se kao aperitiv ili uz aromatična jela na bazi tartufa, ribu i riblji carpaccio. San Mauro Muškat momjanski poluslatki krasi boja svijetlog zlata, jedinstven okus na nepcu i karakteristični muškatni miris u kombinaciji s mirisnim notama livadskog cvijeća i cvijeta bazge. Ovo se vino može servirati kao aperitiv, desertno vino ili uz prve slijedove jela na bazi tartufa.

Uz kolače, med i svježi sir, idealno će se sljubiti vino koje slavi prijateljstvo u svim njegovim oblicima - San Mauro Vino prijateljstva. Ovo se vino može definirati kao vino izborne berbe bobica, a odlikuje ga slamnatožuta boja s narančastim odsjajem. Specifično je po visokom ostatku neprovrelog šećera i popriličnoj gustoći na nepcu. Okus je pun, karakterističan za muškat momjanski s notama prosušenog voća, dok je miris intenzivan i podsjeća na samo grožđe istoimene sorte te note suhe marelice i suhe šljive. Ova vinska poslastica proizvodi se u strogo limitiranim serijama te u posebnim godinama, kada to dozvoljavaju klimatski uvjeti terroira.

Tradicionalnu istarsku proizvodnju vina, vinarija San Mauro obogaćuje svježim pristupom koji joj garantira posebna vina, u korak s vremenom. Ipak, tajna formula njihove kvalitete krije se u skladu ljudskog djelovanja s prirodom - na najvišim brdima sjeverozapadne Istre, gdje se susreću morski zrak i toplo sunce i gdje kvalitetno obrađene vinove loze sjedinjene s cjelogodišnjim napornim radom čovjeka, započinju novu priču vrhunskog vina.

U sarajevskom hotelu "Holiday" počeo je dvodnevni, trinaesti po redu Međunarodni festival vina i gastronomije. Stanovnici Sarajeva, ali i drugi gosti su iskazali veliki interes za ovu jedinstvenu manifestaciju na kojoj mogu kušati vrhunska vina i pića, te ponešto iz ponude gastronomskih delicija i specijaliteta.

Festival je otvoren u 17 sati, a već u prva tri sata trajanja okupio je preko 500 posjetitelja, što, prema riječima organizatora, navodi kako će ovo biti do sada najuspješnije izdanje festivala od njegovog pokretanja.

Gosti manifestacije na brojnim štandovima uživaju u ponudi renomiranih domaćih i regionalnih vinarija s područja Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Makedonije.

Najviše pažnje, kao i svake godine, privlače autohtone domaće sorte Žilavka i Blatina, koje ovaj put udruženo predstavljaju hercegovački vinari okupljeni oko Udruge "Blaž". Ove dvije sorte su sinonim za vina iz hercegovačkog kraja, a u Bosnu i Hercegovinu sa Decantera (svjetskog natjecanja) i drugih natjecanja donijele su zlatne, srebrne i brončane trofeje.

Štand vinarije Vukoje iz Trebinja bio je izuzetno posjećen, a ljubitelje fine kapljice koja dolazi iz njihovog nadaleko čuvenog podruma, uz poznate višestruko nagrađivane vrste, privukla je prilika kušanja njihovih novih vina.

Zanimljivo je kako se, nakon deset godina, na Sarajevo Wine Fest vratila i rodonačelna vinarija "Aleksandrović" iz Srbije, čuvar tradicije kraljevog podruma i vinske recepture kraljevske dinastije Karađorđević. Ova vinarija bogate i duge povijesti je izazvala veliko zanimanje prezentacijom svoje linije vina koja je omiljena među brojnim poznatim i slavnim u Srbiji, što svakako opravdava njen glas vodeće srbijanske privatne vinarije.

Francuska vinarija "Château de Gourdon", koja je od prošle godine deo sustava Tikveš Châteaux & Domainеs, predstavila je nedavno svoj portfelj u Beogradu.

Šest vina Fontaine du Sud, Terrasse au Soleil, Jolie Balade, Terrasse à L'Ombre, Mistral Au Jardin i Vase de Pierre karakteriziraju izbalansirane sorte u kojima dominiraju voćni okusi, duge završnice, elegantni tonovi, ali i i slojevitost.

Château de Gourdon se nalazi u poznatoj vinskoj regiji Côtes du Rhône i proizvodi vina premium kvalitete koja su od sada dostupna i na tržištu Srbije. Ova ekskluzivna premium vina jedinstvenog karaktera i kvalitete, potječu s mikrolokacije i proizvode se u organičenim količinama. Ekspresija podneblja dominira u svakoj kapljici, poručuju iz Tikveša.

Fontaine du Sud

Kompleksna kupaža od 20% Grenache Blanc, 20% Clairette, 20% Roussanne, 20% Marsanne i 20% Viognier, bleda limun žuta boja, tipična za mlada bijela vina, istaknute arome bijelih cvjetova, voćne arome citrusnog voća, mandarine i naranče i koštunjavog voća, breskve i marelice.

Terrasse au Soleil

Ovo vino je 100% Grenache Blanc u kome su istaknute arome bijelih cvjetova, voćne arome zrele dinje, meda, naranče, bijele breskve i sekundarne arome lješnjaka, vanilije, svježeg kruha i putra i punog tijela.

Mistral Au Jardin

Kupaža Cinsault (60%) i Grenache Noir (40%) srednje intezivna ružičaste boja s aromama cvjetova, ruža, ljubičice, voćne arome trešnje, jagode, maline, citrusa i začinske note svježe mljevenog bijelog papra, umjerenih kiselina i srednjeg tijela i srednje dugog finiša.

Jolie Balade

Kompleksna kupaža Grenache Noir, Syrah, Carignan, Cinsault i Mourverde, rubin crvene boje sa refleksijom kore naranče, dok je miris izuzetno složen s mješavinom slatkih začina zvezdastog anisa i sveže mljevenog papra, prošarano sa cvjetnim notama i likerom od višnje. Suho crveno vino srednje intezivne kiselosti, srednje do jakog alkohola i nježnih suptilnih tanina.

Vase de Pierre

Tradicionalna kupaža Grenache Noir i Syrah, tamno rubin crvene boje uobičajne ljubičaste nijanse, mirisne nota zrelog crvenog i crnog šumskog voća, kupina, ribizla, trešnje, borovnice i začinske arome majčine dušice s umjerenim kiselinama punog tijela i moćnom dugom završnicom.

Terrasse à l'Ombre

Kupaža Syrah (65%) i Grenache Noir (35%) tamnocrvene rubin boja s purpurnim nijansama mirisnih nota zrelog crvenog i crnog šumskog voća dopunjena sa začinskim mirisima svežeg papra, slatkih orjentalnih začina i aromatičnih biljaka i prefinjene duge završnice. Vino ima potencijal dugog оdležavanja.