Vinogorja

Središnji trg Kutjeva svjedočit će 12. Festivalu Graševine koji se tradicionalno održava kroz nekoliko dana, a završna proslava održat će se 31. svibnja i 1. lipnja na Trgu graševine, jedinstvenom u svijetu. Koliko je Kutjevčanima ova sorta vinove loze bitna kazuje i ovaj festival, a i samo ime trga na kojemu se ova manifestacija održava već više od jedne decenije – Trg graševine!

Proglašenje Kraljice graševine 2019.

Početak ovogodišnjeg slavljenja ove kultne kutjevačke sorte počinje prikupljanjem uzoraka graševine tijekom svibnja iz svih krajeva Republike Hrvatske, ali i iz susjednih zemalja. Ove godine je na ocjenjivanje pristiglo čak 128 uzoraka koje je brojna stručna komisija istančanim osjetom okusa testirala te donijela sud o tome čija je graševina ove godine najbolja.
U zadnjem danu svibnja održat će se simpozij o graševini na kojemu će govoriti brojni relevantni uzvanici, a nakon kojega će se objelodaniti rezultati ocjenjivanja te uručiti nagrade najboljima.

Toga dana upriličit će se i nogometna utakmica Udruge gradova RH koje će ugostiti legendarna veteranska momčad Vallis Aurea. U večernjim satima u šatoru na Trgu graševine održat će se izbor za vinsku kraljicu – Kraljicu graševine 2019. Za titulu će se natjecati mlade dame, predstavnice kutjevačkih vinarija, a morat će pokazati zavidno znanje o vinima.

Kočijom do podruma kutjevačkih vinara

Centralni dan proslave predviđen je za prvi dan lipnja kojega će u prijepodnevnim satima otvoriti brojni kutjevački vinari otvorena srca i otvorenih vrata vlastitih podruma do kojih će posjetitelje dovesti kočija, a brojne kvalitetne sorte vina čekaju goste željne vrhunske kapljice. U 14h s Trga graševine krenut će i vinski maraton, svi prijavljeni natjecatelji morat će posjetiti zadane vinarije, u svakoj vinariji popiti čašu vina, a prvi koji se vrati na trg, osvojit će vrijednu nagradu.

Vrlo atraktivan dio ove kutjevačke manifestacije je utrka traktora koja svake godine pobudi veliki interes prisutnih koji uživaju u vratolomijama vrsnih vozača na svojim jurilicama, a najbolji će naravno biti adekvatno nagrađeni.

U sklopu ovogodišnje manifestacije odlično se uklapa i nogometna utakmica kutjevačkog četvrtoligaša koji će prema svemu sudeći napustiti dosadašnji rang natjecanja te uploviti u trećeligašku luku pa će utakmica zadnjeg kola protiv gostiju iz Višnjevca biti prava prilika za promociju u viši razred i proslavu jedne fantastične nogometne sezone u kojoj su Zeleni kao novak u ligi dobrim igrama zaslužili plasman u Treću HNL istok.

Glazbeni program uz gastro ponudu i vina iz kutjevačkih podruma

U večernjim satima uslijedit će glazbeni program u kojemu će sve prisutne goste zabavljati zvuci tamburice tamburaškog sastava De Gotho, zatim inozemni sarajevski glazbeni sastav Perfect, a kao šlag na tortu bit će koncert Jasmina Stavrosa. Uz zvuke dobre glazbe posjetitelji će moći uživati u bogatoj eno gastro ponudi, probati brojne sorte vrhunskih vina iz eminentnih kutjevačkih podruma, a uz to će brojni izlagači ponuditi svoje proizvode i prerađevine na središnjem gradskom trgu najljepšeg i jedinstvenog imena – graševine!

Ove godine na Decanteru Hrvati su postigli respektabilne rezultate. Poznati sommelier Mario Meštrović tim nam je povodom o toj temi za početak istaknuo četiri izuzetno važne činjenice o Decanteru.

Decanter je izuzetno organizirano, najveće ocjenjivanje vina na svijetu što u današnje vrijeme nije lako postići i održavati te time mnogo govori o samom ocjenjivanju. Od svih internacionalnih ocjenjivanja na kojima sudjelujem, Decanter vinu poklanja najviše pažnje što i jest bit i svrha našeg djelovanja.

Ocjenjivači koji su pozvani na Decanter, pozvani su na osnovu više međunarodnih preporuka kao iskonskih poznavatelja vina što vinarima može jamčiti sigurnost prilikom slanja uzoraka na ocjenjivanje. Mjesto gdje se družite s ljudima koji imaju najviša postignuća struke.

Četvrta činjenica izuzetno važna je da se na Decanteru uzima u obzir pri ocjenjivanju cjenovni razred ocjenjivanog vina. To uključuje svakodnevnu realnost kupaca i konzumenata vina. Ako ste kupili vino za 7,99 funti, posebice u Londonu, ne očekujete vino o kojem će se pričati narednih desetljeća zbog njegove kvalitete, trajnosti okusa, kompleksnosti i slojevitosti.

Upravo ta činjenica bi trebala ohrabriti vinare koji vjeruju u svoj rad i trud, iznesu proizvodnjom vina ispravna, uravnotežena, užitna vina ugodne aromatike po prihvatljivoj cijeni..da ih pokažu svijetu, prezentiraju sebe i Hrvatsku kvalitetu. Istra je pokazala da dugogodišnja, konstantna kvaliteta u proizvodnji, pristup vinogradu i standardizacija higijene i vinifikacije mora uroditi plodom. Izuzetno sam zadovoljan na ostvarenom rezultatu za plavac mali jer sam mišljenja da se pristupom u vinogradu i zahtjevnom selekcijom grožđa za obradu te određenim enološkim tehnikama tanin plavca može učiniti mnogo ugodnijim a vino "velikim" i dugovječnim.

Škrlet je pokazao da radom i trudom na kvaliteti i promicanju branda uspjeh ne izostaje. Vina nježnijeg tijela, pitka, nenametljiva i svježa su upravo ono što konzumentima najčešće treba kao rehidracija organizma.

Generalno sam zadovoljan ovom godinom Hrvatskom na Decanteru, žao mi je što određeni vinari koji imaju što pokazati nisu investirali u ocjenjivanje, moguće zbog cijene kotizacije, no to je investicija koja je promocija i njih samih i Hrvatske. Redovno na degustacijama koje radim van Hrvatske ljudi ostaju frapirani visokom kvalitetom hrvatskih vina koja je još uglavnom nepoznata na svjetskim vinskim kartama.

Zaključak, raditi više vina visoke kvalitete.

Na svjetskom nivou imam s ocjenjivanja vrlo ugodne impresije porastom kvalitete određenih zemalja poput Bugarske, za sada korektnih pjenušaca Luxemburga, nekih uradaka Rumunjske, naravno Kina.. u dvije riječi.. svake godine sjajan pregled i iskustvo onoga što vinski svijet iznese. Uvjeren sam da će svjetske vinske karte početi tražiti upravo egzotične destinacije vina među koje i mi spadamo da razbiju monotoniju i učine karte zanimljivijima.

Svoja će vina na Festivalu ponuditi na kušanje više od 40 vinarija iz okoline Ploča - Umčana, Vina, Imotskog, Kobiljače, Hercegovine, Komarne, Opuzena i Pelješca, a vina će se moći kušati po promotivnim cijenama od 10 kuna.

Paralelno s romantičnim ozračjem uživanja uz vino na terasi Doma kulture, vinski pisac Željko Garmaz će uz pomoć desetak vinara u prostorijama Doma kulture održati veliko dvosatno predavanje o Pločama kao središtu trenutno vjerojatno najuzbudljivije vinske scene u Hrvatskoj.

Posebno zadovoljstvo nam je što će glazbenu kulisu Festivala održati sjajan zagrebački bend Filmmusicorkestar!

Možda u Pločama nema grand cru vinograda vrijednih svakodnevnih spominjanja u medijima, ali Ploče - to najbolje znaju sami Pločani, nisu samo Luka i usnule zgrade nikle u posljednjih 70 godina. Ploče su i Umčani i Vina i Kobiljača i Imotski i Komarna i Pelješac. Ili, što bi neki rekli, zabodite šestar u Ploče i povucite kružnicu na 20 kilometara, rijetko koje mjesto bi se moglo pohvaliti takvim okružjem krcatim vrhunskim vinima. U tom kontekstu slobodno se može reći da Ploče drhte od tektonskih poremećaja koje izazivaju ovdašnji vinari čineći taj kraj trenutno, možda, najvibrantnijim vinarskim područjem u Hrvatskoj. Tu je zlatarica dosegnula status ponajbolje dalmatinske bijele sorte, kao što joj za vrat puše fascinantni trnjak, autohtono vinsko čedo koje uspijeva samo u trokutu koji omeđuje Imotski, Vrgorac i Ljubuški. Chardonnay s ušća Neretve u more, iz vinograda podignutog na tlu isušenog jezera Modrič, među vinskih znalcima već godinama zauzima mjesto jednog od najboljih izdanaka te sorte u Hrvatskoj. A Komarna, donedavni krš, preko noći je postala jedno od najprestižnijih vinogorja u kojem su se fantastično udomaćili plavac mali, tribidrag i - pošip. I syrah!

O tome će vam u velikom masterclassu, u društvu vinara Darija Gašpara, Gorana Franića, Stipe Đuzela, Branka Provića, Josipa Volarevića, Marka Šumana (Terra Madre) i Damira Štimca (Rizman), pričati Željko Garmaz, vinski pisac iz Ploča s osječkom adresu, autor knjiga Vinske priče Dalmacije, Vinske priče Slavonije i Hrvatskog Podunavlja i Vinske priče Istre i Kvarnera.

Da, i u Pločama postoje dvojica sjajnih vinara koji itekako zavrjeđuju svoja mjesta na vinskoj karti Hrvatske - Sven Radovanović i Tomislav Batur, koji, za one koji ne znaju, već godinama se vraća pozlaćen sa Sabatine, a jednom je bio i sveukupni šampion te najveće dalmatinske vinske smotre. I oni imaju što reći i - reći će!

Hrvatski su vinari na DWWA 2019. prijavili više od 200 uzoraka, što znači da je četvrtina svih naših vina osvojila srebro ili zlato. Kako doznajemo, Porečka Laguna dobila je čak šest medalja, od kojih jednu zlatnu, za Malvaziju Vižinadu iz 2015. godine

Počeli su stizati prvi službeni rezultati s ovogodišnjih Decanterovih Svjetskih nagrada. Premda se poslije prvog kruga ocjenjivanja činilo da će hrvatska vina osvojiti rekordnih 14 zlatnih medalja, potvrđeno ih je sedam, uz 54 srebrne, što znači da je riječ o pet zlata manje nego lani. Međutim, s obzirom na vrlo problematičnu berbu 2017. i ovaj je rezultat sasvim dobar.

Osim toga, neki od najpoznatijih hrvatskih vinara ove godine nisu poslali svoje buteljke u London, što je potpuno nerazumljivo. Hrvatski su vinari na DWWA 2019. prijavili više od 200 uzoraka, što znači da je četvrtina svih naših vina osvojila srebro ili zlato.

Kako doznajemo, Porečka Laguna dobila je čak šest medalja, od kojih jednu zlatnu, za Malvaziju Vižinadu iz 2015. godine. Glavni Lagunin enolog Milan Budinski ističe kako je Vižinada iz 2015. izvrstan samostalni izraz terroira i sorte: to vino, naime, ne dolazi iz drva niti je macerirano. Budinski naglašava kako uspjeh Malvazije Vižinade pokazuje da istarska malvazija može biti izvrsno vino za dozrijevanje.

Potvrđeno je, također, da su zlatne medalje osvojili Marko Fakin za Malvaziju iz 2018. što je očekivano, i hvarski veteran Tonči Marijan za plavac Vron Bod iz 2012. godine, što predstavlja stanovito iznenađenje. Ova je medalja posebno važna, jer je riječ o prvom zlatu za plavac mali u povijesti Decanterovih nagrada.

Od drugih etiketa prisutnih na našem tržištu želimo istaknuti Rebulu Opoka Marjana Simčiča iz 2013.godine, genijalno vino koje je zasluženo osvojilo 97 bodova i platinastu Decanterovu medalju.

Uvijek kažem da je baranjsko vinogorje jedno od najpotentnijih u Hrvatskoj. Mikrolokacija naših vinograda, koja se proteže jedinom baranjskom uzvisinom pa sve do samog Dunava, zaista vrijedi spomena. Na nama je samo da promoviramo ovo vinogorje i uz određeni trud pokažemo svoje potencijale - kaže Slavko Kalazić, predsjednik najveće baranjske udruge vinara i vinogradara Baranjsko vinogorje iz Kneževih Vinograda.

Graševina, berba 2016. godine, proizvedena u Vinariji Kalazić, na nedavno završenom najprestižnijem svjetskom vinskom ocjenjivanju Decanter World Wide Awardu koje se održava u Londonu osvojila je srebrno odličje.
Trebalo je vremena, znanja i tehnologije da naša vina osvoje takva priznanja, koja su posljednjih godina postala uobičajena, ali sam siguran da baranjska vina mogu premašiti 95 bodova i osvojiti zlata - kaže Kalazić, dodajući kako je sretan što su odličja na Decanteru već pomalo postala kontinuitet.

Podsjeća tako na njegov prošle godine srebrom ovjenčani Rajnski rizling, berbe 2016. godine, na Graševinu (izborna berba) iz 2015. godine, nastalu u podrumu vinarije Svijetli dvori, koja se kući također vratila bogatija za jedno svjetski priznato srebro, ali i ostala odlično ocijenjena baranjska vina. Kaže kako je njegova ove godine srebrom ocijenjena Graševina dostupna na širokom tržištu (u trgovačkim lancima diljem Hrvatske) te kako je riječ o vinu bez ikakvih primjesa.

S istog svjetski priznatog londonskog ocjenjivanja sa srebrom se, čak uz nešto više bodova, vratila i Frankovka iz 2013. godine, sazrela u vinskim podrumima obitelji Kolar.
Sva ocjenjivanja su nam podjednako važna, ali je Decanter posebno važan - kaže Lajoš Kolar, čiji je Zeleni silvanac, berbe 2015. godine, u Londonu prije dvije godine također osvojio srebro.

Misli da je frankovka neopravdano zapostavljena i podcijenjena sorta unatoč činjenici što je, tvrdi, u isto tako vinskoj Austriji među najcjenjenijim sortama. Slaže se kako baranjski terroir mnogo znači, ali dodaje kako ništa manje važni nisu ni neki drugu čimbenici.
Bit je priče njegovanje vina te berba koja ne ovisi o kvantiteti već o kvaliteti, kada se s trsa ubire kilogram-dva grožđa, a ne dvostruko više - objašnjava Kolar. Njegova srebrna Frankovka također se može naći na tržištu, ako nigdje drugdje onda u podrumima u Suzi.

Ni Belje se (uobičajeno) iz Londona nije vratilo bez priznanja. Kako ističe Ljiljana Vajda-Mlinaček, direktorica Sektora marketinga, turizma i korporativnih komunikacija u Belju plus, srebrnom medaljom na ovogodišnjem Decanteru nagrađena je beljska Graševina Goldberg iz 2017. godine.

No ni ostala ocjenjivanja diljem Hrvatske i Europe nisu ništa manje važna. Upravo je Vinarija Belje, podsjeća Vajda-Mlinaček, osvojila značajne nagrade na velikom svjetskom ocjenjivanju - njemačkom Mundus Viniu, gdje su osvojili dva srebra. Posebno se ponose i s četiri zlata s Festivala graševine u Kutjevu.

Ne treba zaboraviti i na ništa manje vrijedno zlato koje je na Dubrovnik fest wineu osvojila Graševina Jarčevo brdo, nastala u podrumima karanačkih Svijetlih dvora. Sve skupa samo je dio nagrada koje su u posljednjih mjesec dana osvjila baranjska vina.

Baranjski vinari prestižne nagrade očekuju i na skorašnjem Gator festu, gdje će se birati knez i kneginja vina... Na Gator festu ocjenjivat će se 106 uzoraka vina iz 12 vinogorja iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine...

Hrvatska je vinska scena u posljednjih dvadeset i pet godina napravila velike iskorake, a od velikih izvoznika jeftinog vina postali smo respektabilna vinska odredišta, zaključak je okruglog stola Vino u Hrvatskoj 25 godina kasnije, održanom na festivalu R'n'B Weekend Zagreb - Restaurants & Bars Weekend koji traje do nedjelje.

Direktorica Sektora za poljoprivredu HGK Božica Marković ističe da se u strukturi proizvodnje i izvoza primjećuju velike promjene.
Iako se u devedesetim godinama više izvozilo nego uvozilo vina, uglavnom je bila riječ o jeftinim vinima niske kvalitete. Trendovi su se od tada potpuno promijenili. Tada se izvozilo u 30 zemalja, a sada hrvatski vinari izvoze u čak 53 zemlje i prepoznati su po kvaliteti. Naša vina koja se prezentiraju na najjačim svjetskim sajmovima redovito ulaze u krug najboljih, rekla je Marković naglasivši kako su vinari preživjeli i pritisak pristupanja EU koja je donijela povećani unos iz zemalja članica, ali i trećih zemalja poput Makedonije.

Uvjerena sam da će se trend smanjivanja vinograda zaustaviti jer su nam na raspolaganju ozbiljni novci iz vinske omotnice i programa ruralnog razvoja. Moramo nastaviti strategiju brendiranja Hrvatske kao vinske zemlje, što HGK provodi projektom Vina Croatia vina mosaica koji je i osmišljen kako bi našu zemlju ucrtao na vinsku kartu svijeta. Rezultati raduju. Osim što je vidljivo da izvozna cijena raste, u prošloj godini je i izvoz porastao 23 posto rekla je Marković.

Iako imamo 76 posto samodostatnosti, dobro je što je pokrivenost uvoza izvozom ipak porasla na 53 posto. Ovaj sektor ima kudikamo veći potencijal, ne samo u izvozu, nego i domaćoj potrošnji putem turizma, zaključila je Marković.

Trendovi pokazuju i da se izvoze naša najkvalitetnija i skupa vina, a uvozimo jeftinija vina iz Makedonije, s Kosova, iz Italije i Španjolske.

Tomislav Tomac iz poznate plešivičke Vinarije Tomac ističe kako se promjene vide.
Kada je naš otac krenuo u proizvodnju vina, na tržištu nije bilo ni čepova ni boca, a ni kvalitetnog dizajna. Jedino što smo znali i imali bila je ideja, uz pojedince koji su znali nešto o vinima i vinogradima te želju da se učini iskorak. U godinama koje su uslijedile odlučili smo iščistiti sorte i počeli saditi popularni chardonay i rajnski rizling koji se pokazao izvrsnim za naše položaje. Hrabro je bilo tada vjerovati da ćemo uopće moći prodati na tržištu ta skuplja vina. Sada smo prepoznatljivi po pjenušcima koji čine 80 posto naše proizvodnje i koji su od samih početaka odnosili nagrade na međunarodnim natjecanjima. Krećemo se prema biodinamičkom uzgoju i vinogradi crnog pinota su nam oni koje prve tako stvaramo. Vjerujem da hrvatski vinari ne bi smjeli propustiti priliku koja nam se nudi na globalnoj sceni. Autorska vina, prirodna, ekološka i organski uzgoj te originalnost sorti stvorili su izuzetne destinacije poput Gruzije koja je izrazito popularna među vinarima. Mi smo oslonjeni na turizam, no kako imamo tradiciju i nismo industrijska zemlja, to je prilika i za nas, naglašava Tomac.

Ivan Miloš iz poznate Vinarije Miloš na Pelješcu tako već i radi.
Na tržištu smo se pojavili već kad je moj otac osamdesetih godina prošlog stoljeća počeo raditi vino i odmah ga je nazvao Plavac Ponikve Pelješac, prema sorti, vinogradu i položaju. Od tada smo zaštitili izvornost i stvorili i prvo hrvatsko ekskluzivno vino s posebnom pričom - Stagnum. Od tada smo povećavali kvalitetu, ekološki certificirali vino i radili na autentičnim sortama. Nikada nismo barikirali vina, već smo koristili slavonske hrastove bačve, ne zato što su naše, nego jer su najbolje. Kod ulaganja u nove vinograde na zapuštenim položajima poštovali smo prostor, gradili suhozide i nismo htjeli velike intervencije. Ulagali smo u vinograde kada je bilo jeftinije kupovati nego uzgajati grožđe, ističe Miloš.

U njihovim vinogradima već 15 godina rade isti ljudi koji poznaju te vinograde i njihovu posebnost.
Bez 80 do 100 sati tjednog rada u vinogradima koliko otac, brat i ja svaki odradimo u vinogradu, nemoguće je dobiti kvalitetu koju želimo", ističe Miloš. Inače, trenutno ulažu 14 milijuna kuna, uglavnom vlastita novca, u novu vinariju iz koje 35 posto vina odlazi u inozemstvo. "Presretan sam što sam rođen u pravom razdoblju i mogu raditi na nečem većemu od mene. Izvrsno je što je mnogo takvih - dobrih, vinarski posebnih, drukčijih, a opet slično uspješnih priča, u cijeloj Hrvatskoj. Vjerujem da će vinarstvo postati jedna od najuspješnijih priča u Hrvatskoj uopće, ističe Miloš.

Priča obitelji Benvenuti krenula je nešto kasnije - 2000. godine. Kako kaže Nikola Benvenuti, tek tada se krenulo intenzivnije u sadnju vinograda.
Otac, brat i ja naslijedili smo jako malen vinograd, manji od hektara, koji je 1946. godine zasađen malvazijom. Odlučili smo raditi na svojim sortama i rasli smo s tržištem. Kako smo strogi prema sebi i vinogradu te prinosima, najveći izazov bio nam je doći kod kooperanata, selektirati u vinogradu i polovinu prinosa odrezati pa potom dogovarati cijenu kupljenoga grožđa. Zato sada imamo samo deset posto kooperanata koje imamo u potpunosti pod nadzorom, ističe Benvenuti.

Velik izazov im je bio i želja da ožive teran, koji je bio poznat po trpkosti i kiselosti.
Kod terana je nedostajalo znanja, volje i upornosti kako bi ga se pretvorilo u vino s velikim dometima i kvalitetom. Tržište je pokazalo da se ta vina prihvaćaju, a i stručna ocjenjivanja nama i kolegama su pokazala da smo u pravu. Sadašnji izvoz od 30 posto ukupne proizvodnje u 12 zemalja pokazuje kako smo bili u pravu, zaključuje Benvenuti.

U subotu poslijepodne držana je svečana dodjela priznanja i proglašenje pobjednika 52. Sajma i izložbe vina u Bedekovčini. Ove godine dodijeljeno je 6 velikih zlata, 34 zlata, 69 srebra, 22 bronce i 2 priznanja.

Šampionom izložbe proglašen je Pinot sivi Vinarije Bodren vlasnika Borisa Drenškog. Šampionu je nagradu uručio župan Željko Kolar, koji je rekao kako županija koja ima tolika kvalitetna vina, koja ima toliko vinara, čija vina se piju diljem svijet pa čak i na Wimbledonu, za sebe mora smatrati da je sjajna vinska regija.

Uz čestitke Vinariji Bodren i svima koji su osvojili priznanja, župan Kolar je rekao kako su posebno veseli priznanjima u kategoriji hobisti.
Imati kleticu i vinograd za nas u Zagorju je način života i taj naš pitoreskni krajolik upravo takve slike čine posebnim. Ono što je naš daljnji plan je suradnja s Istrom, čiji su vinari i bili gosti ovog sajma, da bismo plasirali vina na talijansko tržište, rekao ie župan Kolar.

Veliko zlato među hobistima dobio je Ivan Krklec za Rajnski rizling dok je u kategoriji pjenušavih vina ta nagrada pripala Vinariji Vuglec za istoimeno pjenušavo vino.

Među predikatnim vinima veliko zlato otišlo je u ruke Bodrenovog Sivog pinota, a bijelo mirno suho vino redovite berbe koje je osvojilo veliko zlato jest Graševina Vinarije Kopjar.

Veliko zlato u kategoriji bijelih mirnih vina redovite berbe s ostatkom šećera pripalo je Vinariji Sever za Sokol Cesargradski, a najbolje ocijenjeno vino u kategoriji crvenih i ružičastih vina bilo je Vina Hren Cabernet sauvignon.