Vinogorja

Predstavljanjem osam vina i isto toliko vinara iz Donjih Kaštela, koje se u ponedjeljak održalo u dvorcu Rušinac u Kaštel Lukšiću, započeo je peti tjedan Kreativnog proljeća, kojemu su osnovna tema događanja, koja će se odvijati tijekom narednih dana, kaštelanski kašteli.

Domaćin večeri bio je Goran Pavlov predsjednik udruge Mastrinka i jedan od suorganizatora Kreativnog proljeća koje se provodi u organizaciji Javne ustanove Rera, Grada Kaštela, Turističke zajednice i klastera Zora.

Pavlov je nazočne upoznao s tri događanja koja će se ovog tjedna održati u dvorcu Vitturi i njegovom okruženju. To su predavanje o podvodnim arheološkim nalazištima ovog utorka kojeg organizira Muzej grada Kaštela, a o predavanju ove je večeri više informacija iznio ravnatelj Muzeja Ivan Šuta, predavanje o uređenju obalnog pojasa koje će se održati u sklopu "Srijede u ulici Kaštelanskog crljenka" te subotnje ture "Gost u svom gradu" u organizaciji Turističke zajednice, tijekom koje će zainteresirani moći, u zajedničkoj šetnji uz stručno vodstvo, saznati nešto više o kaštelima Vitturi i Rušinac te povijesnim zanimljivostima u centru Kaštel Lukšića.

Na ovotjednom Vinskom uvodniku nazočni su se imali priliku upoznati s bijelim i crnim vinima te opolom nastalima u nekim od donjokaštelanskih konoba.

Ante Kuzmanić u svojoj konobi proizvodi crljenak, plavac mali, rose od plavca malog te bijelo vino vlaške i tribljana, sorte koja je zanemarena, ali idealna za ljetne periode i velike vrućine. Ove večeri predstavio je upravo to vino nastalo iz grožđa koje raste u vinograde na području Stomorije.

Svoj pošip nazočnima je predstavio Ivica Milan, koji je kazao da ne proizvodi vina od crnih sorti, već isključivo bijela vina.
U proizvodnji vina, bijela su vina ponešto zanemarena pa sam zbog toga naglasak stavio upravo na njih. Vinari na Korčuli pošip obavezno miješaju uz rukatac ili kako mi kažemo, maraštinu, približno do 20 posto. U mom vinogradu postoji nekoliko trsova maraštine, skoro pa slučajno, i ja svoje vino radim isključivo od pošipa - kazao je. između ostalog, ovaj donjokaštelanski vinar.

Pošip se, uz crljenak, plavac i opolo proizvodi i u konobi Karla Žanića,kao produkt vinarske priče cijele obitelji Žanić. Ove večeri Žanić je predstavio opolo bat, koji rade od plavca, crljenka i ljutuna.
Ljutun mu daje posebnu svježinu i prirodnu kiselinu. Ove godine je malo jači, ima miris karamele, posebnu boju. Nastaje hladnom fermentacijom, a ove je godine, zbog vremenskih uvjeta kuvalo malo duže, 25 do 30 dana - opisao je djelić nastajanja svog opola Karlo Žanić.

Gosti su ove večeri mogli kušati i vino nastalo od stare autohtone sorte glavinuša, koje je proizveo Ivica Kuzmanić te crljenak Marina Milana, koji je opisan kao jako i moćno vino.

Kuzmanićev crljenak odležao je godinu dana u hrastovim bačvama, što mu je dalo jednu posebnu aromu, koja uz prirodne arome sušenoga voća daju jedno dobro i kompleksno vino te ima jednu finoću i glatkoću, čulo se ove večeri.

Ivica Radunić, vlasnik najpoznatijeg vinograda u Kaštelima, u kojem su pronađeni trsovi crljenka koji su odigrali važnu ulogu u priči o zinfandelu i crljenku, predstavio je upravo svoj crljenak iz 2015. godine. Obitelj Radunić tradicionalno se bavi vinarstvom i vinogradarstvom te vino rade na tradicionalni način, kako su to radili i njihovi stari, a prema krilatici "manje a slađe"
Vino je robusno, jako, ja guštam dok ga radim, nadam se da ćete i vi guštati dok ga kušate - poručio je Radunić.

U dvorcu Rušinac u čašama se ovom prigodom našao i crljenak Stafileo Nevena Vuine. U vinariji Vuina, koja dio svojih proizvoda plasira i izvan Europe, uz crljenak proizvodi se i plavac mali, babica te rose od crljenka.

Nije nedostajalo ni vina Dilatum kojeg proizvodi PZ Kaštelacoop. Njen direktor Jurica Škrapić kratko je sve upoznao s projektom proizvodnje vina u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu te proizvodnjom vina od sedam kaštelanskih sorti, babica, ljutun, ninčuša, dobričić, plavac mali, glavinuša i crljenak, Vino kušano ove večeri nastalo je od tri sorte, plavac mali babica i ljutun.

U svom obraćanju gostima Škrapić je naglasio važnu ulogu u cijelom projektu bivšeg direktora PZ Kaštelacoop Ante Vuletina, a upravo je Vuletin ove večeri nazočnima kratko ispričao o povijesti kaštelanskog vinogradarstva i vinarstva te njihovim značajkama.

Hrvatska je pokrenula zaštitu tradicionalnih naziva vina, što može imati posljedice za proizvođače u Bosni i Hercegovini, upozoravaju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Naime, oznake koje Hrvatska pokušava zaštititi i u BiH se koriste desetljećima unazad.

Zbog toga je bh. strana Europskoj komisiji podnijela prigovor, koji je nedavno usuglašen između proizvođača i nadležnih institucija. On je proslijeđen i na izjašnjenje Hrvatskoj, a rok je dva mjeseca od prijema zahtjeva, pišu Nezavisne novine.

U pitanju su izrazi "vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom" (KZP), "kvalitetno vino s KZP", "mlado vino", "kvalitetno biser vino", "vrhunsko pjenušavo vino", "opolo".

Bh. delegacija je iznijela stav koji kaže da bh. strana nema za cilj blokirati Hrvatsku u ostvarivanju prava zaštite i korištenja ovih izraza kao tradicionalnih, ali svakako ima za cilj da obrani i zaštiti prava bosanskohercegovačkih proizvođača vina da nastave i dalje koristiti ove izraze, kao što se činilo godinama unazad u označavanju vina, u trgovini sa zemljama iz regije i EU, te da ostvari pravo na zaštitu istih ili sličnih tradicionalnih izraza u EU, kada se za to steknu uvjeti, kažu u Komori.

Dodaju kako su navedeni izrazi dio pravnog nasljeđa Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) u oblasti vina, te su kao takvi preneseni u postojeće zakonodavstvo Bosne i Hercegovine.
Istaknuto je i da je hrvatski narod jedan od tri konstitutivna naroda i da je hrvatski jezik službeni jezik u BiH, te da je nemoguće prevesti ove izraze tako da ne bude istovjetan onim koji su predmet aplikacije Republike Hrvatske za zaštitu tradicionalnih izraza, dodaju iz Komore.

Na trilateralnom sastanku, gdje je domaćin bila Europska komisija (EK), Hrvatska je preliminarno iznijela svoju poziciju koja će biti zvanično dostavljena nakon dodatnih konzultacija s EK. Naime, neophodne su im konzultacije s EK u pogledu pravnih mogućnosti za zajedničko korištenje navedenih izraza.

Inače, Europska komisija zastupa stanovište da bi dogovor ili sporazum između BiH i Hrvatske bilo najbolje rješenje.
Ovo je dosta nezgodno pitanje, jer su u pitanju nazivi koje smo i mi koristili desetinama godina unazad i smatram da ne mogu u tom smislu biti zaštićeni. Mora se napraviti rješenje koje će biti pogodno i za jednu i za drugu stranu, kazao je Radovan Vukoje, predsjednik Odbora grupacije proizvođača vina u BiH pri Komori i poznati vinar.

Inače, i pored brojnih barijera, Hrvatska je najznačajnije izvozno tržište za vino iz BiH. Prošle godine izvoz u ovu zemlju iznosio je 3,88 milijuna KM a što je više nego u sve ostale zemlje zajedno.

Poređenja radi, na drugom mjestu se nalazi Njemačka, u koju je izvezeno vino vrijedno 759.242 KM.

Zanimljivo je da se na listi zemalja s najvećim izvozom našao Nepal, i to na šestom mjestu, s ostvarenim izvozom od 146.579 KM.

Bosanskohercegovačke vinarije izložile su svoje proizvode na prestižnom sajmu vina i alkoholnih pića "Prowein 2019." koji je jučer otvoren u njemačkom Düsseldorfu.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine već četvrti put zaredom organizira zajednički nastup bh. kompanija na navedenom sajmu.

Ove godine u Düsseldorfu na zajedničkom štandu nastupa ukupno sedam bh. kompanija i to: Vukoje podrumi, Tvrdoš, Anđelić, Nuić, Vina Zadro, Podrumi Andrija i Hepok Mostar.

Slijedom prethodnih godina, i ovaj put se očekuje velika posjećenost i uspješni rezultati za bh. izlagače koji su već prepoznati po odličnom kvalitetu svojih proizvoda.

"Prowein" je jedna od najvećih i najznačajnijih specijaliziranih izložbi vina i alkoholnih pića u Europi, na kojoj se susreću distributeri i predstavnici vodećih maloprodajnih lanaca.

Sajam godišnje posjeti više od 60.000 posjetitelja iz 133 zemalja, od čega su 94 posto stručni posjetioci koji imaju priliku da se upoznaju o proizvodnim programima više od 6.870 izlagača iz 64 zemlje.

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) na vodećem poslovnom međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića ProWein u Düsseldorfu od 17. do 19. ožujka, predstavlja se i 20 hrvatskih vinarija, te dva proizvođača jakih alkoholnih pića, a podršku im je, prilikom današnjeg posjeta dao i premijer Andrej Plenković, priopćeno je u nedjelju iz HGK.
Drago mi je da je ovdje toliko naših proizvođača izrazito kvalitetnih vina jer je ovo jedan od najutjecajnijih sajmova za sklapanje poslova. Izgradnja brendova i njihov probitak na vanjsko tržište doprinose u konačnici cjelokupnom gospodarstvu Hrvatske, izjavio je premijer Andrej Plenković, koji je obilaskom sajma završio dvodnevni posjet njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Rast ukupnog izvoza vina od 23 posto, u odnosu na prethodnu godinu, dobar je pokazatelj kako se hrvatska kvaliteta sve više prepoznaje na svjetskom tržištu. Rezultat je to i neosporne kvalitete vina, ali i napora koje Komora ulaže u promociju brenda Vina Croatia vina mosaica, koju smo i osmislili upravo kako bismo dali vjetar u leđa našim vinarima, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.

Naglasio je kako je ovaj nastup na ProWein u Duesseldorfu samo jedan segment kontinuiteta izgradnje imidža branda hrvatskih vina na inozemnim tržištima.

Jedan od primjera je Vinarija Bodren, mala vinarija u Hrvatskom Zagorju, kojoj su šanse za probitak na svjetskom tržištu male, ako nastupa sama, kaže njen vlasnik Boris Drenški.
Tek otkako smo ujedini snage pod brend Vina Croatia vina mosaica, za nas su se stvari pokrenule. Upravo nam je nastup na Proweinu omogućio probitak na Dansko i Švedsko tržište, kaže Drenški, čija se vina već nekoliko godina mogu naći i u Kini.

Između 6.800 izlagača iz više od 60 zemalja iz cijelog svijeta, svoje proizvode predstavili su, među ostalim, hrvatske vinarije Kutjevo, Badel 1862, Zlatan Otok, Dingač Skaramuća, Osilovac (FERAVINO), Belje, Lagradi, Krauthaker, OPG Rajka Dvanajščak, Bodre Vino Zagorje.

Hrvatska je samo u Njemačku, u kojoj se sajam održava, prošle godine izvezla vina u vrijednosti 2,6 milijuna eura što tu zemlju čini i dalje drugim po veličini izvoznim tržištem za domaća vina nakon BiH, navode iz HGK-a.

Nakon rekordne 2018. godine, kada su crnogorske "Plantaže" osvojile preko 40 medalja na svjetskim smotrama vina, kao što su Decanter World Wine Awards, Mundus vini, AWC Vienna, Decanter Asia Wine Award, BIWC Sofija i drugim, 2019. godina je donijela nove medalje osvojene na vinskoj smotri "Mundus Vini" održanoj u njemačkom Neustadtu.

Na 23. vinskoj smotri "Mundus Vini", koja je trajala šest dana, predstavljeno je oko 7.000 vinskih etiketa iz cijelog svijeta. Visoko kvalificirani međunarodni žiri bio je sastavljen od enologa, vinara, profesionalnih trgovaca vinima, sommeliera, vinskih novinara, vinskih stručnjaka i restoratera.

Pored tradicionalno najbrojnijih evropskih proizvođača iz Italije, Španjolske, Francuske i Portugala, ponovo su zablistala vina iz Crne Gore. Ocjene vrhunskog kvaliteta opravdala je crnogorska vinarija "13. Jul Plantaže" sa čak šest medalja.

Osvojeno je zlato za vina Malvazija 2017, Medun 2013 i Vranac Reserve 2013, a srebro su dobili Epoha 2013, Vranac barrique 2015 i Stari Podrum Cabernet Sauvignon 2012.

Mundus Vini je značajno natjecanje za sve vinarije sa ambicijom da se probiju, posebno na vinska i gastronomska tržišta Njemačke i Austrije. Ovo natjecanje se održava od 2001. godine, a svake godine na njemu učestvuje oko 6.000 - 10.000 vina iz cijelog svijeta.

Na dvanaestom Međunarodnom festivalu vina i gastronomije "Sarajevo Vino fest" sudjelovalo je oko 60 izlagača, najboljih proizvođača vina i gastro proizvoda iz Bosne i Hercegovine, ali i regije.

Osim iz BiH, na tom festivalu sudjelovali su i izlagači iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore. Posredstvom distributera Festival je bio prilika i probati vina iz Francuske, Italije, Španjolske, Portugala, Amerike, Novog Zelanda…

Posjetitelji su mogli uživati u vinima domaćih vinarija "AG Međugorje", "Matić", "Keža", "Vukoja", "Ostojić", "Jungić", "Marijanović", "Hercegovina vino", "Tolj", "Vilinka", "Anđelić", "Hercegovina Produkt", "Vučić", "Buntić", "Sivrić", "Povratak", "Hepok", "Zadro", "Andrija", "Petijević"…
Sve je odlično organizirano. Od smještaja, ambijenta, posjetitelja, zabavnog programa. Sve pohvale idu na račun organizatora. Ovo je regija u malom – kaže Josip Tolj, iz vinarije Tolj iz Čitluka.

Uz dobru ponudu pića i gastronomskih delicija i specijaliteta, posjetitelji u hotelu Holiday dva dana su uživali i u zanimljivim muzičkim sadržajima.

Na "Sarajevo vino festu" uživale su brojne javnosti poznate osobe iz BiH kao što su Adin Hebib, Tanja Đurović, Dario Delibašić, Dejan Radović, Mirsad Ćatić Čuperak.
Godinama dolazim na ovaj odličan festival. Čestitam organizatorima što su ponovo, na jednom mjestu, okupili najbolje vinare iz BiH i regiona. Sreo sam mnogo prijatelja među kojima je i Andrija Vasilja u čijim vinima iz Međugorja uživam decenijama – rekao je Adin Hebib, saopćili su organizatori.

Sinoć je u hotelu Tomislav u Tomislavgradu održana utemeljiteljska skupština Udruge vinara i vinogradara “Naš trs” Tomislavgrad. Skupštini je nazočilo 17 članova koji su već podigli svoje vinograde ili to planiraju uraditi. Za predsjednika Udruge izabran je pionir vinarstva i vinogradarstva u Tomislavgradu, gosp. Marko Baković Kosalj iz Mokronoga.

Mnogi Duvnjaci, a posebno ljudi iz tradicionalnih vinarskih krajeva postavit će pitanje odakle vinogradi i vino u Tomislavgradu. Upravo oko toga se vodila rasprava i na skupštini i dano je objašnjenje o sortama koje su posađene i koje su se „udomaćile“ na Duvanjskom polju i okolnim brežuljcima. Iako su duvanjskim vinogradarima ove činjenice itekako poznate, dodatna objašnjenja su potrebna. Jedan od nazočnih, fra Jozo Radoš Đoka, pitao je kako objasniti prijatelju iz Dalmacije da je vinograd na Duvanjskom polju sasvim normalna pojava, a ne silovanje zemlje, kako je tvrdio njegov prijatelj? Zamolio je i predsjednika Marka Bakovića Kosalja da mu nabroji sorte koje su zasađene i najbolje podnose duvanjsku klimu. Redoslijed sorti je sljedeći: traminac, palava, chardonnay, pinot crni, sauvignon, pinot sivi, pinot bijeli, cabernet cortis…

Novoutemeljena Udruga ima nekoliko ciljeva. Najvažniji je razmjena iskustava i educiranje članova koji tek počinju s podizanjem vinograda. Bitan zadak je i stvoriti komunikacijske kanale kako bi svi članovi dobili pravovremene informacije o zaštiti i sredstvima za zaštitu vinograda. Također, treba razmišljati i o zaštiti brenda duvanjskih vina. Kako reče predsjednik Udruge, potražnja za duvanjskim vinom je tolika da bi se samo u Zagrebu moglo prodati vino dobiveno sa svih do sada posađenih 20.000 loza, kada bi sve došle na rod. Inače, Tomislavgrad se može pohvaliti s 15 vinograda i oko 20.000 loza.

Na skupštini su izabrana i tijela Udruge:

Predsjedništvo čine: Marko Baković Kosalj, Ivica Dilber, Marko Baković Akan, Mate Pačar i Ante Topčić Top.

Nadzorni odbor: Ivica Čeko, Mirko Tomić, Mićo Šarac, Jerko Kelava i Marko Kovčo.