Vinogorja

Vino bez sumpora je sveti gral modernog vinarstva, cilj koji u praksi u većem obujmu nikada nije uspio zaživjeti.

Eksperiment je to bez roka trajanja, jer pojava novih vina bez sumpora je kontinuirani proces, jednako kao što je i njihov nestanak s tržišta. Tržišni udio u odnosu na sulfitirana vina se mjeri u promilima, jer ih kupci jednostavno u konačnici ne žele, a ne žele ih jer su prije ili kasnije imali loše iskustvo. Sumporni dioksid je istodobno antiseptik i oksidans, koji s jedne strane umrtvljuje mikrobiološku aktivnost i na određeno vrijeme zaustavlja prirodni proces pretvaranja vina u ocat, a s druge strane veže kisik i sprječava oksidaciju.

Bez upotrebe zaštitnih sumpornih spojeva, vina vrlo brzo mogu postati neugodna za konzumenta, posmeđiti, usmraditi se i postati ustajalog okusa. S druge strane pretjerano doziranje sumpornog dioksida može prouzročiti jednako loše okusno iskustvo, a u najgorem slučaju i glavobolju. Vinarija Korak najnoviji je pretendent na titulu pronalazača ispravnog i održivog načina proizvodnje vina bez sumpora. Poznati su po tome da već desetljećima njeguju principe vrlo niskih udjela sumpornih spojeva u svojim vinima, daleko ispod zakonski propisanih normi. To ih nije spriječilo da postanu jedna od najcjenjenijih i najtraženijih domaćih vinarija i da im vina budu sinonim za najvišu kvalitetu, istovremeno bezgrešna i bez mana.

Sada su se odlučili i za onaj posljednji korak, potpuno izbacivanje sulfita iz procesa proizvodnje. Hoće li uspjeti pokazat će budućnost i reakcija tržišta. Vina iz linije U potrazi za izgubljenim vremenom (nesulfitirana) za sada pokazuju izvrsnu kvalitetu i stabilnost jednako dobru kao i u standardnih vina. Kako su to postigli u priloženom videu pojašnjava Josip Korak, enolog i pripadnik nove generacije u obitelji, zadužen za vinarstvo.

Ljubav prema vinovoj lozi u tradiciji obiteljskog podrumarstva Grge Vasilja iz Međugorja bez prestanka traje više od 150 godina. Ciklus proizvodnje je zatvoren, od vlastitih vinograda do vrhunskog proizvoda koji distribuiraju izravno do kupca. Pod lozom je ukupno 21 hektar, odnosno oko 90 tisuća sadnica čokota, a zastupljene su prije svega žilavka i blatina.

Ja imam običaj reći da je žilavka francuska sorta da bi u cijelom svijetu pričalo o tome, kaže vlasnik Vasilj, dodavši kako se po količinama proizvodnje ne možemo nositi sa zemljama iz okruženja, ali možemo po kvalitetu. Ona autohtona, žilavka i blatina, su vrhunska.

Kvalitet na prvom mjestu

Ovdje se, najviše pažnje, upravo pridaje kvalitetu. Proizvedu oko 80.000 litara vina, iako bi po broju čokota i zasada mogli mnogo više, ali "ne može pare i jare".

Rezidbom do kvalitetnog grožđa za vrhunsko vinom

Moraš negdje izgubiti da bi negdje dobio. Tako da, sada u rezidbi koja će početi ovih dana vodimo računa. Ima i zelena rezidba ako je rod preobilan, u određenom vremenskom periodu, zna se tačno kad je to i prati se, skine se jedan dio grožđa i ono ostalo bude bolje kvalitete. Obično je to u sedmom mjesecu kad je boba određene veličine jer ako se ranije skine druga više naraste, a ovako ne, ovako se zbije u manje bobe i kvalitet i ekstrakt i sve što je potrebno za vrhunsko vino, pojašnjava Vasilj.

Iako im je najdraže kako ih ljubitelji vina posjete, ne izostaju ni na sajamskim manifestacijama. Godinama su se, prije nego je pokrenut projekat Vinska cesta Hercegovine, vinske manifestacije održavale u Sarajevu, prisjeća se Vasilj, na kojima su hercegovački vinari bili manje zastupljeni.
Međutim, na kraju se okrenulo na dobro, praktički Sarajlije i ovi drugi koji su dolazili vidjeli su da za manje para možeš kupiti bolje domaće vino od uvoznog, priča i dodaje da je konkurencija dobra, ali da u svemu treba mjera i red.

U tuđini nije sjajno

A, red je upravo ono što nedostaje bh. tržištu. BiH je jedna od rijetkih država koja više popije nego što proizvede, napominje Vasilj, dodavši kako ovdje svi vide neku šansu, a domaćini nemaju mehanizme da bi se odbranili od prekomjernog uvoza. Prostora, kako vodi, ima dovoljno da se nasadi šire.
Da ima malo više reda, malo više zemljišta, nekako su sitne parcele, išlo bi sve brže, međutim na neke stvari očito moramo sačekati. Nećemo odustati, hoću reći, ludi smo za ovim poslom i to ćemo raditi. Ja vjerujem u budućnosti da će oni koji su otišli, možda se neko i vrati, a možda neko i ne ode ko je mislio otići, jer i tamo gdje dođu, nije baš tako sjajno, ističe ovaj vinar kojeg je u poslu naslijedio sin Andrija.

Kaže i kako ima sreću da se rodio u Međugorju, jednom od najposjećenijih mjesta u BiH, pa mnogi svraćaju upravo u vinarije, kušaju vina i uspoređuju ih s onima iz regije, ali i Evrope.

Broćanska žila(vka) kucavica - za smijeh i grijeh

Gosti su mi bili profesori, bračni par iz Njemačke, koji su obišli cijelu Evropu, rekli su da bi htjeli malo vidjeti šta je to ovdje, dokle je stiglo vino i probati nešto karakteristično za ovaj kraj, a to su naše sorte žilavka i blatina pa me to potaklo da se povede računa o kvalitetu jer siguran sam da naši mladi imaju šanse, kaže Vasilj dodajući da je podneblje izvanredno, ljudi hoće raditi i ima se šta ponuditi, pa ko voli nek izvoli.

Na kraju poručuje i kako vjeruje da je "lijenost smrtni grijeh", te naše druženje zaključuje latinskom izrekom "Ora et labora" - moliti i raditi, ne može samo jedno.

Iz najstarijeg hrvatskog vinskog podruma s radošću vam predstavljamo limitiranu seriju Mlade graševine. Ljubitelji svjetskog trenda predstavljanja mladih vina mogu uživati u prvom vinu iz berbe 2022.

U studenom 2021. godine prvi put je puštena u prodaju limitirana serija Mlade graševine. Ovo mlado lepršavo vino izuzetne svježine je probudilo veliki interes među ljubiteljima mladih vina i kod šire publike. Izlazak na tržište limitirane serije Mlade graševine 2022. događa se upravo u vrijeme tradicionalne svetkovine - Martinja, koje se u vinorodnim krajevima obilježava već desetljećima. Vino će se prodavati tijekom nadolazećih predblagdanskih i blagdanskih dana. Mlada graševina osvaja svojom izraženom svježinom te naglašenim voćnim karakterom uz aromatski profil zelene jabuke i kruške.

Sama proizvodnja mladog vina zahtjevan je proces, s obzirom na to da se svaki korak mora pažljivo kontrolirati. Od berbe, prijema, prerade grožđa te same fermentacije, sve mora biti odrađeno gotovo savršeno. Ključni trenutak nakon berbe je i brza prerada grožđa od strane naših dugogodišnjih vinogradarskih radnika. Naime, brza prerada grožđa smanjuje mogućnost pojave oksidacije u moštu. Na taj način zadržavamo sve aromatske profile sorte. Izražen voćni karakter, kako u mirisu tako i u okusu, utječe na užitak kušanja ovakvog stila vina, a postignut je kontroliranom temperaturom fermentacije. "Trenutno u podrumima naše najstarije vinarije odvija se stabilna kinetika fermentacije, moštovi su zdravi te očekujemo vina vrhunske kvalitete." poručuju iz vinarije Kutjevo.

Mlada graševina otvara novu vinsku sezonu u vrijeme kada diljem svijeta ljubitelji vina s nestrpljenjem iščekuju otkriti potencijal novih berbi, stoga ne zaboravite uživati u Martinjskim svečanostima i predblagdanskim danima uz butelju dobrog mladog vina koje će cijeli doživljaj podići na višu razinu.

Ovo jedinstveno mlado vino možete pronaći diljem ugostiteljskih objekata kao i u bolje opremljenim trgovinama, specijaliziranim vinotekama, distributera vina te na web stranici vinarije Kutjevo.

Novo godište prestižnog terana vinarije Benvenuti, s položaja Santa Elisabetta, uživalo je punu pozornost brojne publike sačinjene od kreme hrvatskog ugostiteljstva i strastvenih poznavatelja vina, u četvrtak 17.11. u elegantnom prostoru restorana Clubhouse Golf. Teran Santa Elisabetta je plod težnje vinarske obitelji Benvenuti da publici ponudi autentično istarsko vino s karakteristikama najfinijih vina svijeta.

Nova Santa Elisabetta dolazi iz berbe 2018., četvrte uzastopne godine u kojoj su braća Albert i Nikola uspjela proizvesti ovo kolekcionarsko vino savršene ravnoteže između koncentracije i elegancije, s velikim potencijalom za dugo čuvanje. Fokus je obitelj Benvenuti tako još jednom skrenula na teran, prema njihovom mišljenju ključnu sortu za budućnost istarskog vinarstva, a posebice Motovunštine, zbog njegovog jedinstvenog okusa, autentičnosti, neupitnog potencijala kvalitete i sposobnosti da se prilagodi klimatskim promjenama.

Sa Santa Elisabettom želimo doseći savršenu verziju terana i čvrsto vjerujemo da će naša težnja da toj sorti pružimo podršku u obliku optimalnih uvjeta, prikladnog bijelog istarskog tla, odgovarajuće izloženosti suncu i zaštite u obliku strujanja zraka, biti nagrađena dugovječnim vinom najviše klase, s jedinstvenim živim karakterom i sebi svojstvenom finesom" rekao je Albert Benvenuti. "Nakon stroge zelene berbe i selekcije samo najkvalitetnijih, zdravih, idealno dozrelih grozdova u vinogradu, potpuno se predajemo očuvanju autentičnosti tog vina u podrumu, stavljamo ga u što neutralnije drvene bačve različite starosti i veličina i puštamo ga da se kao prazno platno pod razigranom rukom vremena počne pretvarati u umjetničko djelo nadovezao se Nikola Benvenuti."

Nakon završetka procesa dozrijevanja u bačvama, preostaje još jedan važan korak do finalne kupaže. Braća Benvenuti okupljaju komisiju iskusnih poznavatelja vina koji su svakodnevno u doticaju s tržišnim trendovima te zajedničkim snagama kreiraju novi teran Santa Elisabetta. Kušanjem naslijepo odabrali su najbolji omjer vina iz različitih bačvi kojim su zatim napunjene boce i stavljene na odležavanje još 9 mjeseci. Santa Elisabetta iz 2018. godine dostupna je na tržištu od ovog tjedna, a ako je suditi po prethodnim izdanjima rasprodanim u rekordnom roku, valja se potruditi nabaviti butelju za vlastitu osobnu kolekciju što prije. Kako bi svoje vjerne potrošače nagradili povlasticama poput prioritetnog statusa i mogućnosti rezervacije Santa Elisabette u budućnosti, Albert i Nikola su osnovali Klub prijatelja Benvenuti vina kroz koji će pravovremeno informirati publiku o statusu i dobavljivosti vina te plasirati posebne, ekskluzivne serije.

Četvrto izdanje Vinosara, međunarodnog festivala vina i gastronomije, održano je jučer u glavnom gradu BiH.

Domaćin događaja, sarajevski hotel Radon Plaza, bio je mjesto susreta, druženja i uživanja u najboljim
vinima domaćih i proizvođača iz regije.

Na brojnim izložbenim štandovima posjetitelji i vinski znalci mogli su degustirati vina Kutjevo D.D., Vinogradi Nuić, Badel 1862, Vinarija Benkovac, Vinarija Keža, Vino Milas, AG Carska vina, Podrum Ostojić, Vinarija Čitluk, Vinarija Vilinka, Vinarija Buntić, Hercegovina Produkt, Vinarija Dida, Vinarija Daorson, Podrum Tolj, Vinarija Dodig, Puntar Wines Estate, Vina Domano.

Gurmanske delicije predstavili su Džajić Commerce d.o.o, Puđa sir, Mons Produkt, Domaćinstvo Đukarić, Bariba, Llaeth, Livanjska mljekara, a osvježenje svojim prepoznatljivim proizvodima je ponudio i Sarajevski kiseljak.

Najviše su se tražila crna vina poput našeg Trnjak Premium, jer je došlo hladnije vrijeme i ona se više piju. Ovaj festival nam puno znači jer imamo priliku da se predstavimo našim kupcima koji često piju naša vina. Posjećujemo i sajmove u regiji, a uvijek je dobro pojaviti se na ovakvim događajima - kazali
su izlagači iz Vinarije Nuić.

Organizatori su zadovoljni Vinosarom, kao i posjetitelji koji su raspoloženi napustili hotel Radon Plazu.
Zadovoljstvo je biti dio ove priče u organizaciji Vinosara, gdje postoji dobar dio vinskih autoriteta. Drago nam je da mi kao lokalna firma koja se baviti prodajom i distribucijom vina i pića možemo da podržimo ovakve lijepe događaje. Nadamo se da ćemo zajedno u budućnosti ljubiteljima vina pokloniti još ovakvih manifestacija - kaže Muamer Mulić, suvlasnik firme Šamon.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pripremilo je Nacrt zakona o organizaciji tržišta vina u BiH u cilju rješavanja fundamentalnih problema u sektoru vinarstva i vinogradarstva u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

Resorni ministar Staša Košarac istaknuo je da je na definiranju i usuglašavanju predloženog teksta zakona rađeno u suradnji i punoj koordinaciji s predstavnicima nadležnih entitetskih institucija, te vinarima i vinogradarima iz Republike Srpske i Federacije BiH.

Otklanjanje poteškoća

Naš primarni cilj je da novim zakonom otklonimo poteškoće s kojima su suočeni domaći proizvođači, a koje su proistekle iz ograničene primjene postojećeg zakonskog rješenja u praksi. Novi zakon će urediti tržište vina u BiH prema EU standardima, a time i omogućiti bolji pristup proizvođača iz Republike Srpske i Federacije BiH međunarodnom tržištu, rekao je ministar Košarac.

Podsjetio je da je Europska komisija definirala studeni 2024. godine kao krajnji rok za usklađivanje zakonodavstva u BiH u oblasti vina i vinogradarstva s EU standardima.
To praktično znači da, ako ne usvojimo novi zakon u skladu sa europskim standardima, domaći proizvođači od 2024. godine neće moći plasirati svoje proizvode na tržište EU. Zbog toga smo potpuno posvećeni da našim proizvođačima vina omogućimo da i nakon tog roka nastave da nesmetano obavljaju vanjskotrgovinski promet na europskom i svjetskim tržištima, rekao je ministar Košarac.

Kako je istaknuo, u BiH se godišnje proizvede oko 18 milijuna litara vina, a trenutna površina pod vinovom lozom iznosi oko 3.600 hektara, od čega je u Republici Srpskoj 600 hektara, a u Federaciji BiH 3.000 hektara. U Republici Srpskoj registrirano je 38 proizvođača vina, u Federaciji njih 50, a u Brčko Distriktu dva proizvođača vina.

Odgovornost prema vinarima

Moramo pokazati odgovornost i senzibilitet prema našim proizvođačima vina, koji ostvaruju zapažene rezultate kako na domaćem, tako i na ino-tržištu, pri čemu smo posebno ponosni na vinare iz regije Trebinje. Kreirali smo novo zakonsko rješenje usklađeno s EU standardima, kako bismo im omogućili da i dalje budu prisutni na europskom tržištu, naveo je ministar Košarac.

Prema njegovim riječima, dodatni motiv jeste činjenica da se od 2011. godine bezuspješno pokušava donijeti novo zakonsko rješenje koje bi bilo usklađeno sa zakonodavstvom EU.
Odlučili smo da se uhvatimo u koštac s brojnim naslijeđenim problemima u vezi s ovim pitanjem. Poštujući ustavne nadležnosti, u suradnji s resornim entitetskim ministarstvima i udruženjima vinara iz Republike Srpske i Federacije BiH kreirali smo Nacrt zakona o organizaciji tržišta vina u BiH i trenutno su u toku javne konzultacije o predloženom zakonskom rješenju, naveo je ministar Košarac.

Rekao je da očekuje da će nadležne institucije dostaviti pozitivna mišljenja kako bi zakon o organizaciji tržišta vina u BiH uskoro bio predložen na usvajanje Vijeću ministara BiH.
Očekujem da će sve nadležne institucije prepoznati značaj ovog zakonskog rješenja i u najkraćem roku dati zeleno svjetlo, jer je to primarno u interesu domaćih proizvođača vina, zaključio je ministar Košarac.

Nije istina da života iz kamena nema. Ima, i za to su najbolji dokaz kameni vinogradi kraj Čitluka.

Tisuće čokota vinove loze niču iz najtvrđeg hercegovačkog krša, a grožđe obrano sa njih i danas daje vrhunska vina.

Priču je počeo pisati HEPOK odlukom da usitni krš, a lozu zasadi u kamene rupe zasute sa nekoliko lopata humusa i zemlje iz Bosne. Malo tko je vjerovao u uspjeh.

Vinograd je ručno sađen, ovdje je zasađeno 230 tisuća loza sorte žilavka, i nešto bene i krkošije. Mukotrpno se radilo, po 200 ljudi je dnevno radilo. Ideja stručnjak u Hepoku je bila da se podigne vinograd u kamenu, svi su rekli da je to propast, međutim i danas, nakon 40 godina, loza je živa i danas rađa, rekao je jedan od vodećih hercegovačkih enologa i prvi doktor enologije Tihomir Prusna.

Prusina priča kako je postojala priča da su hercegovci dobri vinogradari, ali ne i vinari. Kaže dolaskom mladih obrazovanih ljudi, danas se može reći da su i dobri vinari, ali i vinogradari.

Kroz vina, Hercegovci pišu povijest, ali je se i sjećaju. Tako kroz imena vina promiču povijesne ličnosti sa ovih prostora, toponimi, simboli. U stolačkoj vinariji "Daorson" postoji priča o starom gradu Daorsu, ali i drevnom ratniku Pinesu, čije je ime urezano na bocama vrhunske
Pines je priča o ratniku koji je poginuo braneći rodni grad Daorson. Daorsin je 43. godine prije Krista bio spaljen do temelja, u dubokom slokju pepela na ulasku u grad nađena je kaciga, po obliku kacige može se zaključiti da je on bio zapovjednik obrane grada. Na kacigi je pisalo Pinn, mislimo da se zvao Pines, ispričao je Karlo Bošković, vinar iz Stoca.

Brojni vinari, u Hercegovini odlučuju da vinarije nazovu jednostavno, obiteljskim prezimenima. Obitelj Bojanići iz Pridvoraca kod Trebinja ima tu praksu.
Berba nam počinje sredinom ili krajem rujna. Jedan od težih dijelova posla je upravo berba. U nju smo uključeni svi u obitelji, ali i prijatelji. Dođu da zajedno beremo grožđe, ali i da zajedno pijemo vino, rekao je Stevo Bojanić.

U restoranu Vukoje gospođa Julija, supruga idejnog tvorca Vinske ceste Hercegovine - Radovana Vukoje, priča priču ove tvrtke. Vukoje su prateći najsuvremenije standarde uspjeli proitvesti potpuno ekološka vina.

Carskim vinogradima, koje je Austrougarska zasadila vratili su stari sjaj, a u koritu nekadašnjem koritu najveće europske ponornice Trebišnjice zasadili su nove vinograde, ali i plantaže maslina. Zanimljivo je da vingograde ne gnoje umjetnim gnjojivima, gnoje ih stada ovaca. Želja im je proizvesti prvu čašu za vina iz Hercegovine, za Žilavku.
Za Žilavku sada koristimo čašu od pinot noir-a, ona otvara tu njenu prelijepu voćnost, Žiilavka ima te note breskve. Naša žilavka je jako prepoznatljiva po njenoj mineralnosti, to ljudi prepoznaju kao lijepi salinitet, to je jedno bogato vino koje može da isprati dosta jela, objašnjava Jagoda.

Vinari su suglasni, u ovom dijelu svijeta se proizvode vina od sjajnih međunarodnih vrsta grožđa, ipak crno vino blatina i bijelo žilavka su matični broj njihove vinske osobne karte.