Vinogorja

Vino je trajni dokaz da nas Bog voli i da nas želi vidjeti sretnima – rekao je Benjamin Franklin, dok je najveći rimski komediogaraf Plaut u jednom svom tekstu zavapio: "Proslavimo prigodu vinom i slatkim riječima".

No, ne treba biti ni državnik i filozof niti starorimski dramatičar da bi se zaključilo (oba citata zapravo govore o istome) da je bez dobroga vina gotovo nemoguće zamisliti bilo kakvu proslavu ili, jednostavno, druženje s prijateljima. Međutim, vino nije cijenjeno samo zbog raskošnih okusa i užitka koje pruža, već i zbog vrlo praktičnih blagodati za naše zdravlje. Još od davnina, naime, vino se držalo eliksirom života, a s vremenom je samo dobivalo na važnosti u tome smislu.

Znaju to dobro i u istarskoj obitelji Damjanić, pa tvrde da je čaša dobroga vina najbolji lijek za stres, ali i da jedna čaša njihova vina dnevno podiže kvalitetu života i utječe na dugovječnost. U današnje doba, kada smo svi izloženi ubrzanom životnom ritmu i stresu, moramo priznati da obećanja o spoju zdravlja i vrhunskog užitka zvuči itekako primamljivo.

Vino za našu obitelj nikada nije bilo proizvod. Ono je rezultat ljubavi i težnji savršenstvu, način izražavanja i komunikacije. Zapravo, vino je za nas uvijek bio stil života, nešto što veže ljude, pruža užitke i ujedno pogoduje općem zdravlju – kaže mladi enolog Ivan Damjanić, danas ključni čovjek obiteljske tvrtke Vina Damjanić iz Poreča.

Priča započinje još početkom 18. stoljeća kada je jedna grana obitelji (Jurković) počela podizati nasade vinograda na području Fuškulina, nedaleko Poreča. Rad, strpljenje i upornost doveli su ih do statusa jedne od vodećih vinskih kuća u regiji, činjenice koju 30-ih godina prošloga stoljeća potvrđuju brojna priznanja na različitim svjetskim vinskim izložbama, započeta Grand prixom sa zlatnom medaljom za crveno vino na Exposition du Bien-Etre u Parizu 1928.

Nakon poslijeratnog propadanja vinograda i više od pola stoljeća stanke, početkom novog tisućljeća, potomci Jurkovića, točnije obitelj Damjanić, započela je s podizanjem novih nasada na istim plodnim površinama odakle su nekada stizala šampionska vina. Uporni rad ogleda se u tome da danas obitelj raspolaže s osam i pol hektara vinograda (uskoro i dva više) te moderno opremljenim podrumom, gdje stečeno znanje i ljubav prema vinarstvu danas prakticira ambiciozni Ivan Damjanić. Dokaz da se dobro radilo su i mnoge vrijedne nagrade, od kojih posebno treba istaći zlatne medalje i iznimno visokih 95 bodova za Malvaziju 2016. i Clémente Blanc 2015. na International Wine Challenge 2016 u Londonu, inače najutjecajnijem natjecanju vina u svijetu, s najstrožim sustavom ocjenjivanja.

Posebno smo ponosni na to što je Malvazija 2016. na toj priredbi proglašena najboljim hrvatskim bijelim vinom. Kao i svakom ponosnom Istraninu, malvazija je nama i perjanica i borbeni konj, sorta kojom se dičimo i koja nas hrani. Zato smo se i odlučili napraviti njezine četiri verzije – svježu, iz bačvica od akacije, klasičnu maceriranu i desertno vino.

Malvazija Sincerus na tržište izlazi ove zime kao njihovo prvo desertno vino proizvedeno od prosušenih bobica istarske malvazije:
To je dvanaesto vino u našoj ponudi i svako je vrlo specifično po svojim karakteristikama. Naime, širenje ponude, kao i vrijedne nagrade koje dolaze, rezultat su stalnog tehnološkog unapređivanja, ali i našeg opredjeljenja za iskrena vina, ona s izraženim karakteristikama sorte, od čega neki proizvođači bez razloga bježe. Mineralnost koju imamo u dubokoj crvenici i tople pozicije vinograda koje pridonose cvjetnim i strukturnim notama u malvaziji, daju vrlo specifična vina. Za razliku od malvazija s bijele zemlje, koje su svježije i s višim kiselinama, naša je toplija, lijepo uobličena i s više voćne strukture. Istu filozofiju primjenjujemo i kod vina ostalih sorata, posebno onih od tradicionalnih istarskih. Znate, jedan od naših aduta je činjenica da svako naše vino ima sortne karakteristike i svoj poseban karakter zahvaljujući mikroklimi i ruci koja ga je napravila, zbog čega se razlikuju od svih drugih – zaključuje Ivan.

Iz podrumske riznice obitelji Damjanić

Podrum Vina Damjanić nudi iznimno široku paletu proizvoda, a svima im je zajednička jedinstvenost, odnosno snažan autorski pečat koji poštuje tlo, sortne karakteristike i mikroklimatske specifičnosti. Evo njihovih kratkih opisa, uz opasku da ih je, da bi se shvatilo o kakvoj se vrijednosti radi, najpametnije kušati.

Virtù
Pjenušac slamnato-žute boje, bogat sitnim mjehurićima. Nježne arome poljskoga cvijeća i citrusa. Vrlo osvježavajući i trajan, savršen kao aperitivno i ljetno vino.

Penelope
Rosé koji više podsjeća na provansalske nego domaće. Elegantnih voćnih i cvjetnih aroma, dok u okusu prevladava crveno bobičasto voće. Sjajan kao aperitiv.

Malvazija istarska
Paradno vino slamnato-žute boje sa zelenkastim odsjajem, tipična profinjena mirisa voćnih i cvjetnih nota. Iznimno sortno, suho, svježe i zaokruženo te uravnoteženo i harmonično.

Malvazija akacija
Zlatno-žute boje, 8-12 mjeseci odležano u bačvicama od akacije, puno delikatnih mirisa meda od akacije, zrelog voća i dimnih nota. Izražene punoće, svježe i harmonično.

Malvazija classic
Macerirana malvazija kristalno bistre, zlatno-žute boje, izraženih aroma zrelog voća, sušenog poljskog cvijeća te nota karamele i duhana. Svježe, mekano i zaobljeno, dugog trajanja u ustima.

Chardonnay
Intenzivne zeleno-žute boje, intrigantnog mirisa s karakterističnim tropskim notama te onim cvijeća, trava, začina i korice kruha. Bogato, mekano i izrazito harmonično.

Muškat žuti
Slamnato-žute boje, izraženog voćnog muškatnog i cvjetnog mirisa, posebno bazge. Poluslatko, fine svježine i strukture, toplo i konzistentno te trajna okusa.

Borgonja
Rubinske crvene boje, izraženog voćnog i cvjetnog mirisa te istančane svježine. Izvorni okus tradicionalne sorte obogaćen je začinskim notama. Vrlo harmonično i elegantno.

Clemente
Duboke, tamne rubinski crvene boje, elegantnih, dugotrajnih i slojevitih voćnih mirisa, nota začinskog bilja i crnog papra. Mekano, fino zaokruženo i bogato u ustima. Sastav: merlot 60%, cabernet sauvignon 25%, teran 10% i borgonja 5%.

Clemente bijeli
Slamnato-žute boje, gusto, kompleksnoga mirisa, s voćnim, cvjetnim i aromama prženih lješnjaka i sijena. Toplo, bogato i zaokruženo. Iznimno kompleksno i elegantno. Sastav: malvazija 60%, chardonnay 30%, pinot bijeli 10 %.

Duro istriano
Sjajne rubinske crvene boje, gusto, intenzivnih aroma crvenog i crnog bobičastog voća. Profinjene biljne i začinske note. Izvrsno parira tuni i odrescima na žaru. Sastav: teran 50%, borgonja 50%.

Malvazija sincerus
Kristalno bistro desertno vino, duboke zlatno-žute boje i izrazito gusto. Bogatoga nosa, profinjeno slatko i mekano, no istovremeno sviježe. Kompleksno i vrlo trajno u ustima.

Uspjeh istarskih vina i vinara u prošloj godini djelomično je plod nekoliko uzastopnih izvrsnih berbi, ali većim dijelom je rezultat sve veće izvrsnosti istarskog vinarstva, samopouzdanja i hrabrosti da se naša vina uopće šalju na ugledna domaća i međunarodna ocjenjivanja, festivale i smotre.

Stara istarska poslovica "svako lani bolje" već nekoliko godina ne vrijedi za istarsko vinarstvo: naime, već dulje vrijeme svaka je naredna godina obilježena sve boljim i vrjednijim uspjesima istarskih vina i na domaćoj i na svjetskoj vinskoj sceni. Počnimo od dva za cijeli vinski svijet najprestižnija godišnja vinska ocjenjivanja, u kasno proljeće u Londonu: Decanter World Wine Awards i International Wine Challenge. Na oba ocjenjivanja, između nekoliko desetaka tisuća uzoraka iz cijelog svijeta, u 2018. godini istarska vina ostvarila su najbolje rezultate ikad, a k tome su na oba ocjenjivanja bila najuspješnija među svim hrvatskim vinskim regijama. Zlatne Decanterove medalje za 2018. godinu osvojili su Ranko Anđelini za kupažu cabernet sauvignona i merlota Domenico 2015.; Andrea Cossetto za malvaziju Prima Luce 2017.; Franco Cattunar za malvaziju Collina 2015.; Marko Fakin za teran 2017. te Josip Franković za malvaziju Korona sur lie iz 2016 godine.

Uz ovih pet Decanterovih zlata za Istru (a sva hrvatska vina zajedno osvojila su ih deset), istarska vina osvojila su i 16 srebrnih i 24 brončane medalje, te 13 preporuka.

Vinibuoni d'Italia

Na ocjenjivanju International Wine Challenge (IWC) istarski su vinari osvojili skoro dvostruko više odličja nego lani. Ivan Damjanić dobio je na lanjskom IWC-u jedine dvije zlatne medalje među svim ne samo istarskim već i hrvatskim vinima, za Clemente blanc 2015. (kupaža malvazije, chardonnaya i pinota bijelog) i malvaziju 2016. koja je dodatno nagrađena i titulom National Trophy za najbolje hrvatsko bijelo vino, i za sveukupno najbolje hrvatsko vino u prošloj godini. Uz dvije Damjanićeve zlatne medalje, istarska su vina osvojila još osam srebrnih i 10 brončanih medalja, te 13 preporuka.

Osim u Velikoj Britaniji, istarska su vina postizala uspjehe i u drugim zemljama. Na talijanskom ocjenjivanju Vinibuoni d'Italia 2018. nagradom Corona, najvišim priznanjem na ovoj smotri, nagrađeni su vinarija Capo za malvaziju Virgo 2013. i malvaziju 2017.; Meneghetti za malvaziju 2016.; Cossetto za malvaziju Prima luce 2017.; i Zigante za teran Gran Riserva Santo Stefano 2013.; dok su priznanjem Golden star nagrađeni Fakin za muškat žuti 2017., Mario Peršurić za teran 2016. i Terzolo za malvaziju iz 2017. godine.

Istarska vina osvajaju priznanja i u Sloveniji na portoroškom festivalu "Malvazija, žlahtni okus Mediterana" najboljim pjenušcem proglašen je pjenušac od malvazije Vero blanc brut 2014. vinarije Zigante iz Kostanjice.

Vinistra

Na domaćoj vinskoj sceni najvažnija su odličja s Vinistre, a i sami istarski vinari često znaju reći da nisi uspio ako se nisi dokazao kod kuće. Na lanjskoj Vinistri je od ukupno 442 ocjenjivana vina čak 129 bilo nagrađeno zlatnim medaljama, a to je najviše zlatnih medalja dodijeljenih otkako uopće postoji Vinistra! Šampionske titule lanjske Vinistre pripale su Marijanu Armanu iz Vižinade za najbolju mladu malvaziju, Đuliju Ferencu iz Vižinade za najbolju zrelu malvaziju, Marku Fakinu iz Motovuna za najbolji mladi teran, Damiru Dobravcu iz Rovinja za najbolji zreli teran, Kmetiji Jogan iz mjesta Pobegi za najbolji mladi refošk, te vinariji Monte Moro iz Kopra za najbolji zreli refošk.

U istarskoj vinskoj godini etablirale su se još neke manifestacije kao putokazi za otkrivanje i praćenje i poznatih ali i sasvim novih vrhunskih vina. Tako su na jubilarnoj 25. izložbi vina u Gračišću (koja je prije par godina prerasla svoj negdašnji naziv "Smotra vina središnje Istre") šampionske naslove osvojile dvije do tada po priznanjima gotovo nepoznate vinarije: OPG Simonović iz Vižinade s teranom u kategoriji crnih vina, te Vina Prekalj iz Svetog Lovreča s malvazijom u kategoriji bijelih vina.

Prije dvije godine u Višnjanu je pokrenut međunarodni Festival pjenušaca, a šampion lanjskog bila je vinarija Misal iz Peršurići s pjenušcem Misal prestige 2014. K tome, svih devet zlatnih medalja na ovom festivalu osvojila je također vinarija Misal.

Od sredine prosinca počelo je objavljivanje godišnjih izbora i top-listi najboljih vina u prošloj godini. Te se top-liste još uvijek objavljuju, za neke još traje i glasanje, a među dosad zaključenima istarska vina također izvrsno prolaze. Tako je časopis Decanter uvrstio malvaziju Sv. Jakov vinarije Clai u izbor "Deset vrhunskih vina koje morate probati prije smrti"; a u također Decanterovom izboru deset najboljih crvenih vina sa Balkana našli su se Fakinov teran Il Primo 2017., Damjanićev crni Clemente iz 2013., te Matoševićeva Grimalda Red iz 2015. godine. Sommelierski prvak Siniša Lasan je u svoj izbor deset najboljih vina u 2018. godini uvrstio i dva istarska: novitet Malvazija Nera vinarije Tomac iz Motovuna, te višestruko nagrađivanu malvaziju Prima luce vinerije Cossetto iz sela Broskvari.

Vinski turizam

Istarski su vinari osvajali nagrade i za vinski turizam: tako je nagradu Bijeli grozd koju dodjeljuje vinski e-časopis GET Report za najbolju ponudu vinskog turizma u Hrvatskoj u 2018. godini dobila vinarija Stancija Meneghetti iz Bala, a od istarskih vinarija nagrađene su još vinarije Damjanić u Fuškulinu te Kozlović u Momjanu; dok je u sklopu natječaja Suncokret ruralnog turizma Hrvatske Zlatnom poveljom nagrađena vinarija Kozlović.

Ovo je naravno tek djelomičan pregled uspjeha istarskih vina i vinara u prošloj godini, koji je djelomično plod nekoliko uzastopnih izvrsnih berbi, ali većim dijelom je rezultat sve veće izvrsnosti istarskog vinarstva, samopouzdanja i hrabrosti da se naša vina uopće šalju na ugledna domaća i međunarodna ocjenjivanja, festivale i smotre.

Kako za berbu 2018. mnogi vinari kažu da bi kvalitetom mogla čak nadmašiti već legendarnu 2015. godinu, uopće ne sumnjamo da će se niz vrhunskih uspjeha istarskih vinara nastaviti i narednih godina!

U sklopu proslave Feste Sv. Vlaha 2. veljače održat će se osma Festa od vina - manifestacija u organizaciji ŽK Dubrovnik i Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije te uz potporu Dubrovačko-neretvanske županije. Festa se održava osmu godinu zaredom, te je postala tradicionalna manifestacija u promociji vina Dubrovačko-neretvanske županije.

Kao i prethodnih godina, događanje će se održati na Kandeloru, 2. veljače, u dubrovačkoj Gradskoj kavani od 11 do 17 sati.

Najbolja vina županijskih vinara moći će se kušati i kupiti po promotivnim cijenama.

U ponedjeljak, 4. veljače, indijska tvrtka Kamtech posjetit će HGK - Županijsku komoru Dubrovnik.

Kamtech je konzultantska tvrtka koja je provela više od 500 projekata diljem svijeta i dobitnica je nekoliko prestižnih međunarodnih nagrada.
Glavna su tema posjeta mogućnosti suradnje s hrvatskim tvrtkama koje se bave tehnologijom, IT-jem, turizmom i preradom poljoprivrednih proizvoda.

Istog dana, 4. veljače, U ŽK Virovitica, pod predsjedanjem voditelja Grupacije i voditelja PJ Voćarstvo i vinogradarstvo u PP Orahovica Josipa Tokića, održat će se 24. sjednica Grupacije vinogradarstva i voćarstva ŽK Virovitica, na kojoj će se raspravljati o aktualnom stanju u vinogradarstvu i voćarstvu na području Virovitičko-podravske županije.

Članovi Grupacije razmotrit će i način prezentacije na 24. Viroexpu, međunarodnom sajmu gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede, koji će se održati u Virovitici, 15. - 17. ožujka, kao i mogućnosti sudjelovanja na ostalim promotivnim manifestacijama, u zemlji i inozemstvu, posredstvom i u organizaciji ŽK Virovitica.

U utorak, 5. veljače, u Županijskoj komori Split, održat će se sjednica Sekcije Zajednice obiteljskog turizma.

Na 6. sjednici Sekcije će se razgovarati o aktualnoj temi određivanja visine paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu na području jedinica lokalnih samouprava u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te o organizaciji nadolazećega nacionalnog Foruma obiteljskog smještaja, koji će se krajem ožujka održati u Splitu.

Istog dana, u utorak 5. veljače, u Osijeku u 10:30 sati, Hrvatska banka za obnovu i razvitak uz potporu HGK - ŽK Osijek organizira info-radionicu namijenjenu predstavnicima jedinica lokalnih i regionalnih samouprava, a čiji je cilj informirati predstavnike o mogućnostima koje im pružaju financijski instrumenti ESIF Krediti za energetsku učinkovitost u zgradama javnog sektora i ESIF Krediti za javnu rasvjetu, a koji su financirani sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

U srijedu, 6. veljače, HGK ŽK Rijeka, Bulevar oslobođenja 23, 14 sati, HGK s tvrtkom Maxfin d.o.o. organizira ciklus radionica govorničkih vještina.
Na radionicama će se analizirati individualne situacije stresa i treme, radit će se na njihovu savladavanju, obrađivati tema planiranja vremena (time management) koja je povezana s komunikacijom te učiti tumačiti i razumjeti ponašanje i govor tijela svoga sugovornika.

Istoga dana, 6. veljače, partneri u sklopu projekta ECO-NautiNET sudjelovat će na trećem projektnom sastanku u Izoli (9:30 sati Hotel Cliff Belvedere, Dobrova 1). Na sastanku će se, među ostalim, raspravljati o dosad ostvarenim aktivnostima te definirati aktivnosti za narednih šest mjeseci. Među ostalim, raspravljat će se i o izradi online platforme. ECO-NautiNET je projekt br. 398 koji je u sklopu INTERREG ADRION programa transnacionalne suradnje sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i IPA sredstava (IPA II).

Od 6. do 8. veljače na Međunarodnom sajmu voća i povrća Fruitlogistica, u Berlinu, Hrvatska gospodarska komora organizira izlaganje tvrtki Fragaria, RABO, Primacošped, Veemee, Simpak usluge i OPG Marijan Balić. Riječ je o najvažnijem svjetskom sajmu u sektoru svježeg voća i povrća na kojem će izlagati više od 3000 tvrtki iz 130 zemalja. Očekuje se oko 80.000 poslovnih posjetitelja.

Također, 8. veljače, u sklopu ovogodišnjeg sajma Adriatic Gastro Show, ŽK Split organizira panel "Ruralni turizam 365 Splitsko-dalmatinske županije" (Spaladium Arena u 11 sati). Panelom se žele predstaviti potencijali ruralnog turizma, izložiti primjeri dobre prakse te otvoriti put jačeg razvoja ovog značajnog i još uvijek nedovoljno razvijenog segmenta turizma. Sudjelovat će predstavnici turističkih zajednica i drugih relevantnih turističkih subjekata iz Hrvatske i inozemstva.

Vinarija 'Miraval', koja je u vlasništvu bivših supružnika Brad Pitta (55) i Angeline Jolie (43), kreirala je novo vino pod nazivom 'Studio'. Vino će se lansirati 5. ožujka ove godine.

Osim minimalističke etikete na bočici s dizajnerskim znakovima, koji podsjećaju na industriju parfema, novi rosé spoj je Cinsaulta, Grenaša, Vermentina i manje poznate sorte Tibouren. 'Studio' je rezultat suradnje s obitelji Perrin, koji su vlasnici Chateau Beaucastela.

Lansiranje 'Studija' praćeno je uspjehom 'Miraval roséa', koji je debitirao 2012. Inspiracija potiče iz glazbenog studija, koji je na imanju na sjeveru Provanse napravio prethodni vlasnik i jazz glazbenik Jacques Loussier (84). Nekoliko svjetski poznatih bendova tamo je snimalo, poput Pink Floyda i AC/DC-a.

Dosad još nije procijenjena vrijednost vina pa se još uvijek ne zna koja će mu biti cijena, rekao je glasnogovornik Miravala. Također, potvrdio je da su Brad i Angelina i dalje vlasnici imanja, iako se pričalo da je stavljena na prodaju zajedno s vinogradima i dvorcem nakon razvoda. Te je glasine opovrgnuo Marc Perrin kojemu su Jolie i Pitt prije dvije godine povjerili vinograde.

Hrvatska gospodarska komora i udruge Graševina Croatica, Vino Dalmacije i Hortus Croatiae još su jednom domaćini popularne vinske svečanosti En Primeur 2019. na kojoj je 65 vinara predstavilo graševinu, pošip, pušipel te druge sorte iz triju vinskih regija - Slavonije i Podunavlja, Dalmacije i Međimurja.

Od prošlogodišnje berbe očekujemo zaista mnogo, prije svega kada govorimo o kvaliteti vina, ali nade polažemo i u izvoz jer ohrabruje činjenica da je u prvih deset mjeseci izvoz vina porastao za više od 22 posto u odnosu na lani, i to u segmentu kvalitetnih i vrhunskih buteljiranih vina i pjenušaca; vina više cjenovne kategorije. Dokaz je to da nas sve više počinju cijeniti i izvan granica Lijepe Naše, rekao je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević na svečanom otvorenju te dodao kako vjeruje da će novi Zakon o vinu biti upravo novi poticaj u razvoju vinarstva, posebice u proizvodnji vrhunskih vina sa zemljopisnim podrijetlom. Pritom će ključnu ulogu u stvaranju i brandiranju vina upravo dobiti vinari i regionalne udruge proizvođača.

Predstavnici vinskih regija berbu 2018. godine ocijenili su kvalitetnom i plodonosnom, pa u skladu s tim, očekuju i vrhunska vina.
Što se tiče uroda, 2018. bila je nešto obilnija u odnosu na prethodnu. Imali smo berbu koja nam je osigurala zalihu vina, a kvaliteta je vrlo dobra te ima izvrsnih vina. Na En Primeuru prezentirat ćemo presjek godine, gdje će sommelieri, vlasnici i voditelji restorana te distributeri dobiti uvid u to kako smo doživjeli ovu godinu i u kvalitetu vina, a vidjet će se i kakva su vina proizveli u trima različitim regijama. S obzirom na izvrsnu kvalitetu grožđa koju smo imali prilikom berbe, tržište može očekivati izvanredna vina, rekao je predsjednik udruge Graševina Croatica Vlado Krauthaker.

Za Međimurce je 2018. bila jedna od težih vinogradarskih godina koja je s vegetacijom krenula vrlo kasno.
Oborina je bilo dosta, ali pravilno raspoređenih, pa je berbu dočekalo kvalitetno i zdravo grožđe. Zbog vlažnije godine i hladnijih noći, od druge polovice kolovoza te ne pretjerano rane berbe dobili smo opet rezultat koji gotovo svake godine daje Međimursko vinogorje. Vina su vrlo svježa, s laganijim do srednjim alkoholom i izražene voćnosti. Vina koja je 'lako razumjeti', u što će se posjetitelji moći uvjeriti tijekom kušanja, kazao je David Štampar, predsjednik udruge Hortus Croatiae, u svom osvrtu na međimursku vinarsku sezonu.

Ivica Kovačević, predsjednik udruge Vina Dalmacije, berbu 2018. u Dalmaciji ocijenio je kao posebnu vinogradarsku godinu koju su definirale idealne padaline tijekom vegetacije i optimalne temperature koje su pogodovale dozrijevanju grožđa:
Ovo je bila jedna od onih berbi koju odlikuju dobri prinosi i izvrsna kvaliteta grožđa. Kako je područje Dalmacije prema uvjetima uzgoja heterogeno, uz izvrstan rad vinogradara i umijeće naših enologa mogu se očekivati svježi i lagani pošipi i ostala bijela vina, ali i moćni pošipi. Na ovom kušanju mladih vina uvjerit će se i posjetitelji u posebnost ove berbe. Vjerujemo da će se o berbi 2018. govoriti sljedećih godina kao o izuzetnoj i koja se u vinarskim krugovima pamti s posebnim zadovoljstvom. Osobito bi Plavac mali trebao biti zapamćen po berbi 2018., za što ćemo ipak na potvrdu morati pričekati nekoliko godina.

Ovogodišnji En Primeur potvrdio je snagu i kvalitetu hrvatskih vinogradara i vinara iz predstavljenih regija. Hrvatska vina postaju sve prepoznatljivija na europskom, pa i svjetskom tržištu, o čemu svjedoče brojne nagrade koje iz godine u godinu osvajaju hrvatski vinari sa svojim vinima. Dojmovi o berbi vinogradara iz Dalmacije, Međimurja te Slavonije i Podunavlja govore o tome kako Hrvatska obiluje bogatom vegetacijom i izvrsnim klimatskih uvjetima, što utječe na proizvodnju lepeze vinskih sorti koje zadovoljavaju i najistančanija nepca svjetskih kušača, stručnjaka i sommeliera. Notu tradicije, notu modernosti i notu berbe za pamćenje imali smo prilike doživjeti na manifestaciji En Primeur 2019.

Na vinskom događaju mladoga vina godine En Primeur 2019., iz Slavonije i udruge Graševina Croatica predstavili su se sljedeći vinari: Belje, Erdutski vinogradi, Iločki podrumi, PP Orahovica, Feravino, Krauthaker, Galić, Veleučilište Požega, Vina Jakob, Vina Kalazić, Podrumi Kolar, Vina Antunović, OPG Ivo Brzica, Vina Papak, Vino Buhač, Badel - Vinarija Daruvar, Misna vina, Vina Perak, Ceco, Vina Mihalj, Vina Markota, OPG Mitrović Antun i Vina Tandara. Međimursku regiju i Društvo vinogradara i vinara Međimurja Hortus Croatiae predstavile su sljedeće vinarije: Lovrec, Cmrečnjak, Preiner, Palašek, Dvanjščak-Kozol, Horvat, Novak, Tomšić, Štampar, Kocijan, Jakopić, Hažić, dok su Dalmaciju i Udruženje Vino Dalmacije zastupale vinarije Bastijan, Braća Plančić, Grgić Vina, Hvar Hills, Jako vino, Korta Katarina, OPG Ivica Milan, PZ Maslina i vino, Vina Skaramuča, Vina Sladić, Vina Terra Madre, Birin, Grabovac, Gracin, Krolo, Rizman i Vino Hvar Carić.

Uz vinare predstavili su se i Baranjski kulen, Vinarija Kopjar, Kutjevo, OPG Perić, Vinogradarstvo i vinarstvo Tepeš, OPG Soldo, AT Agrofort te vinarije Trs, Čobanković i Dragun.

U sklopu promocije vina okupljenih pod brendom Vina Croatia - vina mosaica HGK je organizirao promotivnu vinsku večeru u Beču. Pod vodstvom direktora Vinske akademije u Austriji Josefa Schullera, svoja je najbolja vina predstavilo deset hrvatskih vinarija - Badel 1862, Degrassi, Dvanajščak Kozol, Feravino, Iločki podrumi, Krauthaker, Kutjevo, PP Orahovica, Stina i Vina Belje.

Kvaliteta vaših vina neupitna je, problem je nedovoljna prepoznatljivost, ističe Schuller, ali naglašava kako vjeruje da se tome može doskočiti jer Austrijanci obožavaju ljetovati na hrvatskoj obali, gdje imaju priliku kušati i vina.
A u vašoj zemlji gotovo svaki otok ima svoje vino. Po tome ste uistinu posebni. Uz dobre promotivne aktivnosti poput ove večere, čeka vas blistava budućnost. Posebno se dobro, nastavlja Schuller, piše primjerice Malvaziji. To je sorta kakve nema u Austriji, a ima dobar imidž. Crna vina iz Dalmacije nešto su poznatija Austrijancima, no bojim se da nisu još uvijek svi svjesni koliko izvrsna mogu biti. I vaša graševina bolja je od Austrijske, no nažalost nije dovoljno poznata. A odlično se može kombinirati uz toliko jela, rekao je Josef Schuller, jedan od tri MW-a u Austriji.

Podizanje prepoznatljivosti upravo je cilj ovakvih promocija.
Trudimo se iskoristi potencijal koji imamo i brendirati Hrvatsku kao vinsku zemlju kako bi se u konačnici olakšao put izvoznicima. Ako vina naših autohtonih sorti na međunarodnim natjecanjima dobivaju najviša odličja, zašto im onda ne bi bilo mjesto i na svim boljim vinskim kartama, smatra predsjednik HGK Luka Burilović.

Bilanca i trend izvoza vina u Austriju već su pozitivni. Austrija je, nakon BiH i Njemačke, treće izvozno tržište kada su u pitanju vina. U 2017. godini u Austriju smo izvezli osam i pol tisuća hektolitra, u vrijednosti od 1,2 milijuna eura. Opravdano možemo očekivati rast izvoza i povećanje potrošnje naših vina u Austriji, smatra Burilović.

Osnovna je ideja ovakve promocije izravan kontakt vinarija s kupcima, distributerima i vlasnicima restorana. Vina Iločkih podruma, primjerice, od 2017. godine našla su svoje potrošače u Austriji te na austrijsko tržište danas otpada 15 posto udjela u ukupnoj financijskoj realizaciji izvoza tvrtke.

Naša izvozna strategija nije fokusirana na volumenskoj distribuciji, iako se udio izvoza naših vina u ukupnoj realizaciji iz godine u godinu povećava, kaže Karmela Tancabel, savjetnica za marketing i izvoz vina Iločkih podruma.
Tome uvelike mogu pridonijeti ovakve manifestacije jer je struktura uzvanika na ovakvim večerama ciljana za razvijanje posla, ponajprije dizanjem svijesti o postojanju Hrvatske na globalnoj vinskoj sceni svijeta, u prenošenju poruke da Hrvatska u vinskom smislu ima raznolikost, a istodobno jednostavnost i posebnost koja može i treba doživjeti afirmaciju u svijesti globalnog vinskog potrošača. To možemo postići samo zajedničkim naporima i svaki iskorak u tom smislu podržavamo i cijenimo, rekla je Tancabel.

Osim što su izrazito zahtjevni kada je u pitanju gastronomija, dugogodišnji distributer Ivo Peršinović kaže kako su Austrijanci i izrazito zatvoreni kada je u pitanju uvoz stranih vina.
Nije se lako probiti na austrijsko tržište. Oni uvoze samo sedam posto vina, ostalo otpada na njihova vlastita. Stoga, tko se uspije probiti ovdje, može biti sretan", kaže Peršinović. "Iako je u početku bilo teško, stvari se pokreću, potvrđuje Peršinović te dodaje kako se u posljednje dvije godine broj austrijskih kupaca udvostručio.
Vinske su večere pravi put jer je gastronomija nositelj promocije vina, zaključio je Peršinović na predstavljanu hrvatskih vina u bečkom restoranu Kornat.

U nedjelju, 9. prosinca 2018. u New Yorku je priređena promocija hrvatskih vina u organizaciji gospodina Sami Ramića i Ane Mljećke.

Predstavljene su četiri hrvatske vinarije i autohtona hrana dubrovačkog kraja.

Na događanju u New Yorku sudjelovali su mnogobrojni uvaženi gosti i novinari. Još jedno iznimno događanje koje promovira Hrvatsku i dubrovački kraj u SAD-u.