Vinogorja

Više od 80 vinara, posjetitelji iz čitavog svijeta, odlične radionice, najfinije delicije i sjajna atmosfera obilježili drugi dan 29. Vinistre

Kad se na jednom mjestu predstavljaju šampionska vina vinarija Kadum, Dobravac, Fakin i Benvenuti i ostali istarski vinski veterani, ali i relativno nova imena istarske vinske scene, takav se događaj ne propušta. Stoga ovog vikenda svi putevi vode u Poreč na Vinistru koja je i ove godine u dvorani Žatika okupila 80 istarskih vinara.

Atmosfera je sjajna pa ljubiteljima vina, među kojima su i strani gosti, nimalo ne smeta što se 29. izdanje najstarije i najcjenjenije izložbe vina održava na dvije trećine površine sportske dvorane. Dio je ograđen zbog ubrzanih priprema za Concours Mondial de Bruxelles koji se od 11. do 14. svibnja također održava u Poreču, a ovo najprestižnije svjetsko ocjenjivanje vina ima svoj izložbeni prostor na Vinistri. Na njemu je poprilična gužva jer nema vinoljupca koji ne želi degustirati neka od stotinjak najbolje ocijenjenih vina u svijetu.

Nagrađene malvazije uz nagrađena svjetska vina

Kao organizator sajma u Belgiji znam koliko truda i rada stoji iza ovakve manifestacije, no vidjeti toliko ljudi i poznatih istarskih vinarija na jednom mjestu uistinu je impresivno. Imao sam prigodu prije nekoliko godina prvi put kušati malvaziju i teran, dobro sam educiran što se tiče tih sorti, sudjelovao sam prošle godine i na Vinistrinom ocjenjivanju i moram priznati da sam zaljubljen u malvaziju i njezin širok spektar stilova, a jako mi se sviđaju Poreč i Istra, ističe Thomas Costenoble, direktor Concours Modnial de Bruxellesa.

Gužva je i na susjednom izlagačkom prostoru Svijeta malvazija na kojem se mogu kušati nagrađivana vina iz čitavog svijeta pristigla na ovogodišnje Vinistrino ocjenjivanje koje se slobodno može nazvati svjetskim natjecanjem ove sorte.
S obzirom na iznimno sušno razdoblje prošle godine svježe malvazije berbe 2022. bit će nešto kraćeg vijeka, one odležane iz 2020. i 2021. su u sjajnoj formi što su potvrdile platinaste medalje s ovogodišnjeg Svijeta malvazija. Odlični su i odležani terani iz 2019. i 2020., a i jako su dobri oni mladi, iz 2021. i 2022. iako ih je sve manje na tržištu jer se vinari odlučuju za odležane varijante, prokomentirao je simbole istarskog vinarstva poznati hrvatski sommelier i F&B manager Plave Lagune Emil Perdec, dobri duh Vinistre.

Vinistra završava u nedjelju u 19 sati, a organizatori za jubilarno 30. izdanje iduće godine najavljuju pravi spektakl.

Završen je Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru na kojem su posjetitelji mogli kušati i vrhunska hercegovačka vina okupljena oko udruge Blaž.

Vinari su zadovoljni, kao i posjetitelji koji su kušali vina Vinarija: Buntić, Majić, Rubis, Matić, Hepok, Petrus, Ostojić, Vilinka te Carska vina Grge Vasilja, priopćili su iz Udruge Blaž.

Neke od ovih vinarija imaju već dugogodišnju tradiciju u proizvodnji vina, a neke mlađe se tek pojavljuju na tržištu i oduševljavaju svojim vinima.

Jedna od mlađih je i Vinarija Majić iz Ljubuškog koja je na tržištu dvije godine. Vlasnik vinarije je Vjeko Majić, povratnik u Hercegovinu. Zbog povratka u rodni kraj i ulaganja u proizvodnju vina nije se pokajao.

U stvaranju naših vina sudjeluje isključivo obitelj od proizvodnje vina do izrade loga na čemu su puno radila djeca. Preko trideset godina bavimo se ugostiteljstvom i hotelijerstvom u Hrvatskoj i Njemačkoj, vratio sam se i otvorio vinariju zbog ljubavi prema Hercegovini i našoj tradiciji, a to ne bi bilo lako bez podrške obitelji", kazao je Majić, koji je zadovoljan dobrim reakcijama posjetitelja na vina pa naglašava kako se svima sviđa novi moderni put koji prate hercegovačke vina, a koja se mogu mjeriti sa svim vinima svijeta.

Antonio Matić, vlasnik i enolog u Vinariji Matić koji pripada već trećoj generaciji vinara u svojoj obitelji, nakon što je završio studij vinarstva i vinogradarstva na Agronomskom fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vratio se u Hercegovinu i nastavio ono što su radili njegov djed i otac.
Došli smo prezentirati svježu liniju naših vina, svježu žilavku i rose s kojima ulazimo u novu sezonu. Ovdje smo u jednoj grupi, svu izlažemo zajedno, nas devet vinara u sklopu udruge Blaž. Kao i kolege, svake godine pomičemo granice što se tiče naših vina. Kupci i posjetitelji su jako zadovoljni, kazao je Matić, koji ističe kako među hercegovačkim vinarima dolazi do smjene generacija. Nakon završenog studija, vratio sam se u vinariju kako bih unaprijedio ono što su djed i otac započeli. Mlađe generacije zajedno rade na promociji, još ima prostora za podizanje vinske kulture na našim prostorima, ali ako ovako nastavimo pred nama su sigurno dobri rezultati, dodao je Matić.

Nije on jedini iz mlađe generacije vinara bio na Sajmu, gdje su mladi predstavnici Podruma Ostojić i Vilinka.
Dojmovi sa Sajma su odlični. Posjećenost na štandu Blaž-a je izvanredna i drago nam je da smo nazočili na ovom Sajmu s udrugom Blaž. Blatina i žilavke naše su autohtone sorte i ova priča je izvanredna. Ovo je velika reklama i za cijelu regiju Hercegovinu. Blatina i Žilavka jako su prihvaćene, a želimo da budu i još više prihvaćenije. Cilj nam je da kad netko spomene Hercegovini ili BiH da su blatina i žilavka prve asocijacije, ističe Blaž Ostojić, a njegovo mišljenje dijeli i Luka Ereš iz Vinarije Vilinka.

Zadovoljni smo klijentima koji dolaze, a sklopili smo i neke poslove ove godine na Sajmu. Gosti Sajma uglavnom su preferirali žilavku. Jako smo zadovoljni Blaž-om, kao udrugom u kojoj smo svi u jednom i nadam se kako će se ta priča nastaviti i da će ubuduće biti i još veća, kazao je Ereš, koji također ističe dobru posjećenost na štandu Blaž-a, koji je okupio brojne hercegovačke vinare, među kojima je i Vinarija Rubis iz Vionice.

Pojava suvremenih vinarija male i srednje veličine odraz je praćenja recentnih trendova na svjetskoj vinskoj sceni te odražava svojevrstan preokret u načinu uzgoja vinove loze i proizvodnje vina na prostoru Bosne i Hercegovine. Vinarija Rubis, sa svojim korijenima u tradicionalnom obiteljskom vinogradarstvu i vinarstvu gospodina Mate Mandarića i njegovih predaka, predstavlja moderni zaokret usmjeren na unaprjeđenje tradicionalnog i primjenu modernog u svojoj čarobnjačkoj potrazi za vinskim savršenstvom, ističu iz Vinariju Rubis.

I Mate Vasilj, vlasnik Vinarije Petrus povratnik je iz inozemstva koji se u rodnom kraju odlučio proizvoditi vina.
Vratio sam se iz tuđeg svijeta prije više od trideset godina i zaljubio vino, lozu, vinogradarstvo, vinarstvo… Posadio sam oko 60 tisuća loza. Nisam se pokajao, trudim se napraviti dobro vino, trudim se da svi budu s njim zadovoljni, a pokušat ćemo ga plasirati i u Europu, bio sam i u Zagrebu zadovoljni su i očekujem kako ću proširiti tržište, kazao je Vasilj.

Vinarija Buntić, jedna je od onih koja ima dugu tradiciju proizvodnje vina.
Sajam je kao i uvijek vrhunska priča, na kojoj je Blaž prisutan zadnjih godina. Mi izlažemo svoje autohtone sorte batinu i žilavku i ljudi koji ih kušaju, naročito oni sa strane, oduševljeni su našim vinima. Uvijek postavljaju dodatna pitanja, raspituju se o vinima… Dojmovi su baš pozitivni, kazao je Marin Buntić.

Haris Hajdarević, upravnik vinarije i destilerije Hepok Mostar ističe kako ova kompanija postoji od 1965. godine te da raspolaže s 350 hektara vinograda, vinarijom kapaciteta 5 milijuna litara i destilerijom dnevnog kapaciteta 25.000 litara vina.
Proizvodimo vina, travaricu i lozu te pet likera, raspolažemo s najvećim vinogradarskim kompleksom u BiH, to je plantaža Željuša površine 450 hektara, a nalazi se između planina Velež i Prenj te rijeke Neretve. Tu imamo deset sorti vina od kojih najviše blatine i žilavke, kazao je Hajdarević naglašavajući kako rado podržavaju Sajam te da su komentari na vina dosta dobri.

Na 24. međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru uz vinare okupljene na štandu udruge Blaž svoja vina predstavili su i Vinarija Čitluk, Zadro te Andrija. Mnogi od ovih vinara su i nagrađeni, što znači da je uz posjetitelje hercegovačkim vinima zadovoljna i struka.
Možemo biti jako zadovoljni s nivoom objektivne kakvoće vina. Za razliku od nekih davnih vremena kad sam počinjao voditi ovdje ocjenjivanja bio sam kritičan, tako danas, s velikim zadovoljstvom mogu i moram upućivati pohvale i reći da svi proizvođači s ovih prostora mogu biti ponosni sa svojim uradcima, izjavio je prof. Bernard Kozina, s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ujedno i predsjednik povjerenstva za ocjenjivanje vina.

Direktorica Mostarskog sajma, Dalfina Bošnjak, kazala je kako je njihova trajna zadaća, promocija domaćih autohtonih sorti vina žilavke i blatine i tako će biti i ubuduće.

Bordeaux, možda najpoznatija vinogradarska regija na svijetu, suočava se s neviđenim padom potrošnje i izvoza crnog vina, zbog čega vinogradari traže pomoć francuske vlade.

Na jugozapadu Francuske u departmanu Gironde, čiji je glavni grad Bordeaux, vinogradi se nižu duž cesta kilometrima i kilometrima.

Većina poduzeća živi od vina ili opskrbljuje sektor onim što mu je potrebno: ambalažom, alatima i konstrukcijama.

Napuštanje 10 posto zemljišta

Od 115.000 hektara namijenjenih vinogradima, proizvođači žele smanjiti proizvodnju napuštanjem barem 10 posto tog zemljišta. Istovremeno od vlade traže financijsku naknadu i pomoć kako bi se riješili obilne zalihe.
U naših 80 ili 85 posto vinograda proizvodi se crno vino. Danas u Francuskoj, ali i na izvoznim tržištima, pada njegova potrošnja, kaže Stéphane Gabard, vinogradar i voditelj sindikata u Bordeauxu.

Gabard ističe da je ta regija prva zazvonila na uzbunu koja se počela paliti u drugim regijama zemlje. Kriza je počela zatvaranjem stanovnika u kuće tijekom pandemije koronavirusa.

Pad potrošnje, međutim, nije novost. Potkraj 2. svjetskog rata potrošnja crnog vina u Francuskoj iznosila je 120 litara godišnje po stanovniku, danas je 40 litara, a očekuje se da će u narednim godinama nastaviti padati do 25 litara.

Promijenile su se zdravstvene navike, ali i način druženja. Danas je sve manje obilnih obroka ili obiteljskih okupljanja koja potiču ispijanje crnog vina uz hranu. Umjesto toga, više se bijelog ili ružičastog vina konzumira u aperitivima i na društvenim okupljanjima.

Vinogradi drugih raznolikijih regija nisu osjetili toliki udar kao ovaj veteranski vinogradarski kraj.

Vlada u Parizu, koja se isprva oglušila na prosvjede proteklih mjeseci, u veljači je dala zeleno svjetlo za destilaciju preostalih zaliha, s dvije kampanje između srpnja i listopada procijenjene na 160 milijuna eura. Financirat će se sredstvima iz državnog proračuna i Europske unije.

Kako se što bezbolnije riješiti viškova

Riječ je o tome da se u okolnostima smanjene potražnje pojavljuje problem nedostatka skladišnih kapaciteta za prijem nove berbe grožđa i proizvodnje vina te je stoga nužno provesti destiliranje određenih količina vina. U tu svrhu daje se potpora proizvođačima vina za provođenje destilacije vlastitih neprodanih zaliha vina i osigurava financijska potpora za troškove prijevoza i destilacije. Dobiveni destilirani alkohol može se koristiti isključivo u industrijske ili energetske svrhe.

Cilj je riješiti se 2,5 milijuna hektolitara vina, uglavnom crnog, premda vinogradari tvrde da je neprodani višak veći i iznosi 3 milijuna.

No, sektor vjeruje da će vlada objaviti nove najave o otkupu povodom početka Poljoprivrednog sajma u Parizu ove subote.
Predsjednica i ministar poljoprivrede doći će na sajam. Budu li njihovi potezi razočaravajući, moji kolege i ja ćemo prosvjedovati protiv ove politike, kaže Gabard, čiji sindikat predstavlja većinu od više od 5000 vinograda u regiji.

Sindikat želi izbjeći situaciju u kojoj su kompanije prisiljene previše sniziti cijenu i izgubiti vrijednost imidža. Također traži pomoć starijim vinogradarima, manje sposobnima za prilagodbu novim tržišnim uvjetima. Sindikat bi htio da se oni dostojanstveno povuku, pretvarajući svoje vinograde u druga vrsta poljoprivrednog zemljišta.

Smanjivanje kroz nekoliko godina

Ne žele svi vinogradi smanjiti dio svojih površina, ali puno je onih koji kažu da će nekoliko godina smanjivati hektare uzgoja dok vide kako će se dalje razvijati situacija.

Sindikat traži odštetu od 10.000 eura po hektaru za ukupno 15.000 hektara srezanog zemljišta. Druge regije, poput Languedoca ili obale Rhône, još nisu napravile procjene područja koje bi se moralo iskorijeniti.

Na posljednjoj nacionalnoj skupštini sindikata Vignobles Indépendants de Gironde, koji uključuje oko 2500 vinogradara, upravo je kriza u sektoru bila je tema sastanka održanog sredinom veljače.

Voditelj sektora za diverzifikaciju poljoprivrede Poljoprivredne komore Gironde, François Rauscher, intervenirao je kako bi promovirao kampanju započetu 2021. godine potičući ljude da ulažu novac u korištenje zemljišta za gospodarenje šumama, energetiku, turizam i lokalnu poljoprivredu.

Ta institucija kaže da 28 posto vinogradara u teškoćama želi svoju zemlju prenamijeniti za druge aktivnosti.

Prva zlatna, 12 srebrnih i 25 brončanih medalja osvojenih na prošlogodišnjem 19. Decanter World Wine Awards 2022. u Londonu bile su i više nego odličan poticaj da Varaždinska županija i ove godine na ovo najveće i najutjecajnije svjetsko vinsko natjecanje pošalje svoja vina.

Kako bi bila sigurna u kvalitetu vina koja šalje na natjecanje, Varaždinska županija i ove je godine angažirala hrvatskog sommelijerskog prvaka i Decanter suca Sinišu Lasana kao svog "vinskog izbornika" koji će, zajedno s poznatim vinskim stručnjakom Darkom Lugarićem, odabrati uzorke vina i poslati ih na ovogodišnji Decanter.

I dok je prijašnjih godina Lasan obilazio svaku pojedinu vinariju, ove godine sva potencijalna vina skupljena su na jednom mjestu, a koliko je natjecanje prepoznato kod samih vinara govori i činjenica da je za prikupljanje uzoraka ove godine prijavljen i veći broj vinarija.

Osim selekcije vina za Decanter, održana je i vinska radionica za vinare pod nazivom "Usporedba kvalitete varaždinskih vina sa internacionalnim vinima istog sortimenta". Tako su se na radionici naša vina uparila i usporedila s vinima istog sortimenta iz Njemačke, Italije, Čilea, Francuske…

Podršku ovoj inicijativi dao je i župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, pri čemu je naglasio da će županija i ove godine pokriti troškove kotizacije za sva odabrana vina. Ovim projektom ujedno se želi postići povećanje kvalitete varaždinskih vina po najboljim standardima struke, promocija vinske kulture, afirmacija vina u Županiji i šire te pridonijeti daljnjem razvoju turizma.

Podsjetimo, Decanter World Wine Awards, najveće je i najutjecajnije svjetsko vinsko natjecanje koje se svake godine održava u Londonu. Na tom natjecanju suci iz čitavog svijeta, uključujući Masters of Wine i Master Sommeliere, kušaju vina ovisno o zemlji iz koje dolaze, regiji, boji, sorti grožđa, stilu, berbi, ali i cijeni. Suci ih degustiraju pojedinačno pri čemu znaju o kojoj je regiji riječ, stilu i cjenovnom razredu, no ne znaju proizvođača niti naziv brenda.

Zna se da vrhunsko vino ima svoj život, da ga se školuje i pazi, da se razvija u bačvi, inoksu, boci, postaje sve bolje, da doseže svoj zvjezdani trenutak, a potom, kao i sve živo, počinje starjeti, krene silaznom putanjom.

Ovih dana je u Kutjevu predstavljen Trezor 1232, jedinstveno mjesto za čuvanje vina kakvo ne postoji nigdje drugdje u ovom dijelu Europe, a možda i šire. U starom Turkovićevu podrumu velike vinarije Kutjevo d.d. uređen je, baš perfektno sa svim uvjetima idealnim za čuvanje i odležavanje vina, elegantni prostor gdje će se čuvati 1232 vrhunske, ponajbolje boce vinarije Kutjevo. Čuvat će se sve do svojeg idealnog vremena za konzumaciju, do trenutka, mjeseca i godine kada to vino dosegne svoj puni potencijal.

Znalci, vinoljupci moći će u Trezoru 1232 zakupiti svoj "sef" za čuvanje svoje posebne boce. Tu će im kutjevački znalci u idealnim uvjetima dragocjeno vino čuvati do njegove pune zrelosti, do predviđenog trenutka kada ono bude najbolje.

Stari podrum ima 800, 'novi' 120 godina

Ali 'ajmo u priču od početka. Zašto je ime trezora baš 1232? Davne 1232. godine osnovana je vinarija Kutjevo, postoji, dakle, gotovo 800 godina. Vinarija Kutjevo d.d. ima svoj impresivan stari podrum iz 1232. godine, postoji i posebna arhiva s tisućama boca, a tu je i Turkovićev podrum iz 1896. godine.

Baština i tradicija ove vinarije su velike, i to ne samo na razini hrvatskog nego i europskog vinskog nasljeđa, i očito se uz njezino pažljivo njegovanje krenulo u novu dionicu koja će tu impresivnu povijest nastavljati na jednako visokoj razini.
Naš Trezor 1232 jedinstveni je projekt u ovom dijelu Europe i generalno i on se samo nadograđuje na našu veliku baštinu i priču iz davnina. Taj naš stari podrum je 800 godina star, a podrum Turković, u kojem je Trezor 1232, odmah je do toga starog podruma. Dvije godine restaurirali smo taj stari podrum kao hommage obitelji Turković, koja je podignula vinogradarstvo i vinarstvo u cijelom ovom kraju. I mi taj stari Turkovićev podrum zovemo iz milja novi podrum. Svi nam kažu kakav vam je to novi podrum kojem je 120 godina. Pa kad je uz ovaj podrum kojemu je 800 godina kako ćeš ga zvati nego novi podrum! - veli Karlo Sajfert, voditelj marketinga vinarije Kutjevo.

Prošli smo kroz cijeli Turkovićev podrum, koji je zapravo srce premium proizvodnje vinarije Kutjevo. Tu je 40 bačvi premium serija vina. Na samom kraju podruma je Trezor 1232. Napravljen je u nekadašnjoj cisterni za vino od staklenih pločica, koju je izgradio Zdenko Turković, prvoj takvoj u vinarstvu i vinogradarstvu Hrvatske. Danas je to elegantan profinjen trezor za čuvanje i kušanje vina s malim stolom i stolicama od pluta za čepove.

Dino Galić, član Uprave Kutjeva d.d., detaljnije objašnjava koncept trezora:
Ovdje su vlaga i svi ostali idealni uvjeti za čuvanja vina. U njemu će 1232 sretnika imati priliku odložiti svoje vino. Kako će trezor funkcionirati? Svaka ova pozicija sadrži svoj jedinstveni ID broj. Ukupno tu stanu 1232 boce. Ovih dana otvorili smo mogućnost predbilježbi ili rezervacija pozicija do popunjavanja zadnjeg kapaciteta. Bilo je i prije upita, neki su bili zainteresirani da uzmu cijeli regal, cijeli trezor, ali mi smo ograničili po osobi ili po kompaniji maksimalno šest mjesta jer ne želimo da mali broj ljudi uživa u ovome, nego da što više ljudi ima priliku odložiti svoja vina. Sva vina koja su predviđena da odležavaju ovdje imaju točno određenu godinu do koje im je zakupljen trezorski zapis.

Premium linije

Znalci i ljubitelji vina ne mogu u ovaj trezor donijeti na čuvanje bilo koju bocu, nego u trezor idu samo perjanice vinarije Kutjevo. Kako je određeno koja su to vina i kada će dosegnuti svoj vrhunac?
To će biti vina iz naših premium linija De Gotho, Koria i Maximo. To su naše linije koje imaju veliki potencijal odležavanja i koje predstavljaju kutjevački terroir i specifikum naših sorti. Da ne budemo subjektivni, preporučeno vrijeme do idealnog stanja tog vina određivao je, uz naše enologe, i jedan stručni žiri sastavljen od novinara vinskih znalaca. Sistem zakupa je sljedeći: dobivate točnu ID poziciju gdje vam se vino nalazi, godište berbe i datum do kada je njegovo idealno vrijeme odležavanja, i do tada vam je trezorski zapis ovdje deponiran. Osim toga, dobivate membership token, gdje će svi koji ovdje imaju deponirana vina bilo kada moći odraditi redovne degustacije, dakle nitko drugi osim onih koji tu imaju zapis neće moći u Trezor doći degustirati i uživati u vinima. U paketu je i epruvetica s dijelom našeg kutjevačkoj terroirea. Mi imamo ukupno šest vinogradarskih pozicija, od čega su četiri premium pozicije. Primjera radi, ako se netko odluči našu De Gotho graševinu iz berbe 2020. staviti pod trezorski zapis, grožđe za tu graševinu se bere na Vetovu, dobit ćete u eprueti dio terroirea Vetova. Kada dođe vrijeme kada će ona biti najbolja, na svom vrhuncu, a naš stručni žiri i enolozi su predvidjeli da će to biti 1. 12. 2026. godine, do kada će ona u trezoru odležavati, kontaktira vas osoblje iz Kutjeva i postavlja vam dva pitanja: želite li osobno doći u trezor i uživati u tom vinu sa svojim prijateljima ili obitelji ili želite da vam to vino bilo gdje u svijetu pošaljemo? U tom momentu, kada se ta vaša pozicija oslobađa, imate pravo prvootkupa pozicije, a ako ne želite produžavati taj vaš trezorski zapis, ta se pozicija oslobađa i stavlja na tržište. Cijena pozicije u trezoru, koja uključuje i odabrano vino, je 150 eura.

Paučina i dragocjene boce

Sigurno je da ne postoji mjesto kod nas gdje će vam bolje sačuvati vino nego u vinariji Kutjevo. Puno je u njih utakmica, berbi i godina školovanja vina, a đir kroz podrume i arhivu stvarno vrijedi napraviti. Nakon Turkovićeva podruma svakako prođite kroz stari podrum iz 1232. godine, tu je još uz bačve stari stol uz koji se veže priča o sedam strasnih dana Marije Terezije i baruna Trenka koje su proveli u ovom podrumu.

A onda čudesna arhiva. Vinarija Kutjevo ima najbogatiju vinsku arhivu u Hrvatskoj, u kojoj se čuva više od 65.000 butelja i ako želite neko vino koje pamti davnu berbu, ovdje ga možete pronaći. Kroz prolaze prepune dragocjenih boca prekrivenih prašinom i paučinom proveo nas je glavni enolog vinarije Kutjevo Ivan Marinclin.

Glavni enolog ove velike vinarije je od 2012. godine i kroz sve te godine do danas kroz ruke mu je prošlo impresivnih 50 milijuna litara vina. Ono vino za koje on procijeni da ima potencijal da postane arhivsko ide u arhivu. Kaže nam da to ne mora biti graševina, ima tu odličnih rizlinga, crnih i bijelih pinota, traminaca, nema pravila. Ako, pak, neke godine zaključi da ni jedno vino nema potencijala za odležavanje, onda ni jedno iz te berbe ne ide u arhivu. A koje je najbolje, najdraže glavnom enologu? Smije li se to uopće pitati?
Moje najdraže i najbolje vino koje smo ovdje proizveli je Graševina de Gotho berbe 2018. godine, s položaja Vetovo. Ista ta boca je 2020. godine dobila na Decanteru platinu, dakle ušla je u najboljih 150 vina svijeta. A što se tiče crnih vina, to je kupaža Maximo berbe 2017., gdje smo napravili jednu bordošku priču od cabernet sauvignona, merlota i cabernet franca.

Marinclin nam veli da on može odabirati vina za arhivu, ali u nju ne može kad i kako hoće. Ne može to nitko, nitko osim podrumara.

Pinot iz 47.

Naš podrumar Ivan Grujić jedina je osoba koja ima ključeve od naše arhive vina. Dakle, taj ključ arhive nema ni vlasnik vinarije, ni uprava, ni glavni enolog vinarije, samo podrumar Ivan Grujić, to je jedina osoba kojoj vjerujemo i koja službeno ima pravo ući u arhivu. To je velika i časna odgovornost, dobro je da je tako i ne bih tu odgovornost želio preuzeti. Naš podrumar je jedini odgovoran za to, i to već 15 godina. Domaći je, Kutjevčanin.

Na kraju nas je tihi, samozatajni podrumar Ivan Grujić, s ponešto nelagode zbog pozornosti koju je privukao, proveo kroz dragocjenu staru arhivu.

Reče, među tih 65.000 butelja je vina svih sorti. Dio boca iz arhive je na prodaju, ali ne sve. Najstariji je pinot bijeli iz 1947. godine. Ukupno čuvaju još šest butelja te dragocjene baštine u ovom podrumu.

Kažu domaći da ne vjeruju da će se to ikad prodavati...

Najvažniji hrvatski poslovni vinski događaj, sajam Vinart Grand Tasting mjesto je na kojem svake godine počinju intenzivne pripreme za nadolazeću turističku sezonu. Ugostitelji i F&B menadžeri pripremaju novu ponudu i kreiraju nove vinske liste, a svježa vina, odnosno vina berbe iz prethodne godine koja su netom završena, spremna su za njihovo prvo predstavljanje. Kao i u svim dosadašnjim izdanjima, vlasnici i voditelji ugostiteljskih objekata, sommelieri, F&B djelatnici i distributeri vina mogu se prijaviti za besplatan ulaz na službenim stranicama Vinarta.

Inače, Vinart Grand Tasting ove se godine sastoji od čak četiri povezane manifestacije u trajanju od puna dva tjedna.

1. Vinart Petit Tasting - majstorski ciklus

25. 2. 2023., subota, od 13 do 20 sati (hotel Dubrovnik, 1. kat)

Riječ je o malom i ekskluzivnom promenadnom kušanju za ograničeni broj posjetitelja, koji se sastoji se od dva trosatna dijela.

Majstorski ciklus - discovery session: od 13 do 16 sati

Ovdje možemo doznati sve o nedovoljno afirmiranim vinima iznimne kvalitete na koja vrijedi obratiti pažnju. Radi se o vinima, kažu organizatori, na kojima leži budućnost vinarstva Hrvatske. Neka su sasvim nova, neka postoje već dulje vrijeme, a zajednički im je potencijal da postanu zlatni standard budućnosti. Cijena ulaznice je 20 eura.

Majstorski ciklus - icons session: od 17 do 20 sati

U ovom dijelu manifestacije kušaju se vina ponajboljih majstora današnjice. Riječ je o legendarnim vinima neprocjenjive vrijednosti koja su obilježila vinsku scenu Hrvatske. Neka od njih su iz aktualnih berbi, a neka iz starijih i nedostupnih izvađena iz arhiva da pokažu svoj kolekcionarski potencijal. Cijena ulaznice je 30 eura.

Ulaznice se mogu kupiti odvojeno za oba djela, a može se kupiti i jedna cjelodnevna ulaznica po povoljnijoj cijeni od 40 eura za oba kušanja.

Posebno veseli podatak da za Discovery session, dakle za nedovoljno afirmirana, pa čak i mnogima nepoznata vina, vlada jednak interes kao i za Icons, odnosno vina koja su već obilježila vinsku scenu Hrvatske.

2. Vinske radionice

23. i 24. 2., te 28. 2. i 1. 3. 2023. (hotel Dubrovnik, 1.kat)

Raspored od čak 24. radionice objavljen je na internetskoj stranici Vinart Grand Tastinga. Radionice su namijenjene svima koji žele naučiti više i dodatno se informirati o vinima omiljenih vinarija na tržištu. U sadržaju radionica su zastupljene sve hrvatske vinske regije, kao i brojne strane, od Burgundije do Čilea. Cijene ulaznica su od 10 do 20 eura.

3. Studijsko putovanje za strane novinare

2. do 9. 3. 2023., Hrvatskom (hotel Dubrovnik, Lauba, Dalmacija)

Pod nazivom "Wine press trip - full of life" i pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice održava se studijsko putovanje za strane novinare u trajanju od sedam dana. Britanska stručnjakinja Caroline Gilby MW 2. ožujka drži radionicu na engleskom jeziku o ključnim sortama i vinogorjima Dalmacije. Nakon toga se istog dana održava internacionalno izdanje Vinart Petit Tastinga. Strani novinari nakon Vinart Grand Tastinga od 5. do 9. ožujka odlaze na studijsko putovanje u ključna dalmatinska vinogorja.

4. Vinart Grand Tasting - promenadno kušanje

3. i 4. 3. 2023., petak i subota, od 12 do 19 sati (galerija Lauba)

U dobro poznatom ambijentu Laube u Zagrebu, svoja vina izlaže 140 vinarija. Vinart Grand Tasting je pozivni festival s ograničenim brojem izlagača koji ukupnom kvalitetom svojih vina, kao i njihovim omjerom cijene i kvalitete, predstavljaju idealan uzorak vinskog tržišta Hrvatske i odličnu platformu za nabavku novih vina brojnim ugostiteljima i trgovcima. Cijena dnevne ulaznice za sajam je 30 eura, a u nju je uračunat i vaučer u iznosu od 5 eura koji se može potrošiti u Pop-up vinoteci postavljenoj na ulazu na sajam.

Ljubitelji vina u glavnom gradu BiH u četvrtak i petak istinski su uživali na "Sarajevo Wine Festu 2023".

Na šesnaestom izdanju međunarodnog festivala vina i gastronomije u hotelu Holiday, predstavili su se najbolji domaći vinari zajedno sa vinarijama iz regiona uz bogatu gastro ponudu.

"Sarajevo wine fest 2023" je prijestonicu BiH ponovo stavio na vinsku kartu regioje i Europe, a u sklopu festivala održano je niz tematskih radionica. Posjetitelji su mogli uživati u vinima vinarija "Podrumi Vukoje 1982", "Marijanović", "Nuić", "Begić", "Buntić"...

Jedan od najvećih štandova imala je vinarija "Čitluk", koja posjeduje preko 300 hektara vlastitih vinograda.
Mi smo doajeni festivala. Tu smo od prvog dana i svaki put učestvujemo. Vinarija "Čitluk" je najveća vinarija u BiH po različitim parametrima. Predstavili smo veliki broj svojih vina, pjenušava vina, našu liniju premijum "Teuta" koja su pomno birana i proizvode se u malim serijama. "Sarajevo Wine Fest" je odličan vinski događaj i on mnogo znači za dalje promicanje vinske kulture u BiH - kaže Željko Nakić, direktor vinarije "Čitluk".

Na "Sarajevo Wine Festu" predstavila se i vinarija "Begić", koja je osnovana 2001. godine
Drago nam je što su se na jednom mjestu okupili najbolji vinari iz BiH. Oba dana trajanja festivala posjeta je bila odlična i sigurno da smo na najbolji mogući način promovirali naša vina. Mi godišnje proizvodimo oko 30.000 flaša, a naši vinogradi se nalaze u selu Prolog kod Ljubuškog, na samoj granici sa Hrvatskom. Svake godine uvijek se vraćamo na "Sarajevo Wine Fest" i zajedno rastemo - kaže Branimir Begić iz vinarije "Begić".