Vinogorja

Uživalo se! Jedinstvena je to ocjena nakon međunarodnog dvodnevnog Festivala vina, delicija i ugodnog življenja WineOs, kojemu je u petak i subotu Osijek bio domaćin. Iako je glavni cilj festivala promovirati vina iz Slavonije i Podunavlja, posjetitelji su mogu kušati i vina iz Mađarske, Srbije, Hercegovine te Makedonije.

Šesto, dosad najveće izdanje WineOs-a održano je u dvorani Gradski vrt i okupilo je nešto više od 110 izlagača, no možda je još vrjedniji podatak kako je bilo akreditirano više od 130 novinara iz nekoliko zemalja, tako da se može očekivati da će ovo okupljanje dobiti i odgovarajući medijski odjek.

A to je nešto na što organizatori, udruga "Dekanter", uz svesrdnu pomoć vinoteke Vinite, Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka i Turističke zajednice Osječko-baranjske županije, priželjkuju jer je kontinentalni turizam, a u okviru njega i naša vinogorja i vinari, glavni razvojni adut.

U tom su smjeru organizatori dijelom i promijenili koncept - potrudili su se WineOS učiniti i tzv. B2B manifestacijom, odnosno u znatno većoj mjeri spojiti proizvođače i distributere. Dakako, nije zaboravljena publika koja je imala dva iznimno zanimljiva i sadržajna dana. Imali su prigodu kušati brojna vina koja se praktički nigdje ne mogu pronaći, ali i ona koja će tek stići na tržište. Osim toga, svoje su proizvode predstavili i mali proizvođači lokalnih delicija, a mogla su se probati i žestoka pića i piva. Nadalje, oba su dana gosti imati prigodu pratiti spektakularan kulinarski show koji je održan na pozornici smještenoj tik uz izlagačke štandove. Na njoj su se izmjenjivali poznati chefovi iz svih krajeva Hrvatske, a predvodio ih je Tomica Đukić, glavni chef hotela Osijek i službeni kuhar Hrvatske nogometne reprezentacije.

Vrlo zanimljivo bilo je i u predavaonicama u kojima je održano ukupno 14 radionica. Autor 12 vinskih radionica i ove je godine novinar i publicist Željko Garmaz. On je ponovno svoje vinske priče pretočio u stvarnost za sve nazočne spomenutim radionicama.
Pokušavam dati svoj obol kreiranju ovog sada možda već najrelevantnijeg regionalnog festivala, dovodeći uistinu spektakularne vinarije i vinare da osobno govore o svojim vinima - skromno je svoj doprinos objasnio Garmaz.

Ovogodišnjii je WineOs pogodio i izborom dvorane Gradski vrt kao lokacije jer, ako je u prošlogodišnjim izdanjima upravo zbog zanimanja javnosti nedostajalo prostora, sada su svi zainteresirani, posebice izlagači, imali na raspolaganju velik izložbeni prostor na kojemu se mogu osjećati ugodno. Naposljetku, svi se slažu da je i početak siječnja dobro ugođen termin za održavanje ovog festivala.

I to zato što smo ga organizirali u vrijeme kad nema gužve u gradu te je dovoljno smještajnih kapaciteta. Ideja je novog festivalskog koncepta da on dijelom bude i poslovni susret, ali da ovim većim prostorom i izlagačima i posjetiteljima omogućimo određenu komociju. Poradili smo na segmentu hrane i vina, na edukativnom karakteru, iz godine u godinu usuđujem se reći kako polako Osijek stavljamo na vrh enogastronomskih događanja u Hrvatskoj - ne skriva oduševljenje Vinko Ručević uime udruge Dekanter kao organizatora. A kako je za otvaranja Festivala naglasio Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK-a, trećina inozemnih turista kao razlog ponovnog dolaska u Hrvatsku navodi gastronomiju - tada je jasno kako Osječko-baranjska županija ima što ponuditi.

​Naposljetku, ekipa Glasa Slavonije koja je izvještavala s ovog festivala izdvojila je tri vina kao svoj izbor, a vi kušajte i provjerite jesmo li znalci.

Merga Victa, Testament, Korčula

Merga Victa je pošip isključivo s lokacije vinograda Smokvica na otoku Korčuli. Vino ima izraženu voćnost i mineralnost. Berba 2018. godine bila je malo kasnija, tako da je vino malo gušće. Za proizvodnju se koristi što stariji pošip, uglavnom stariji od 15 godina. Pošip je jedna od najpotentnijih hrvatskih sorti. Vinarija Testamnet proizvodi i vino Babić iz vinograda u okolici Šibenika.

Pinot crni, Vinarija Adžić, Kutjevo

Berba 2015. godina, alkohol 13,5 posto, odležalo u bačvi. Vino je lagano, ali u svim je aromatskim kategorijama nešto zagasitije, pa se može služiti i uz razne specijalitete od tamnijeg mesa, naročito divljači i peradi. Ovo je najozbiljnije vino sorte crni pinot što se tiče posljednjih 25 godina, koliko se u Vinariji Adžić bave proizvodnjom.

Pjenušac Siber, Erdutsko vinogorje

U Vinariji Siber od 2007. godine bave se proizvodnjom pjenušaca, godišnje po 800 boca koje nisu namjenjene prodaji nego za goste koji vrlo rado dolaze na degustacije u vinariju. Vrhunska pjenušava vina proizvode se klasičnom champagne metodom, sekundarnom fermentacijom u boci, a petogodišnji im period sazrijevanja donosi dodatnu vrijednost.

Dvadeset i drugu godinu zaredom, u organizaciji Vinskog klastera Srijema, održava se Vinkovo u Iloku, tradicionalna manifestacija obilježavanja i proslave blagdana svetog Vinka.

Od 22. do 26. siječnja posjetitelji će uživati u obilju dobrog vina, hrane i odlične zabave. Prvi dan će proslave započeti u lokalnim iločkim vinarijama. Dan kasnije, 23. siječnja, pravu atmosferu napravit će (Ne)normalni Balašević tribute band u velikom šatoru u staroj jezgri. Za sve one koji su propustili nedavne Đoletove koncerte u Slavoniji, sada imaju priliku uživati u najvećim hitovima ovog kantautora. U petak, 24. siječnja u velikom šatoru ljubitelji tambure uživat će u izvedbama Tamburaša za dušu, dok će u gastro šatoru okupljene zabavljati Mokarski tamburaši. Ulaznica za gastro šator u petak iznosi 200 kn (za subotu 250 kn) u koju je uključena neograničena konzumacija finih specijaliteta i butelja vina.

Broj mjesta u gastro šatoru je ograničen, stoga osigurajte svoje karte što prije. Možete ih rezervirati na službenim stranicama Vinkova u Iloku ili na mail vinkovoilok@gmail.com.

Subota će biti puna događanja. Jutro nakon uživanja u tamburaškim stihovima svi se trebaju uputiti u staru jezgru gdje će u podne početi pokladni sajam, a dodatni doživljaj dat će čvarci, fiš paprikaš, lovački i mesni specijaliteti, šaran na rašljama, fina iločka vina te razne tradicijske rukotvorine koje će se moći kupiti. Vlasnici prekrasnih konja, obučeni u tradicionalne slavonske košulje i prsluke, prošetat će iločkim ulicama i pozdraviti sve one koje tamo zateknu. U 17 sati slavlje će se nastaviti u Caffe baru Prestige uz live glazbu Damira Vunuka. Damir će nastaviti s pjevanjem i u velikom šatoru u 20 sati. Vrhunac večeri započinje u 22 sata kada će u gastro šatoru biti veliki koncert Sinova, etno-pop benda koji se donedavno zvao Sinovi ravnice. Najpoznatiji su po pjesmi "Dođi u Vinkovce", a u rujnu su izdali pjesmu 'Moja mala', moderniju i urbaniju od svih pjesama prije, koja već nakon prvog slušanja uđe u uho i ne izlazi iz glave cijeli dan.

Vinkovo će službeno završiti u nedjelju, 26. siječnja tradicionalnim doručkom i druženjem u vinogradima Vinarije TRS na Radošu. Nedjelja je ipak idealan dan za prepričavanje dojmova od prethodnih dana.

Nikada nitko u Istri nije kontrolirao skoro sedam stotina hektara vinograda koliko danas posjeduje Laguna. Sedamsto hektara ne relativno malom prostoru znači da Laguna ima pristup većem broju najvažnijih istarskih vinogradarskih položaja, s kojih u posljednjih sedam ili osam godina ne dolaze samo vrlo dobra svakodnevna vina, nego neka od najboljih hrvatskih vina uopće, o čemu uostalom svjedoče Decanterove zlatne medalje za Castello iz 2012. godine i Malvaziju Vižinadu iz 2015. godine.

Laguna je jedan od sasvim rijetkih primjera velikih vinskih korporacija koje svojim različitim vinogradima upravljaju gotovo individualno, pa tako novi njeni vinogradi na Vižinadi ulaze u režim organskog uzgoja, na tržištu se pojavljuju Lagunina dugo macerirana radikalna narančasta vina, dok se upravo radi na lansiranju superpremium linije crnih vina.

Usput, Laguna je nedavno predstavila i svoj prvi pjenušac napravljen tradicionalnom metodom, koji je ispao sasvim dobro. Milan Budinski, glavni Lagunin enolog, najzaslužniji je za takvu diversifikaciju najveće istarske vinogradarske i vinarske tvrtke, koja sada funkcionira gotovo kao burgundski negocijant: puno različitih, specifičnih etiketa u raznim rangovima cijena, kojima je zajednička visoka kvaliteta. S gospodinom Budinskim razgovarali smo o Laguninim najboljim vinogradima, o glavnim karakteristikama istarskih terroira i o perspektivi modernih istarskih vina.

Koje su glavne pedološke značajke Vižinade?

Samo mjesto Vižinada nalazi se na prelasku između crvenice i takozvane "bijele zemlje," tako da neki vinari koje povezujemo s Vižinadom imaju vinograde na crvenici, a neki na "bijeloj zemlji". U našem slučaju radi se "bijeloj zemlji" odnosno o nerazvijenim i jako osjetljivim tlima na flišu, koji su interesantni zbog svog dubokog profila, brojnih izvora vode, ali i jako plitkog humusno-akumulativnog sloja. Ovi faktori utječu na to da od mlade dobi vinograda loza raste umjereno, bez problema s bujnošću, ali i bez problema s ljetnom sušom. Loza na "bijeloj zemlji" pronalazi fenomenalne uvjete za duboko ukorjenjivanje, ali je potrebno vrlo pažljivo čuvati površinski sloj tla jer se hranjiva koja u njemu loza nalazi iznimno brzo ispiru.

Koje su glavne klimatske značajke Vižinade?

Većina vinograda oko Vižinade nalazi se na povišenoj visoravni iznad doline rijeke Mirne, na otprilike 250 do 280 metara nadmorske visine, a također i relativno blizu glavnog puta prolaska ljetnih oborina karakterističnih za unutrašnjost Istre. To sve znači da vinogradi u Vižinadi prelaze iz čistog mediteranskog dijela Istre u submediteranski dio istarske unutrašnjosti. Ljeti temperature nisu toliko visoke kao što se zna dogoditi u kotlinama u unutrašnjosti Istre, ali zbog srednje povišenog položaja ni noći nisu toliko svježe kao u vinogradima na nižim terenima, ili na višim nadmorskim visinama.

To su, dakle dva faktora koja izdvajaju Vižinadu kao specifičan terroir?

Upravo tako. Riječ je o sjecištu pedološki različitih dijelova Istre i o klimatskoj razdjelnici središnje Istre. Vižinada vjerojatno ujedinjuje najbolje od dva značajno različita dijela Istre.

Zašto ste se odlučili za organski uzgoj na Vižinadi?

Zbog same mogućnosti organskog uzgoja na tako dobrim, prozračnim i kvalitativno superiornim položajima, ali i zbog potrebe da se to osjetljivo tlo zaštiti tijekom obrade, pri čemu organski uzgoj funkcionira bolje od konvencionalnog uzgoja.

Kako bi po vama trebale izgledati malvazije s najprestižnijih istarskih terroira? Je li budućnost malvazije u dujem odležavanju i kompleksnijim vinima?

Komercijalno održiva budućnost malvazije i dalje će se temeljiti i na svježim vinima. Ali, i ovo je važno: samo dokazivanjem dubinske vrijednosti sorte možemo održati relativno visok tržišni status svježe malvazije. Proces dokazivanja vrijednosti bilo koje vinske sorte predstavlja i predispoziciju da se jasno prikažu različitosti uzgojnih područja, dakle različitosti terroira. Ako to ne uspijeva u formi vina koja dugo traju, nema razloga da takvu sortu vinski svijet prihvati kao veliku sortu koja dolazi iz posebno vrijedne regije.

Dakle, nama trebaju velike, odležane malvazije s jasnim pečatom terroira, zato da bismo pokazali kako su malvazija i Istra svjetski konkurentni na visokoj kvalitativnoj razini. Teško je očekivati da će potrošači, ali i iskusni poznavatelji vina, čak i kod najboljih svježih malvazija koje su nesumnjivo visoke kvalitete, prepoznati specifičnosti pojedinih uzgojnih područja. Fermentacija nužno snažnije označava mlada vina od bilo kakvog posebnog lokaliteta. Tek kod odležanih vina dolazi do izražaja i kvaliteta berbe i karakter vinograda i sposobnost i ukus vinara. Odležana vina svjedoče o svim elementima terroira.

Je li Istra regija u kojoj bi moglo doći do masovnije proizvodnje vrhunskih maceriranih bijelih vina, kao recimo u Brdima sa slovenske i talijanske strane granice?

Istarska malvazija definitivno ima sličan potencijal kao rebula, glavna sorta u Brdima. Kulturološki gledajući, Brda i Collio blisko su povezani s Istrom neovisno o povijesno-političkim granicama.

Načelno govoreći, kako se u Istri razlikuju crvena i bijela zemlja kad je riječ o vinogradima?

Bijela zemlja nalazi se velikim dijelom u submediteranskom i kontinentalnom dijelu Istre, gdje je više oborina. Ona ima dublje profile, tla su laganija, s manje organske tvari i s manje hranjiva. Crvena zemlja dominira u mediteranskom dijelu, gdje je i manje oborina. Crvena tla su jako teška, s puno gline i vrlo bogata hranjivima. U sušnom dijelu godine na crvenici češće dolazi do deficita vode nego na bijeloj zemlji. Područja bijele zemlje u Istri su idealna za bijele sorte, dok je crvenica bolja za crne sorte. Ali, naravno, to ovisi i o svakoj pojedinoj sorti i o stilu vina koje želite napraviti.

Što je sve potrebno poduzeti da bi istarska vina bila međunarodno konkurentnija?

Mislim da bi valjalo izdvojiti primjere vrhunskih malvazija i terana, koji reprezentiraju naše terroire i koji zaista jesu velika vina, te pomoću njih jačati tržišnu poziciju i imidž svježih vina, osobito malvazije. Uostalom, ljeti kad nam dolazi najviše turista, prirodno je piti svježa vina. Međunarodnu konkurentnost naših vina u zemlji čiji se BDP velikim dijelom temelji na turizmu, možemo postići podizanjem svijesti turista o vrijednosti i originalnosti hrvatskih vina. Na neki način, na nacionalnoj razini moramo preslikati glavne elemente pokreta istarskih vinara, znači VinIstre, koji su prešli preko Učke i zauzeli cijelo hrvatsko tržište. Sada bi hrvatski vinari trebali poduzeti takav zajednički napor da masovnije prijeđu granice Republike Hrvatske.

Je li zoniranje jedan od važnih alata u tom procesu? Treba li Istru zonirati kao Pijemont ili Burgundiju?

Zoniranje samog Pijemonta trenutno se približava zoniranju Burgundije. U Pijemontu su jasno odredili gdje se smije saditi nebbiolo, a gdje mogu doći dolcetto i barbera. Tržište već dulje prihvaća posebne položaje za nebbiolo, tako da se može reći kako se označuju grand cru vinogradi te kako je danas puno jasnije da neki drugi položaji nemaju takva nezamjenjiva prirodna obilježja koja omogućuju kontinuiranu proizvodnju vrhunskih vina.

Istra u tom smislu nije još ni blizu Pijemonta. Naprotiv, hrvatski propisi omogućuju da oznaku vrhunskog vina u Istri dobiju vina koja se proizvode od čak dvadesetak sorti što je, naravno, apsurdno. Tek nam predstoji napraviti prvi značajan korak. Riječ je o pametnoj, dugoročno promišljenoj, strateškoj specifikaciji zaštićene oznake izvornosti (ZOI) Hrvatska Istra, koja bi jasno odredila sorte, podloge, načine uzgoja vinograda, glavne vinarske tehnike i tome slično. Tek iza toga možemo razmišljati o Pijemontu, dok nam je burgundsko zoniranje još vrlo daleko.

Malvazija Vižinada 2013.

(brončana medalja na international Wine Challengeu)

Jako tijelo. Na prvi bi se pogled reklo da ima više od 13,5 posto alkohola. Vrlo uljasta tekstura. Arome badema, svježih i suhih citrusa i žutog cvijeća. Okusi vrlo zrelih marelica miješaju se s laganom gorčinom i s mineralnim efektom, koji gotovo da asocira na chablisovski famozni mokri kamen.

Malvazija Vižinada 2015.

(95 bodova i zlatna medalja na Decanterovim World Wine Awards)

Bogata, elegantna, s puno svježine, još donekle zatvorena na nosu, s puno žutog voća na okusu i s jako dugim, drastično mineralnim završetkom. Ispred sebe ima još barem pet godina života u vrhunskoj formi.

Malvazija Vižinada 2016.

Otvorenija na nosu, s citrusno cvjetnim elementima u bouquetu. Okus vrlo snažan, opet po marelicama, breskvama i dinjama, s jako preciznim, linearnim profilom i punim srednjim nepcem. Aftertaste je lagano slan. Ovo bi otmjeno, veliko vino, moralo trajati još barem sedam ili osam godina, a vjerojatno i dulje.

Prelistajte Godišnji vinski Izvještaj 2019/2020:

HGK Županijska komora Pule i DNV GL Adriatica organiziraju seminar "Certifikacija vinarija prema IFS Food standardu" koji će se održati u četvrtak, 16. siječnja, od 10 do 13 sati u Komori na adresi Cararrina 5.

Tijekom poludnevnog seminara polaznici će se, kroz teoriju i primjere iz prakse, upoznati s osnovnim zahtjevima IFS standarda i njegovom primjenom u vinarijama. Dio seminara će biti usmjeren na KO (Knock-Out) zahtjeve, kao i na probleme patvorenja proizvoda (Food Fraud).

Seminar je namijenjen članovima uprava, voditeljima timova za sigurnost hrane, tehnolozima u proizvodnji, voditeljima procesa, vlasnicima i drugim osobama koje su na bilo koji način aktivno uključene u primjenu sustava upravljanja kvalitetom i sigurnošću proizvoda.

Organizatori su za predstavnike tvrtki članica HGK osigurali sudjelovanje bez plaćanja. Za prijavu treba ispuniti formular na web stranicama Županijske komore, najkasnije do 13. siječnja.

Šesto izdanje Festivala vina, delicija i ugodnog življenja WineOS održava su se 10. i 11. siječnja 2020. godine u dvorani Gradski vrt u Osijeku. Organizatori su dali naglasak na spajanje proizvođača i distributera. WineOS ima ukupno 1.900 četvornih metara dvorane Gradski vrt gdje se na 90 izlagačkih mjesta predstavlja više od 110 proizvođača vina, delicija, slastica i piva.

Požeški, kutjevački i kaptolački kraj su dobro zastupljeni na toj manifestaciji, naravno sa odabranom vinskom ponudom. Tako izlažu Vinarija Kutjevo, zatim vinari Adžić, Krauthaker, Mihalj, Perak i Sontaki iz Kutjeva, te Vinarija Kaptol i vinar Bartolović iz Požege.
Vinski turizam može generirati veliki broj dolazaka turista, što svjedoče i primjeri mnogih regija u svijetu gdje je vinski turizam bio pokretač razvoja turizma, a znamo da su enologija i gastronomija treći razlog dolaska stranih turista u Hrvatsku, i to izvan sezone - rekla je Tatjana Roth, pročelnica Upravnog odjela za turizam, kulturu i sport Osječko-baranjske županije.

Budući da je novi format WineOS-a različit od dosadašnjih, u organizaciju se kao jedan od pokrovitelja uključila i tvrtka Osječki sajam.

Dvanaest edukativnih radionica, koje organizira i vodi poznati vinski pisac i bloger Željko Garmaz, popunjene su gotovo do posljednjeg mjesta, a velik je broj zainteresiranih i za dvije pivske radionice koje će voditi predstavnici udruge Panonski pivarski sindikat.

Jedan od značajnih noviteta ovogodišnjeg festivala je kulinarski show koji će se oba dana odvijati na glavnoj pozornici u dvorani. Voditelj tog programa Tomica Đukić, inače glavni chef Hotela Osijek i hrvatske nogometne reprezentacije, najavio je kako će četiri vrhunska kuhara tijekom dva dana pripremati razne specijalitete uz poseban naglasak na domaćim namirnicama.

Na trinaestom Međunarodnom festivalu vina i gastronomije "Sarajevo Vino fest", koji će biti održan 6. i 7. veljače u hotelu Holiday, sudjelovat će oko 50 izlagača, najboljih proizvođača vina i gastro proizvoda iz BiH i regije.

Cilj Festivala je promocija vinske industrije i kulture vina, turizma, ugostiteljstva i proširenje gastro ponude, a drago mi je da to uspješno radimo više od desetljeća. Na Festivalu se razmjenjuju iskustva i sklapaju nova prijateljstva i drago mi je što smo inicirali brojne poslovne suradnje. Pored naših iz BiH, na festivalu sudjeluju izlagači iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, a posredstvom distributera festival je prilika i da se probaju vina iz Francuske, Italije, Španjolske, Portugala, Amerike, Novog Zelanda… Posebno zadovoljstvo nam je predstaviti domaće proizvođače vrhunskih vina, organiziranih u Udrugu Blaž koju su osnovali naši hercegovački vinari novih generacija, kaže organizator festivala Elmir Miro Hadžialić.

Dodaje kako, uz dobru ponudu pića i gastronomskih delicija i specijaliteta, posjetitelje očekuje i bogat kulturno zabavni program.

Posljednjeg petka u mjesecu siječnju u Ludbregu će biti otvorena 28. Međunarodna izložba mladih vina. Izložba će tradicionalno biti otvorena u hotelu "Crnković" u 17 sati.

Vinari sudjelovati mogu s bijelim, ružičastim i crnim vinima, proizvedenim od jedne ili mješavine sorata. Prema stupnju kvalitete vina mogu biti stolna, kvalitetna i vrhunska.

Proizvođači koji imaju vlastite etikete mogu ih staviti na boce, a ostali moraju rukom ispisane podatke nalijepiti na boce. Nakon sugestije ocjenjivačke komisije odlučeno je da svaki proizvođač mora deklarirati svoje vino (suho, polusuho, poluslatko ili slatko).

Uzorci će se prikupljati u subotu 11. siječnja od 12 do 20 sati i u nedjelju 12. siječnja od 10 do 20 sati u hotelu "Crnković". Uzorci se ocjenjuju prije otvaranja izložbe mladih vina, od strane stručne komisije sastavljene od eminentnih stručnjaka i enologa. Svako ocijenjeno mlado vino dobiva odličje prema odluci komisije. Za vrijeme trajanja izložbe, sva vina moći će se degustirati.

Samoj izložbi vina već tradicionalno prethodit će i blagoslov grančica i proslava Vincekovog u nedjelju 19. siječnja u 12 sati kod kipa svetog Vinka, zaštitnika ludbreškog vinogorja.