Vinogorja

Gospodarska komora Federacija BiH organizirala je nastup devet vinarija iz BiH na 11. Sajmu vina u Beogradu "Beowine". Na štandu GK FBiH među izlagačima su još i Turistički klaster Hercegovine, zatim hoteli Bigeste Ljubuški, Mepas Mostar, hotel Park Široki Brijeg, Leda voda i Puđa eko sirevi te Fortuna Mosatar, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Hercegovačka vina oduševila su posjetitelje ali i članove stručnog žirija, zbog čega ne čudi da su hercegovački vinari osvojili pregršt nagrada na ovogodišnjem Sajmu vina u Beogradu.

Apsolutni šampion Sajma je Teuta Trnjak Vinarija Čitluk d.d., koje je osvojilo visokih 91 bod od mogućih 100. Na ovaj je način bilo najbolje ocijenjeno vino sajma BeoWine.

Sorta Trnjak je autohtona sorta Hercegovine, koja je bila nepravedno zapostavljena. Sađena je od davnica, ali samo kako bi služila kao oprašivač Blatine, no u zadnjih desetak godina Trnjak u velikom stilu osvaja vinsku scenu i nepca istinskih vinoljubaca.

Na beogradskom sajmu vina BeoWine, koji se održava u sklopu 42. međunardonog Sajma turizma od 20. do 23. veljače, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore predstavlja se i 12 hrvatskih vinarija - Iločki podrumi, Blato 1902, Kutjevo, Terzolo, Udruga Plavac mali Pelješac, PZ Vrbnik, Testament vinery, Galić vina, Dingač Skaramuča, Belje, Agrolaguna, Feravino.

U posljednje je tri godine rast izvoza vina u Srbiju bio oko 30 posto, s naglaskom na porast izvoza vina više cjenovne kategorije. Srbija nam je četvrto izvozno tržište, tako da HGK nastavlja ulagati napore kako bismo pomogli da se naši vinari etabliraju na srpskom tržištu. Uz to, BeoWine nije samo prilika da se vinari predstave publici u Srbiji nego i zemljama regije - Italiji, Sloveniji, Bugarskoj, Austriji i BiH, čime izlagači dobivaju višestruku korist, rekao je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević, dodavši kako ovaj sajam intenzivno promiče i vinski turizam, što je priča u kojoj svakako imamo što ponuditi.

Srpsko je tržište u progresiji vinske kulture, a razvitkom vinske scene porasla je i potražnja, otvorili su se prema vanjskim tržištima. Naša su vina na policama Srbije već sedam godina, no u posljednje vrijeme osjećamo kontinuirani porast potražnje, a u skladu s time raste nam i izvoz, rekao je rukovoditelj prodaje Belja Tomislav Prekl.

Za razliku od Belja, mala vinarija blizu Poreča Terzolo ne izvozi još u Srbiju. Ovaj sajam prvi im je korak prema tome cilju.
Sa srpskim potrošačima imamo fenomenalna iskustva jer su nam česti turisti u Istri, a i poznato je, veliki su obožavatelji Istarske malvazije, stoga smo se odlučili probati predstaviti i na njihovu tlu", rekao je vlasnik Roberto Terzolo, vlasnik vinarije Terzolo. "Mi nismo velika vinarije, stoga ne ciljamo na tržne centre, nego na restorane. A budući da rijetko koja vinska karta u beogradskim restoranima izostavi Istarsku malvaziju, vjerujemo u uspjeh, rekao je Terzolo.

Za izvoz na srbijansko tržište kao idući korak u poslovnom planu odlučila se i vinarija Galić.
Zasad nam 12 posto proizvodnje otpada na izvoz u čak 11 zemalja, od kojih bismo istaknuli Austriju, Švicarsku, Belgiju, Crnu Goru. Sada smo se odlučili na ozbiljan "napad" na srpsko tržište, koje zasigurno ima interes za naša vina, rekao je vlasnik vinarije Josip Galić.

Podsjetimo, Hrvatska gospodarska komora okupila je sve proizvođače vina pod krovni brend "Vina Croatia - vina mosaica" upravo radi povećanja prepoznatljivosti i pozicioniranja Hrvatske na vinsku kartu svijeta, kao zemlje koja pruža raznolika i visokokvalitetna vina.

Lucija Kužir rođena je Zagrepčanka koja je odmah nakon završenog Agronomskog fakulteta ulice metropole zamijenila vinogradima slavonske vinarije Feravino u Feričancima, u kojoj radi kao tehnologinja vinogradarstva.

Diplomirana inženjerka vinarstva i vinogradarstva, Lucija je interes za proces rasta i razvoja vinograda te proizvodnju vina razvila još u djetinjstvu.
Ja sam iz Zagreba, ali je moj otac iz Zagorja i cijeli život imamo vinograd u koji sam išla još s djedom, a potom i s tatom. Cijelo to iskustvo mi je bilo zanimljivo, lijepo i ugodno, pa sam imala sreće da sam se nakon gimnazije na fakultetu prirodnih znanosti nastavila time baviti - uvela nas je u svoju priču Lucija Kužir.

Prije nego što ju je posao odveo na obronke Krndije, Lucija je u sklopu studentske stipendije dobila priliku u Kaliforniji odraditi berbu 2017. godine, i to u vinogradima Nape i Sonome, gdje je četiri mjeseca sa studentima iz svih dijelova svijeta sudjelovala u proizvodnji vina.
Bili smo aktivno uključeni u rad vinarije, a ja sam sudjelovala u procesima u podrumu, od prijema i obrade grožđa, preko praćenja procesa fermentacije, do stavljanja u bačve na odležavanje. Odlično je bilo i što sam bila okružena studentima iz drugih zemalja jer su to različiti ljudi koji se bave istim poslom, pa učite i od kolega. Posebno me se dojmila razvijenost kalifornijskog vinskog biznisa, od pristupa vinogradu preko procesa u podrumu, pa sve do odnosa s tržištem. Impresivan je njihov fokus na kvalitetu grožđa i vina te promicanje naše struke, što pokazuje da je njihov odnos prema vinarstvu i vinogradarstvu dosegnuo zavidnu razinu. U Kaliforniji je vinska kultura vrlo razvijena i svakodnevni posjeti vinarijama su uobičajeni - prepričala je Lucija vrijedno iskustvo.

Lucija je 2018. diplomirala, a samo nekoliko mjeseci nakon toga objavljen je natječaj za posao tehnologa u Feravinu, prilika koju je objeručke prihvatila.
Na preseljenje me potaknula želja za radom i napredovanjem u struci. Promjena okoline bila mi je najveći iskorak jer je to uključivalo izlazak iz zone komfora, ostavljanje obitelji i prijatelja za sobom. No, ja sam otvorena osoba koja se lako snađe, a pritom su me pozitivno iznenadili ljudi koje sam upoznala i njihova susretljivost. Uostalom, Zagreb i nije tako daleko.

Brojke od oko 900.000 litara proizvedenog vina godišnje na 170 hektara zemlje u vinariji Feravino isprva su joj bile izazovne, no zahvaljujući pomoći stručnih kolega i suvremene tehnologije kojom su prije dvije godine opremili podrum i vinograde, bez straha se uhvatila u koštac s novim zadacima:
Feravino je zbilja vinarija koja puno ulaže u mlade. Politika naše uprave je da se pruži prilika mladim ljudima koji su ambiciozni i žele napredovati jer oni doprinose vinariji i obratno. Pritom vinarija neprestano radi na nadogradnji kvalitete grožđa, vinograda i samih postupaka u podrumu - istaknula je.

Luciji Kužir, koja kao tehnolog sudjeluje u procesu proizvodnje, niti jedan dan nije isti, a uključena je u sve faze nastanka vina.
U prirodi smo, uvijek je vrlo dinamično i zanimljivo te radim vlastitim rukama, u tome je sva ljepota. Budući da radni dan organiziramo dan prije, ujutro provjerim je li sve po planu, obujem gumene čizme i obiđem vinogradarske položaje da vidim kako napreduju radovi koje je potrebno odraditi, osobito u proljeće. Kasnije vrijeme provodim s kolegama kušajući vina u nastanku jer tako pratimo njihov razvoj i dogovaramo iduće korake u proizvodnji. Inače, mi koji radimo kao tehnolozi u proizvodnji često smo direktno uključeni i u predstavljanje vina. Hrvatska u posljednje vrijeme nudi uistinu velik broj vinskih festivala, pa smo kao proizvođač prisutni na većini takvih događaja, razgovaramo s kupcima i razmjenjujemo znanja s kolegama kako bismo sagledali širu sliku tržišta - objasnila je.

Kada je riječ o vinovoj lozi i vinu, Luciji nije bilo teško izdvojiti koji je od njezinih "štićenika" najviše zanima.
S obzirom na to da se nalazimo u Feričancima i Feravinu, moram biti pristrana i reći da je to frankovka jer me osvojila kao sorta. Prije nisam bila u doticaju s njom, no ovdje je najzastupljenija crna sorta. U vinogradu traži pažnju i razne zahvate kako bi se smirila njezina 'divlja' aromatika, ali ima i velik potencijal. Vrhunske rezultate postiže u cijeloj paleti proizvoda, od charmat pjenušavog roséa, roséa kao mirnog vina, laganih mladih crnih vina, pa sve do onih odležanih, a prvi smo u Hrvatskoj kreirali i sjajnu ledenu berbu frankovke! U Feravinu istražujemo čitav niz tehnoloških mogućnosti vina i izvrsno je što na svakom polju mogu pokazati svoju kreativnost - kaže Lucija.

Ona je pravi primjer za to da je ključno tko radi na trsovima i tko pazi da vinograd raste kako treba jer bez vrhunske sirovine ne bi bilo ni vrhunskog vina.
Kao tehnolog se brinem o kvaliteti grožđa i vinograda te njihovoj zaštiti. Pritom djelujem kao poveznica između vinograda i podruma te komuniciram s enologom o tome koje je stanje u vinogradu i raspravljamo o tome što želimo u dobiti u podrumu. Često se zaboravlja da je vinograd resurs od kojeg dobivamo grožđe, a od grožđa se radi vino. Vinograd je polazna točka, a ne podrum - nasmijala se Lucija.

Enolog se bavi samim kreiranjem vina, ali u Feravinu djelujemo kao veliki tim koji sudjeluje u svemu - dodala je.

Iako je na početku svojeg vinskog puta, ambiciozna Lucija Kužir na pravom je mjestu jer u Feravinu može učiti, kušati, eksperimentirati, rasti i razvijati se.
Budući da sam tek zakoračila u stvaranje svoje karijere, planiram se i dalje stručno usavršavati na svim područjima vinogradarske i vinarske proizvodnje i prikupljati neprocjenjivo radno iskustvo, a sve mi to pruža vinarija Feravino - naglasila je.

Bliži se peto izdanje Vinart Grand Tastinga, jedinstvenog sajma vina koji 6. i 7. ožujka 2020. od 12 do 19 h u Zagrebu ponovo okuplja 120 najboljih i najzanimljivijih vinarija, prethodno odabranih prema kvaliteti.

Sajam se održava u vrijeme kada su vina iz prethodne berbe spremna za predstavljanje, a ugostiteljski objekti se pripremaju za novu sezonu. Svim poslovnim posjetiteljima, sommelierima, ugostiteljima, F&B menadžerima, trgovcima i distributerima osiguran je besplatan ulaz na sajam, uz prethodnu registraciju na web stranici manifestacije.

Cilj projekta je potaknuti hrvatske ugostitelje da više pažnje posvete izboru vina koja će imati u ponudi. Tako na jednom mjestu mogu isprobati za njih odabrana dobra vina iz svih hrvatskih regija, u različitim cjenovnim razredima. A za one koji žele naučiti više o vinu ili educirati svoje osoblje, ove godine pripremljeno je čak 25 vinskih radionica koje se održavaju u tjednu prije sajma. Na većini radionica mogu se probati iznimno vrijedna vina, od kojih velik broj više nije dostupan na tržištu. Radionice se održavaju u Kongresnom centru Forum, a prijave se vrše na internet stranici sajma.

Dobrodošli su svi oni koji istinski uživaju u vinu

Svi ljubitelji vina, kojima posao nije vezan uz vino, mogu posjetiti sajam uz kupnju dnevne ulaznice po cijeni od 150 kuna uz koju dobivaju vaučer u iznosu od 40 kuna za kupovinu u Pop-up Vinoteci na sajmu ili na prijevoz kući Eko Taxijem. Ulaznice se prodaju isključivo na dane sajma na ulazu u Laubu.

Noviteti na petom izdanju sajma Vinart Grand Tasting

Osim vina, na sajmu se predstavljaju i premium žestoka alkoholna pića koja donose Roto Svijet Pića i Alca, Dukat omogućava sparivanje vina sa Sirela, President i Galbani sirevima, a Argeta predstavlja svoju Exclusive liniju namaza s potpisima kuharskih majstora, dok najbolji prijatelj vina i dalje ostaje Romerquelle mineralna voda.

Nakon prvog dana sajma, 6.3. u večernjim satima održavaju se Vinart Godišnja Postignuća - dodjela nagrada za postignuća na hrvatskoj vinskoj sceni za 2019. godinu. Svemu tome svjedočit će i nikad veći broj važnih vinskih autoriteta iz Europe i SAD-a. Tako na sajam ove godine ekipa Vinarta dovodi Karen MacNeil, autoricu bestsellera The Wine Bible, koji je osvojio sve najvažnije nagrade i koristi se u svim najboljim vinskim školama u Americi. U pripremi je drugo izdanje knjige u koju će Karen MacNeil uvrstiti i hrvatska vina.

Mike De Simone i Jeff Jenssen, poznati kao The World Wine Guys radit će veliku reportažu o Istri za najčitaniji američki vinski magazin Wine Enthusiast, a dolazi i Caroline Gilby, nositeljica prestižne titule Master of Wine. Za sve strane novinare organizirano je i trodnevno studijsko putovanje s ciljem temeljitog upoznavanja hrvatskih vina i vinskih regija.

Na jednodnevnu premijeru malvazija berbe 2019. i vina Bregovite hrvatske u zagrebački hotel Esplanade došlo je 67 vinara iz svih dijelova Istre. I ove su godine po uzoru na slična kušanja u Francuskoj, predstavili mlade malvazije dok su još u bačvama, a prema riječima Nikole Benvenutija, predsjednika Vinistre, udruge vinara i vinogradara Istre, riječ je o iznimnoj berbi koja će sigurno dati velika vina.

Kvaliteti ovogodišnjih vina pridonijele su umjerene ljetne temperature bez većih ekstrema. Kasnilo je dozrijevanje pa se prvi put u posljednjih desetak godina grožđe bralo desetak dana kasnije od uobičajenih termina. Malvazija kao istarski brend postala je atraktivan turistički proizvod, a prema procjenama čak 200 tisuća gostiju u Istru dolazi zbog naših vina. Istraživanja su pokazala da je eno-gastro ponuda među prva tri motiva dolaska gostiju u Hrvatsku. Takvi gosti dolaze već početkom ožujka, ali i u kasnu jesen što znatno produljuje pred i posezonu, kazao je Nikola Benvenuti.

Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede na En Primeuru se osvrnuo na novi Zakon o vinu koji je donio administrativno i financijsko rasterećenje sektora u vrijednosti od 12 milijuna kuna.

Ako Austrija za marketing svojih vina izdvaja godišnje više od osam milijuna eura onda to, sukladno svojim mogućnostima, treba i Hrvatska jer za nas vino nije samo prehrambeni i potencijalno važan izvozni proizvod, nego igra snažnu ulogu i u turističkoj ponudi istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizamHrvatske gospodarske komore (HGK).

Istarskim vinarima i ove su se godine pridružili proizvođači žlahtine i autohtonih sorti bregovite Hrvatske, a mlada vina savršeno su se sljubila uz vrhunske istarske pršute Jelenić.

Nekoliko dan ranije na En Primeuru 2020. u hotelu The Westin u Zagrebu predstavljene su graševine, pošip i pušipel berbe 2019. iz 54 vinarije iz Slavonije i Podunavlja, Dalmacije i Međimurja. Berbu 2019. slavonski vinari ocijenili su vrlo dobrom. Vinogradarska godina u Međimurju bila je zahtjevna pa su samo neki vinari uspjeli sačuvati kvalitetno grožđe. U Dalmaciji ističu kako je grožđa bilo manje ali su vinari bili zadovoljni kvalitetom.

En Primeur 2020. okupio je vinare iz Slavonije i Podunavlja, članove udruge Graševina Croatica: Krauthaker, Kolar, Feravino, Antunović, Erdutski vinogradi, Buhač, PP Orahovica, Belje, Markota, Perak, Sontacchi, Veleučilište u Požegi, Iločki podrumi, Josić, Papak, Kalazić, Mitrović, Galić, Pinkert, Soldo, Misna vina Trnava i Kutjevo d.d.

Dalmaciju su predstavili članovi udruge Vina Dalmacije: Tomić, Hvar Hills, Stina, Terra Madre, Birin, Grabovac, Gracin, Grgić, Krolo, Korta Katarina, Rizman, Hvar Carić, Testament, PZ Kuna 1898, Skaramuča i PZ Maslina i vino.

Hortus Croatiae predstavile su međimurske vinarije: Lovrec, Preiner, Cmrečnjak, Jakopić, Tomšić, Knechtl-Medenjak, Munđarov breg, Kocijan, Dvanajščak-Kozol, Štampar, Horvat, Hažić, Kovač i Novak.

Svoja vina predstavila je i vinarija Kopjar iz blizine Novog Marofa.

Na međunarodnom sajmu vina Wine Paris, koji se održava od 10. do 12. veljače u izložbenom prostoru Porte de Versailles u Parizu, u organizaciji HGK-a pod brendom Vina Croatia - vina mosaica, predstavljeno je i šest hrvatskih vinarija - Krautheker, Osilovac, Jako vino, Bolfan vinski vrh, Dingač - Skaramuča i Buzdovan.

Budući da sajam okuplja stručne posjetitelje iz više od 100 zemalja svijeta, vinari su imali idealnu priliku za promociju i pronalazak puta do vanjskog tržišta.

Vinariji Bolfan vinski vrh, koja je izložila svoja ekovina, ovo je prva godina sudjelovanja u Parizu.
Dosadašnji su se kontakti s vinskim trgovcima događali uglavnom izravno, posjetom vinariji u Hrvatskom zagorju, u Hrašćini. Nakon kušanja kupci uglavnom naruče prve količine, a onda dolazi do eventualnog porasta broja narudžbi, rekao je Tomislav Bolfan, koji je u posljednje vrijeme sve više orijentiran prema izvozu te je njegovo vino dospjelo i na kinesko tržište.

Od sudjelovanja na sajmu očekujemo bar jednog novog partnera, rekao je Bolfan.

Feravino je prošle godine prvi put predstavilo svoja vina u Parizu.
Zadovoljni smo postignutim rezultatima na ovom sajmu te kontaktima koje smo ostvarili. Hrvatska su vina sve traženija na svjetskoj vinskoj sceni, ali potrebna su dodatna ulaganja države u brendiranje te gospodarske grane, rekao je Josip Pavić iz Feravina, koje izvozi oko 20 posto sveukupne proizvodnje u 20-ak zemalja svijeta.

U 2019. godini najuspješnija su nam tržišta bila Belgija, Švicarska i Finska, a od egzotičnih tržišta naveo bih Japan, Australiju i Meksiko, gdje uspješno poslujemo već nekoliko godina s uzastopnim rastom prodaje, rekao je Pavić.

Međunarodni je sajam vina nastao spajanjem dugogodišnjeg mediteranskog sajma Vinisud i međunarodnog sajma Vinovision Paris. Okuplja više od 2000 proizvođača i trgovaca vinom iz Francuske i inozemstva, a očekuje se oko 30.000 posjetitelja.

Predstavnici vinarskog sektora Bosne i Hercegovine, okupljeni oko vinarske platforme "Blaž Enology" na studijskom su putovanju u Francuskoj, a primarni cilj je uvid u najnovija tehnološka dostignuća proizvodnje vina i vinarske opreme posebice s aspekta marketinga vina i žestokih pića.

Hercegovački vinari posebnu zahvaljuju Mariju Čuli iz Mostara, studentu Instituta za vino u Bordeauxu, koji je cijeloj grupi na raspolaganju kao domaćin te studijske posjete.

Navode kako su prva dva dana sudjelovali na sajmu vina Wine Paris-Inexpo Paris, na kojemu je nekoliko hiljada izlagača izložilo svoja vina i žestoka pića.
U izravnom kontaktu s izlagačima nastojali smo prikupiti informacije koje bi imale pozitivan učinak na razvoj vinarskog sektora BiH. Za posljednja tri dana planirana je posjeta vinarijama i chateauima na području Bordeauxa, tvornici za izradu bačava, muzeju vina u Bordeauxu, kao i Institutu za vino i vinigradarstvo, kažu hercegovački vinari.

Nadaju se kako će pozitivna iskustva te posjete uspješno implementirati u vinarskoj industriji BiH.

Sudionici posjete Francuskoj su predstavnici preduzeća i vinari Hercegovina vino d.d. Mostar, Hepok d.d. Mostar, Vinarija Čitluk d.d. Čitluk, AG Međugorje doo. - Carska Vina, Podrumi Andrija d.o.o, Podrum Tolj, Podrum Vilinka, Vina Zadro d.o.o, CO Trink d.o.o., FAZ Mostar i BLAŽ Enology.