Vinogorja

Proslavu blagdana sv. Vinka, popularnu baranjsku Vincešku, Belje plus jučer je već tradicionalno organiziralo kod nove Vinarije, jedne od najmodernijih u ovom dijelu Europe, smještene u samom srcu Baranjskog vinogorja.

Velik broj gostiju iz cijele regije uživao je u vrhunskim i kvalitetnim beljskim vinima, vinogradarskom grahu i beljskim delicijama, te, dakako, tamburaškoj glazbi i dojmljivom pogledu. Kako to nalaže višestoljetna tradicija, okitili su beljci trsove Baranjskim kulenom, kulenovim sekama i kobasicama te ih zalili vinom, sve kako bi vinogradarska 2020. godina bila što bolja i uspješnija.

Budući da je Vinceška ujedno i početak vinogradarskih poslova, prvu ovogodišnju rezidbu obavili su Davor Bošnjaković, direktor Belja plus, Suzana Zovko, glavna enologinja, i Tomislav Pintarić, voditelj vinogradarstva, a trsove okićene "mesnim plodovima" blagoslovio je župnik, vlč. Đula Andraši iz Kneževih Vinograda. Kako je istaknuo Bošnjaković, ispred tvrtke je godina prilično bogata značajnim događajima.

Iznimno mi je drago najaviti da će već sljedeći mjesec na tržište izaći nove berbe vrhunske graševine i rosea 2019., koji su prošle godine ostvarili sjajne prodajne rezultate. Jedan od najznačajnijih predstojećih događaja sigurno je 40. rođendan ABC sira, jednog od najpoznatijih regionalnih proizvoda, koji izvozimo na 20 tržišta na četiri kontinenta, ali i ništa manje značajan rebranding Vina Belje, koji uključuje i potpuno novu liniju vina - rekao je Bošnjaković, dodavši i dodatni iskorak u uzgoju crnih slavonskih svinja te plasman superior proizvoda od mesa fajferica koje Belje plus uzgaja u Parku prirode Kopački rit. Inače, Vina Belje u novu vinogradarsku godinu ulaze s velikim ambicijama i željom da bude još uspješnija od prošle.

Hedonisti, vinoljupci, ljubitelji autohtonih baranjskih delicija i prirode diljem Baranje jučer su se mogli uvjeriti i u kvalitetu vina manjih vinara. Oživjeli su vinski podrumi i gatori, pa je teško bilo naći one čija su vrata bila zatvorena. Vinogradarski grah, slanine i kobasice na ražnju, čaše baranjskog vina i tambure, bili su samo dio tradicionalnog "vinskog scenarija" na Baranjskoj planini, kako na njezinom "šokačkom" dijelu (Draž, Gajić, Branjin Vrh…) tako i na dijelovima jedine baranjske uzvisine koji "gravitiraju" Kneževim Vinogradima, Suzi, Zmajevcu i Batini.

U Temerinu (Srbija) se 25. siječnja održava 23. po redu međunarodni festival vina. Na manifestaciji će svoje proizvode izlagati više od 200 vinarija, iz Srbije, ali i iz regije.

Događaj je kreiran od strane udruge "Društvo prijatelja bašte" iz Temerina, još prije 23 godine. Cilj vinskog festivala je među lokalnim proizvođačima utvrditi tko proizvodi kvalitetnije vino. Prema riječima predsjednika navedene organizacije, Lasla Kase, namjera je također mlade iz ove općine više zainteresirati za vino, odnosno, za navike u njegovoj potrošnji i proizvodnji.

Ovogodišnja manifestacija okuplja više od 200 izlagača iz Srbije, Mađarske, Hrvatske, Rumunjske i drugih zemalja regije. Posjetitelji će moći kušati više od 800 različitih vina.

Član stručnog povjerenstva, ali i somelijer, Tibor Majoroš, kazao je kako će svoju procjenu okusa i arome pića dati 100 kredibilnih sudaca, na čelu s Igorom Lukovićem, koji ocjenjuje vina na čuvenom svjetskom natjecanju, "Decanter", u Londonu.

Posjetitelji će moći kušati proizvode sljedeće subote, 25. 01., u sportskoj svorani, u Temerinu. Taj dan bit će organizirana i dodjela priznanja najboljim proizvođačima.

Ulaz je besplatan, a cijene na festivalu bit će, kako Majoroš kaže, popularne. Posjetitelji će za pola decilitra ovog pića izdvojiti 0,10 EUR, za pogačicu 0.20, a porcija paprikaša bit će 3 EUR. Nakon 17 sati, po pristupačnim cijenama, moći će se kupiti buteljirana vina u od 4 do 4 eura dinara. Inače, u redovnoj prodaji koštaju i više od 10 EUR.

Kada vas hvali najugledniji hrvatski sommelier i Decanterov sudac, onda znate da ste na dobrom putu. Upravo to učinio je Siniša Lasan vinima iz Hercegovine na 6. festivalu vina, delicija i ugodnog življenja WineOS.

Hercegovačka vina redovito idu na natjecanje. Uzmemo li u obzir količinu uzoraka i nagrade, crna vina Hercegovine, puno su ispred crnih vina s Pelješca. Na Decanter stigne 30 do 40 uzoraka, od čega 60% dobije neku nagradu. Stilistika njihovih vina, bez obzira što se radi o krajnjem jugu, puno su lakša, imaju više kiseline i pitkija su. Upravo je to jedan od razloga da ona bolje prolaze na natjecanjima i da su imali šampiona i puno zlatnih medalja, započeo je priču o najbrže rastućoj vinskoj regiji predstavljajući čak 10 predstavnika tamošnje vinske revolucije.

U Osijeku se tako prvi put predstavila Vinarija Daorson iz Stoca.
Daorson je jedina zadruga u Hercegovini i što bi rekli braniteljska, koja je uspjela u kratkom razdoblju postići zavidne rezultate. Na Mostarskom je sajmu njihova žilavka Kora bila šampion u kategoriji bijelih vina. Daorson je drevni grad na području današnjeg Stoca na kojem postoje velika arheološka nalazišta, a arhelozi tvrde da je na tragu nalazišta piramida u Egiptu i na Uskršnjim otocima - neolitska kultura nevjerojatne inteligencije o kojoj se malo zna. Dobili su ideju i dali vinariji ime Daorson, a Kora po kojem je vino dobilo ime, je ilirsko pleme čiji se ostaci nalaze u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Priča o povijesti Stoca, dodiruje se s poviješću ratnika iz Hrvatskog vijeća obrane, objasnio je moderator vinske radionice Željko Garmaz pozadinu uspješne vinarije.

Vinogradi, dodao je Siniša Lasan, smješteni su na Pijanim brdima, između Stoca i Čapljine. Sama vinska regija Hercegovine procvat je doživjela u drugoj polovici 90-ih godina prošlog stoljeća. A koliko tek mogu rasti, pokazuje činjenica da je prije rata samo mostarski HEPOK imao 6.000 hektara vinograda, dok se danas hercegovačka vinska regija prostire na 3.000 hektara.

Dakako, kad se govori o hercegovačkim vinima, mahom se misli na žilavku i blatinu koja su proslavila ovaj kraj. No, na ovogodišnji WineOS stigao je i plavac mali (Pelješac je ovdje ipak u prednosti, op.a.), inače hrvatska autohtona sorta, ali i trnjak kojega često svojataju i Hrvatska i Hercegovina kao autohtonu, a istina je da je riječ o sorti koja uspijeva samo na potezu Čitluk-Imotski-Vrgorac.

Zaslužuju biti na vinskim listama

Svoja vina tako su ove godine predstavile i Vinarija Marijanović iz Služnja, Carska vina Međugorje, Vinarija Matić iz Trebižata, Podrumi Andrija iz Paoče, Vinarija Brkić iz Čitluka, Vinarija Škegro iu Radišića, Vinarija Keža iz Studenaca, Vinarija Tolj iz Blatnice, Vilinka iz Sretnice i Vinarija Nuić iz Crnopoda.
Hercegovačka vina imaju veliki potencijal i zaslužuju da ih se stavi na vinske liste, zaključio je Siniša Lasan, veliki zaljubljenik u ova vina.

WineOs - Osijek Wine Fest posjetiteljima je pružio priliku upustiti se u otkrivanje novih eno-gastro doživljaja.

Tom prilikom održana je radionica "Biseri iz podruma Morena Degrassija", jednog od najvažnijih istarskih vinara, na kojoj je sudjelovalo oko 70 vinskih stručnjaka. Radionicu je moderirao vinski publicist Željko Garmaz koji je posjetiteljima naglasio da će imati priliku kušati neka vina koja još nisu izašla iz podruma.

Najprije su se kušala vina iz linije Terre Bianche, čiju bazu čini malvazija uz sauvignon blanc, chardonnay i viognier - sortiment je uvijek isti, a omjeri variraju ovisno o godinama.

Prvo je na redu bilo iznimno kompleksno vino ove vinarije, Degrassi Terre Bianche Cuvee Blanc Riserva 2015, koje krasi izuzetna dubina i dugo finale.

Slijedila su dva specijala - Terre Bianche Limited edition 1 i Terre Bianche Limited edition 2. Radi se o dva vina jedinstvena po svojoj harmoničnoj punoći okusa. Vino je nastalo od pažljivo izabranih grozdova s odabranih trsova, dijelom prosušenih bobica grožđa više godišta koje se dugo njegovalo u hrastovim bačvicama. Ova vina, koja su se godinama iščekivala, spoj su najvrjednijih pozicija vinograda u dobrim godinama, kao i cjelokupnog rada, znanja, iskustva i velike posvećenosti vinogradu i vinu. Naravno, uz vrijeme potrebno da se postigne njegova puna zrelost.

Uslijedila je čudesna kupaža Degrassi Passito 2011, berba prosušenih bobica, čije su količine ekskluzivne i ograničene i koja se puni u najmanje bočice.

Bogatstvo linije crnih vina predstavljeno je uz vina: Cabernet franc Contarini Riserva 2012, Syrah Contarini Riserva 2012 i Pinot crni Contarini Riserva iz 2016. godine, koju su iz Degrassija opisali kao jednu od najboljih te naglasili važnost vremenske dimenzije u postizanju pune zrelosti, harmonije i dugovječnosti vina.

Za sam kraj slijedilo je iznenađenje kojim su u velikom stilu zaokružena ova iznimna vina. Moreno Degrassi odlučio je predstaviti raritetnu crvenu kupažu Terre Bianche Cuvée Rouge Limited Edition iz 2008. godine. Zbog njegove iznimne koncentracije i kompleksnosti, vinu je trebalo deset godina njegovanja da se postigne maksimalna točka zrelosti. Zbog jako ograničene količine ovog vina, u njemu su dosad uživali samo rijetki posjetioci podruma.

Iako se vinarija Degrassi može pohvaliti s više od 30 etiketa, vina predstavljena na ovoj radionici na pravi su način otkrila pomna promišljanja na kojima Moreno Degrassi kreira svoja vina. Posvećenost vinu i stvaranju prirodnih, jednostavnih i izražajnih vina sa snažnim autorskim potpisom, s oduševljenjem je prihvatila domaća i strana publika, među kojom se nalazilo i nekoliko ocjenjivača Decanter World Wine Awardsa.

Vinarija Galić izgradila je najmoderniji vinski podrum u Hrvatskoj, s opremom dostojnom velikih svjetskih vinskih kuća. Vina Galić uglavnom su vrlo suvremena u pristupu vinifikaciji: riječ je o tipičnom primjeru clean and fresh stila, koji se tehnički besprijekorno provodi. Stoga je zanimljivo analizirati kako se tehnički ultramoderni pristup vinarije Galić slaže s najstarijim hrvatskim terroirom, onim kutjevačkim.

Ta se analiza može voditi na dvije razine. Recimo da je prva razina stilskoproizvodna. Galićeva vina, koja proizvodi sjajni enolog Slaven Jeličić, daju novi izražaj kutjevačkom terroiru.

Moderni podrum zapravo omogućuje naglašeniju autentičnost i originalnost vina: u vinariji sada uzgajaju vlastite kvasce, maceracije u ovalnim bačvama daju fenomenalne rezultate kao u slučaju rizlinga Macerator, dosad najboljeg Galićeva vina, a različiti pristupi različitim graševinama, što sve omogućuje nova vinarija u kojoj neke graševine fermentiraju u drvu, postupno će promijeniti i karakter glavnog Galićeva vina.

Drugi je pristup valorizacija starih berbi. Tijekom prošlog posjeta vinariji Galić u studenom ove godine, probali smo nekoliko starijih sauvignona. Sauvignon blanc, načelno, nije grožđe koje dobro podnosi godine, barem ne u suhim vinima. Postoje, naravno, iznimke poput velikih loirskih sauvignona (Baron L, Pur Sang, Silex) ili klasičnih bordoških sauvignona. No, većini sauvignona vrijeme nije prijatelj.

Usprkos tom općem pravilu, čitav niz Galićevih sauvignona držao se jako vitalno i poslije desetak godina. Berbu 2009. pili bismo vrlo rado danas, premda je poprimila ponešto elemenata sherryja, dok su par godina mlađe berbe bile u perfektnom komercijalnom stanju.

Ovo je kušanje, dakle, pokazalo da je Jeličićev izrazito suvremeni pristup vinifikaciji izdržao test vremena, što puno govori i o samom terroiru koji je sposoban proizvesti ne samo vrhunske graševine nego druga jako dobra bijela i crna vina. Uostalom, Krauthakerovi eksperimenti sa sortama netipičnima za Hrvatsku govore o svestranosti kutjevačkog terroira.

S obzirom na fantastičan podrum, visoke ambicije te izvrsne vinograde, i to s dva područja, kutjevačkog i stupničkog, možemo očekivati kako će se kvalitativna ljestvica Galićev vina u novom desetljeću stalno podizati. Sa Slavenom Jeličićem razgovarali smo o najvažnijim položajima kutjevačkog vinogorja, te o razlikama između kutjevačkog i stupničkog terroira.

Koje kutjevačke položaje smatrate najboljima? Što bismo mogli nazvati kutjevačkim grand cruom?

Najbolji položaji u Kutjevu najviši su položaji na obroncima Krndije i Papuka. Riječ je, među ostalima, o Venju, Hrnjevcu, Mitrovcu, Podgorju, Vinkomiru, Vetovu i Radovancima. Svaki od ovih položaja ima potencijal grand crua. Pri čemu smatram važnim da se koriste optimalni uzgojni oblici, da se prinosi optimiziraju na jedan do jedan i pol kilogram po trsu za bijelo grožđe i pola kilograma za crno, da se ne upotrebljavaju glifosfati i da se održava bioraznolikost tla.

Koje su glavne razlike između stupničkog i kutjevačkog vinogorja?

Ključna je razlika u tome što vegetacija u Stupniku kreće nešto ranije nego u Kutjevu. Nadalje, tlo u Stupniku iznimno je bogato željezom, što odgovara sortama kao što su cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot. Tlo u Kutjevu često je kamenito i ilovasto, a u višim predjelima pjeskovito i siromašno humusom, dok je u Stupniku bogatije humusom i češće sadrži glinu. Uz dobar rad u vinogradu, Kutjevo daje izuzetnu graševinu, sauvignon blanc i crni pinot, dok Stupnik daje kompleksan chardonnay i iznimne bordoške kupaže.

Je li Kutjevo zaista idealan terroir za graševinu?

Apsolutno jest. Kutjevačke graševine postižu najbolji omjer svježine, kompleksnosti i aromatskog bogatstva.

Kako objašnjavate dug život kutjevačkih sauvignona?

Velike razlike između dnevnih i noćnih temperatura stvaraju idealne parametre za sauvignon blanc, kad je riječ o kiselinama i o pH faktoru. To je osnova. Dalje sve ovisi o uvjetima u podrumu i vještini očuvanja tiola. Osobito je važno biti krajnje pažljiv tijekom buteljiranja sauvignona.

Može li kutjevački pinot noir postići visoku međunarodnu razinu?

Pinot noir je najvažnija crna sorta u Kutjevu. Uz poboljšani rad u vinogradu i pažljiv tretman u podrumu, važno je da uspijemo odležavati i pinot noir barem pet godina prije puštanja na tržište.

Vinski univerzum Zagreb, festival za mlade vinare održat će se 30.1.2020. u Zagrebu, u Hotelu Dubrovnik, u četvrtak 30.1.2020., od 15 do 21 sat.

Vinski univerzum je obrazovno-promocijska vinska priredba. Glavni protagonisti festivala su mladi vinari u dobi od 18-35 godina koji svoja vina predstavljaju mladim posjetiteljima. Cilj, ideja i nit vodilja festivala je: Edukacija, bolja promocija, kultura uživanja u vinu, umjerenost u vinu! Svaki mladi vinar, osim klasične promocije svojih vina ima i poseban zadatak: edukaciju mladih o kulturi umjerenog uživanja vina te predstavljanje vinarije kroz svoju odabranu temu. Svaki stol imat će svoju temu po kojoj će posjetitelji zapamtiti izlagače i vina. Stoga je najvažnija snažna edukativna nota festivala koja se ostvaruje kroz riječi i entuzijazam mladih vinara. Priredba je tematski osmišljena da pruži maksimalni doživljaj mladim posjetiteljima i vinarima. Na samoj priredbi bit će pratećih sadržaja (dvije edukativne radionice), a vinarima ćemo kroz dodatne aktivnost pokušati otvoriti nove prodajne kanale za novu ciljnu publiku.

Vinski univerzum prvi put je organiziran u prosincu 2015. u Ljubljani gdje je polučio velik uspjeh. Priredbu je tada posjetilo preko 700 mladih, koji su preko mladih vinara, različitih radionica i festivalskog programa upoznali kulturu vina. Svake je godine slovenski Vinski univerzum sve bolji i popularniji. Vinski univerzum Zagreb 2020. osmišljen je po uzoru na slovenski model, ali je u potpunosti prilagođen hrvatskim vinarima i uvjetima.

Festival se organizira uz podršku Kluba studenata Agronomskog fakulteta (gdje je održana i prva promocija događaja na 4.AgroAdventu, u prosincu 2019.); HSK (Hrvatskog sommelier kluba) i Turističke zajednice zagrebačke županije. Zainteresirani vinari još se mogu prijaviti, do 20.01. ili do popunjenja izlagačkih mjesta.

Ulaznice se mogu kupiti u pretprodaji za 90 kn u sustavu Entrio, a pred sam događaj cijena je 120kn. www.entrio.hr/event/1-vinski-univerzum-zagreb-7160

Više informacija:

vinskiuniverzumzagreb@gmail.com

Marija Vukelić. prof., voditeljica projekta / marijavukeliczg@gmail.com

Dino Šimunec, mag. ing. agr., stručni suradnik / dino.simunec9@gmail.com

Europski i američki vinari zajednički traže ukidanje carina na svoje proizvode. Najave predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina od 100 posto na europska vina, trgovci vinima prošlog tjedna nazvali su novom prohibicijom. Američki predsjednik najavio je ovu mjeru kao odgovor na višegodišnje davanje poticaja Europske unije proizvođaču aviona Airbusu, a koje je Svjetska trgovinska organizacija ocijenila nepravednim.

Europski vinari, koji godišnje izvezu pet milijardi dolara vrijedna vina na američko tržište, već osjećaju posljedice 25-postotnog poreza koji je uveden u listopadu. I iako su uvoznici već amortizirali ovo povećanje podizanjem cijena, uvođenje većih carina, kako procjenjuju, neće se dobro odraziti na prodaju.

Jednako tako, španjolski vinogradari ističu kako će uvođenje carina prepoloviti njihove prihode na američkom tržištu. Ozbiljne posljedice mogla bi osjetiti četvrtina španjolskih vinara, kažu u udruženju tamošnjih proizvođača vina. Kako bi preživjeli taj pritisak, većina vinara već je podigla cijene svih svojih vina između 15 i 25 posto.

Iako se čini da bi odluka američkog predsjednika mogla pogodovati američkim vinarima, oni procjenjuju kako se to ipak neće dogoditi. Amerikanci smatraju kako će se uvozna europska vina zamijeniti novim uvoznima, ovaj put onima iz Južne Amerike, Australije i Južne Afrike.

Slične posljedice u ovom carinskom ratu imaju i neki američki proizvođači i europski uvoznici. Kao odgovor na američke carine na vino, sireve, proizvode od kašmira i viski, Europska unija uvela je 25-postotne carine upravo na američke proizvode - sok od naranče, burbon, maslac od kikirikija i motocikle Harley Davidson.