Vinogorja

Na tri vinska renomirana mežunarodna natjecanja koja su u održana u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Austriji, vina "Tikveš" i "Tikveš Châteaux & Domainеs" osvojila su 23 medalje i jednu posebnu nagradu.

S novoosvojenim nagradama, broj medalja i priznanja od početka godine uskoro će biti 100, čime "Tikveš" još jednom potvrđuje lidersku poziciju na tržištu vina i kontinuiranu težnju da potrošačima ponudi najbolje.

Na jednom od najvećih europskih natjecanja "Mundus Vini Summer Tasting", koje se održava u Njemačkoj, "Bela Voda white 2021" osvojila je zlatnu medalju i posebnu nagradu za najbolje vino iz Makedonije (Best of Show North Macedonia). Zlatne medalje dobila su i vina "Terrasse au Soleil" iz 2021 i "Barovo red" iz 2019, dok je "Bela Voda red" iz berbe 2019 nagrađena srebrenom medaljom.

Na natjecanju "Austria Wine Challenge - Vienna 2022" osvojeno je pet zlatnih medalja za crvena vina "Barovo", "Bela voda", "Vranac Luda Mara" i "Terrasse à l'Ombre" iz berbe 2019. kao i bijelo vino "Sauvignon Blanc Barovo" iz berbe 2021. godine. Srebrene medalje na ovom natjecanju dobila su vina "Domaine Lepovo Chardonnay", "Bela Voda white" "Barovo white" i "Alexandria Cuvée rose" iz berbe 2021. godine.

Na prestižnom "International Wine&Spirit Competition 2022", koje je održano u Londonu, osvojeno je 10 medalja. Srebrena medalje je dodeljena vinu "Vranac Luda Mara" iz 2019, a brončane medalje pripale su crnim vinima "Alexandria Cuvée" iz 2020, "Barovo" iz 2019. "Vase de Pierre" iz 2018 i "Terrasse à l'Ombre" iz 2019 godine iz vinarije "Château de Gourdon", "Domaine Lepovo Grand Cuvée" iz 2019, kao i bijela vina "Bela Voda" iz berbe 2021, "Sauvignon Blanc Barovo" i roze vino "Alexandria Cuvée" oba iz berbe 2021. godine.

"Lozova žolta" rakija VS takođe je osvojila brončanu medalju na ovom izuzetnom natjecanju. Vina "Tikveš" i "Tikveš Châteaux & Domainеs" godinama su najtrofejnija u Jugoistočnoj Europi, što je značajna konkurentska prednost među proizvođačima vina. Istovremeno, osvajanje ovih priznanja je od velikog značaja za jačanje balkanske vinske regije u svjetskim okvirima, kao i za prodor "Tikveša" vina na svjetsko tržište.

Francuska bi ove godine trebala proizvesti 44,6 milijuna hektolitara vina, više za 18 posto nego prošle godine kada je vinograde poharao mraz, priopćilo je u petak ministarstvo poljoprivrede.

Berba je ove godine zbog suše krenula ranije i bliži se kraju.

Ministarstvo je danas podiglo procjenu iz rujna za 600 tisuća litara i dodalo da će ovogodišnja prognoza biti četiri posto iznad petogodišnjeg prosjeka, javlja Hina.

Žetva u regiji Champagne završila je oko 12 dana ranije od desetogodišnjeg prosjeka, a očekuje se da će biti dvostruko veća nego prošle godine zahvaljujući povoljnim vremenskim uvjetima, stoji u priopćenju.

U Bordeauxu berba je završila krajem rujna, a proizvodnja će biti pet posto ispod prosjeka jer je suša omela rast grožđa, a proljetni mraz i tuča u lipnju oštetili su neke vinograde.

Suša je prouzročila štetu i u Alsaceu i u regijama na jugozapadu Francuske gdje će proizvodnja biti 11 odnosno 21 posto ispod prosjeka.

Nakon ovogodišnjeg "4. Jelsa Summer Wine Tasting by Vinske zvijezde" - ocjenjivanja vina otoka Hvara, koji je održan 27. kolovoza, i Zagrepčani su imali prigodu kušati "najboje od Hvara". Bilo je to na Vinskoj srijedi, koja se već nekoliko godina održava u "wine friendly" restoranu Trilogija Fino&vino, vlasnika sommeliera Krešimira Šesnića.

Voditeljica zagrebačke vinske degustacije naslijepo, prof. Marija Vukelić, ujedno je i jedna od organizatorica jelšanskog ocjenjivanja, koja dobro poznaje hvarsko vinogorje. Za ovu prigodu odabrala je 17 najboljih vina ljetošnjeg ocjenjivanja.

U restoranu je najprije za predstavnike medija upriličeno kušanje pobjedničkih vina po kategorijama - Bogdanjuše Zlatan Otok 2021., Pošipa Luviji 2021. i Plavca malog Barrique Tomić 2018., uz dodatnu degustaciju višestruko nagrađivanoga hvarskog maslinovog ulja Božić i uz mirise poklon paketića hvarskog ulja od lavande OPG Igora Deanovića.

I novinari su se složili da im je najbolji od ponuđenih vina pobjednički Pošip Luviji.

U nastavku degustacije, priređene za vinske goste, ljubitelje hvarskih vina, organizirano je ocjenjivanje u stilu profesionalaca. Vina su bila podijeljena na tri kategorije - u prvoj su bile bogdanuše, u drugoj ostala bijela vina otoka (prč, pošip, bijeli cuvéei ), a u trećoj plavci.

U kategoriji bogdanuša, od ponuđenih vina vinarija (Carić, Ventus, Leše, Zlatan Otok, Pavičić) publici se najviše svidjela bogdanuša Zlatan Bogdanuša, koja je i na profesionlanom ocjenjivanju dobila najviše bodova. U drugoj kategoriji kušala su se vina sorte prč vinarije Vujnović, cuvéei Levant vinarije Ventus, Forka vinarije Bojanić, Beleca Tomić i Cesarica Carić, te pošipi Luviji, Matković i Pavičić.

Najviše bodova publike osvojio je i u Zagrebu pobjednički pošip, šampion ocjenjivanja - Pošip Luviji. Kod plavca maloga, najviše su simpatija dobili plavci Zlatan Plenković Exclusive 2016, Plavac Ploški Carić 2015 i Plavac Ivan Dolac 2013 vinarije Svirče.

Prema reakcijama zagrebačkih kušača, kao i prijašnjih godina, veće simpatije dobili su malo stariji, odležani plavci.

Uz svaku skupinu vina restaurant Trilogija fino&vino pripremio je pomno birana jela - uz bogdanuše posluženo je predjelo na bazi mozzarrelle, uz bijela vina oduševio je rižoto od vrganja, gramačica i bukovača, a lungić je pratio plavce. Na stolu je bila i domaća pogača s lukom i fino hvarsko maslinovo ulje Božić, a za desert je poslužena crna čokolada sa smokvama.

Dvije međunarodne nagrade - Luxury Awards u kategoriji "Najbolja tvrtka za proizvodnju organskog vina 2022". i Prestige Awards u kategoriji "Vinograd godine" stigle su u istarsku vinariju Kabola u Kanedolu pored Momjana.

Obje nagrade stižu iz Velike Britanije i godišnja su priznanja britanskih publikacija u kojima o najboljima odlučuju čitatelji online ali i stručni ocjenjivački sud.
Vinarija Kabola prva se u Istri odvažila na ekološku proizvodnju, zbog čega sve njezine etikete još od 2009. imaju BIO certifikat, a to je i prva vinarija u Hrvatskoj koja je počela proizvodnju vina u amforama.

U podrumu obnovljenje kamene stancije, na imanju između Buja i Momjana, nastaju Malvazija Amfora, Malvazija istarska, Malvazija Unica, Muškat Amfora, Muškat momjanski, Secco, Dolce, pjenušac RE, Teran, Teran Amfora, Merlot, Cabernet sauvignon, Cuvee Supremo i Rose Rosa, a ekološki se proizvodi i ekstra djevičansko maslinovo ulje.

Nagrade su vlasnike vinarije, obitelj Markežić, zatekle u vinogradima jer je još u tijeku ovogodišnja berba.

S berbom smo započeli 25. kolovoza, dva, tri tjedna ranije u odnosu na prijašnje godine zbog izrazito osunčanog ljeta. Rane sorte chardonay i sivi pinot su pobrane, a koristimo ih za proizvodnju našeg pjenušca RE Kabola.Upravo smo završili s berbom malvazije koja čini 70 posto ukupne proizvodnje grožđa i vina, ističe Marino Markežić i najavljuje još jednu odličnu vinsku godinu.

Vinogradi na imanju vinarije Kabola ovogodišnju su sušu dobro izdržali zahvaljujući zemlji na mikrolokaciji Momjanštine bogatoj laporom koji zadržava vlagu.

Iako je prosječna cijena satnice jednog berača grožđa povećana između 6 i 8 maraka, berača za berbu nema. Od nekadašnjih 150 ljudi u berbi, sada jedva skupimo njih 30-ak

Ovogodišnja kvaliteta grožđa, time i vina bit će izvrsna jer je omjer kiselina i šećera u grožđu dobar, a na enolozima je da taj omjer usklade - istakuno je direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar prof. dr. Marko Ivanković.

Podsjeća da je zbog sušnog vremena berba počela i ranije ove godine, ali da će zbog toga i kvaliteta grožđa biti na visokoj razni. Shardone je, veli, obran kao rana sorta, a počinje se brati Žilavka i Vranac.

Po njegovim riječima, ovogodišnja suša donijela je još jedan benefit za grožđe, a to je da nije bilo bolesti na vinovoj lozi.
S obzirom na ovogodišnju sušu, nije bilo bolesti na vinovoj lozi i praktično je ove godine smanjen broj tretiranja pesticidima i fungicidima. Osim što su smanjeni troškovi, razina pesticida bit će vrlo niska ili nikakva te ovogodišnju berbu možemo nazvati organskom - ocijenio je prof. dr. Ivanković.

Napominje da se inače sukladno vremenskim prilikama u Hercegovini grožđe, odnosno vinova loza, tretira do sedam puta, a ove godine je trebalo upola manje zbog sušnog vremena.

Što se pak cijena grožđa i vina tiče, prof. dr. Ivanković navodi da je zbog cijene mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava ovogodišnja cijena otkupa grožđa nešto porasla u odnosu na prošlu godinu ali da će ona rasti tek iduće godine.
Ovogodišnja cijena otkupa je do 1,50 KM po kg, u odnosu na prošlu kada je bila do 1,30 KM po kg. Međutim cijene mineralnih gnojiva i cijene zaštitnih sredstava su drastično porasle i pravi inflatorni udar na proizvođače ne samo u vinogradarstvu nego i u cijelom poljoprivredno prehrambenom sektoru će se pokazati tek iduće godine - ističe prof. dr Ivanković.

Grožđe nema tko brati

Iako je prosječna cijena satnice jednog berača grožđa povećana između 6 i 8 maraka, berača za berbu nema. Od nekadašnjih 150 ljudi u berbi, sada jedva skupimo njih 30-ak - kaže Veselko Čule, direktor Hercegovinavino - kompanije koja broji oko milijun trsa ili stabala loze, što je cca 3.5 miliona kg grožđa godišnje, zavisno od uroda.

Stoga se, tvrdi on, već par godina za branje, pljenidbu, rezidbu vinove loze, koriste kombajni.

Po njegovim riječima, jedan kombajn zamjenjuje oko 70 berača čime se uštede i ljude i vrijeme, pa je to neusporedivo što se tiče isplativosti.
Međutim, postoje neravni tereni na kojima je nemoguće brati kombajnom, a radi se o izrazito kamenitim područjima gdje su i dalje potrebno ručno branje - ističe Čule.

I pored toga što se gubi tradicijski način proizvodnje i prerade, zbog čega se mali OPG-ovci gase, Čule napominje da je ipak bez modernizacije u tehnološkom i drugom smislu u ovoj grani ali i drugim poljoprivredno-prehrambenim, nezamisliva proizvodnja u komercijalnom smislu.

U širokoj lepezi proizvoda iz vlastite proizvodnje, tvrtka Hercegovinavino može se pohvaliti brojnim brendovima koji su danas prepoznatljivi na domaćem, ali i regionalnim i svjetskim tržištima.
Uz vina, rakije i likere, u zadnje vrijeme radimo i vinske koktele s manjim postotkom alkohola, do 4, 9 posto, a postaju sve popularniji među omladinom i damama - priča Veselko Čule.

Što se tiče plasmana na tržištima, Hercegovinavino uz Vinariju Čitluk, koja je sastavni dio kompanije, osim bh. tržišta, oko 50 posto svojih proizvoda izvozi na hrvatsko, njemačko i kinesko tržište, ali i drugih desetak zemalja, od Amerike do Dalekoga istoka.
Vina su zasnovana na tradicionalnim sortama, Žilavki i Blatini, s imenima Kameno vino i Blatina te nova linija vina - Teuta, koja je izišla prije nove godine, a koja se pokazala ne samo po kvaliteti nego i u cjenovnom smislu prihvatljivom - objašnjava Čule.

Kada se govori o tržišnoj cijeni vina, ona je, ističe direktor kompanije, zasebna priča među vinarima i proizvođačima.
Cijenu ipak određuje krajnji potrošač, jer su oni ti koji su spremni kupovati specifična vina bez obzira na cijenu ili pak smatraju jako važnim dodatna svojstva vina kao što su prestiž, kvaliteta itd. - dodaje on.

Do studenog 2024. trebala bi se regulirati oblast vinarstva

Bosna i Hercegovina trebala bi do studenog 2024. godine zakonski regulirati oblast vinarstva i vinogradarstva, inače domaći proizvođači grožđa i vina gube pravo izvoza na europsko tržište.
Nama je Europska komisija produžila rok do 6. 11. 2024. godine da uskladimo svoje zakonodavstvo i donesemo odgovarajuće pravilnike iz oblasti vinarstva i vinogradarstva, njih 11 na razini BiH. Rok teče, nacrt o tržištima vina se ne usvaja, a pravilnici ne izrađuju. Ako se ne uskladimo do tog roka gubimo pravo izvoza vina na europsko tržište - objasnio je prof. dr. Marko Ivanković koji je jedan od članova te radne skupine za izradu nacrta zakona o tržištima vina u BiH.

Naveo je da je temelj za izradu nacrta zakona o tržištima vina u BiH bio onaj iz EU - Zakon o organizaciji tržišta poljoprivredno prehrambenih proizvoda.
Uz nacrt zakona potrebno je izraditi još 11 pravilnika na državnoj razini, te još sedam, osam na entitetskoj, bez kojih sam nacrt, odnosno zakon neće značiti ništa u praksi, a samo za izradu jednoga potrebno je 30 mjeseci - dodao je prof. dr. Ivanković.

Badel 1862 zaključio je dogovor s Dalmacijavinom o preuzimanju krovnog brenda te svih brendova vina i octa, izvijestili su u utorak iz Badela 1862.

Vinski asortiman Dalmacijavina, kao i jaka alkoholna pića koja smo prethodno preuzeli, proizvodit će se u Badelovim pogonima Vinoploda u Šibeniku, a kvasine u Badelovim pogonima u Sisku, rekao je direktor Vinoploda Krešimir Lokas.

Ovim dogovorom, kako je naveo, Badel 1862 i Vinoplod dodatno osnažuju svoje pozicije na vinskom tržištu, posebice u lokalnim dalmatinskim sortama kao što su Debit i Drniški Merlot.
Punjenjem vinskih brendova Dalmacijavina dodatno pojačavamo proizvodnju u šibenskim pogonima, a korištenjem sinergija i daljnjim ulaganjima u razvoj sada još većeg broja vinskih brendova dobivamo dodatne mogućnosti kvalitetnog proširenja portfelja i rasta prodaje, kazao je Lokas.

Dalmacijavino je jedan od najprepoznatljivijih brendova s područja Dalmacije, s dugom tradicijom koju Badel 1862 želi očuvati, navodi se u priopćenju.

Lokas je kazao kako brend Dalmacijavina namjeravaju nastaviti razvijati i osuvremenjivati kako bi ga približili i novim generacijama potrošača.
S obzirom na dugogodišnju suradnju s tvrtkom Badel 1862, koja je od nas otkupljivala sirovine pa preuzela brendove jakih alkoholnih pića prije dvije godine, prodaja krovnog brenda Dalmacijavina upravo Badelu bio je poslovno prirodan slijed događanja, istaknuo je direktor tvrtke Oštrc Luka Diel - Zadro.

Napominje kako će tvrtka Oštrc i dalje će poslovati s Badelom, a sada će to biti kroz najveći okrupnjeni dalmatinski vinograd u Petrovom polju iz kojeg će se većina sirovine prodavati upravo Badelu i Vinoplodu, što znači da se će se proizvodi Dalmacijavina i dalje raditi od istog grožđa od kojeg su se radili zadnjih 70 godina.
Ugovor je potpisan na obostrano zadovoljstvo i vjerujem da će brendovi Dalmacijavina u budućnosti biti kvalitetno pozicionirani na tržištu. Osim većeg fokusa na potencijal našeg vinograda, u smislu još većih i kvalitetnijih prinosa, ali i gastronomsko-turističke priče koju razvijamo zadnjih godina, u narednom periodu još intenzivnije ćemo se fokusirati na poslovanje i razvoj jednog od najjačih regionalnih brendova pića, Pipi, te na njegovo daljnje širenje, kazao je Luka Diel - Zadro.

Inače, Badel 1862 je početkom 2020. od Dalmacijavina preuzela brendove jakih alkoholnih pića.

Hercegovina već tri desetljeća traži svoju novu priliku za rast i razvoj, a jedna od njih mogla bi biti sazdana u povratku korijenima - vinogradarstvu i pravljenju vrhunskih vina.

Vina su dvosmjerna prilika, mogu ići u prodaju, izvoz i poboljšanje vanjskotrgovinske bilance, ali i razvoj turizma, ponajprije onog elitnog, gdje dobra kapljica uz vrhunsku gastronomiju otvara posve nova razvojna vrata.

Vinarstvo je u Hercegovini prisutno stoljećima, a da i danas može parirati svjetskim rivalima svjedoči rezultat s posljednjeg Decantera, najprestižnijeg svjetskog vinarskog natjecanja, gdje su nagrađena i vina Podruma Begić, male obiteljske vinarije u selu Prolog kod Ljubuškog.

Branimir Begić, enolog i voditelj obiteljskog biznisa, posebno je ponosan na uspjeh s vinima koje radi od sorte Plavac mali, koja nije autentična hercegovačka. Upravo su vina od Plavca ponos ove vinarije koja je od par bačvi u petnaestak godina došla do kapaciteta od 40 tisuća litara godišnje.

Vinarija je sada u podrumu obiteljske kuće, kao i podrumu stričeve kuće, ali se širimo. Arhitekt Emir Halilagić ovih dana crta novu vinariju. Uzeli smo koncesiju na još četiri hektara i zakupili neke vinograde, govori dok traje ovogodišnja berba i dok tone Plavca i Žilavke idu od vinograda do podruma u procesu nastanka jednog od pet vrhunskih vina koje Begići iz Hercegovine plasiraju u svijet.

Osim proizvodnje i prodaje vina, tu je i seoski turizam, gdje Begići nude savršeno utočište za bijeg od gradskih gužvi, asfalta i stresa koji inicira moderni život. Na sličnom konceptu spoja gastronomije i vinarstva baziraju se i Carski vinogradi nedaleko od Mostara. Još austrijski car Franjo Josip znao je da je ovaj kraj idealan za proizvodnju vina. Veliki broj sunčanih dana, odlična pozicija terena, takva i kvaliteta zemljišta, motivirale su bečkog cara da naredi svojim enolozima da se kod Mostara podignu vinogradi i proizvodi vino samo za njegove potrebe.

Na carskoj tradiciji uz najsuvremenije metode danas se u Carskim vinogradima vina prave uz nadzor tehnologa Armina Žalea. Novinari ga zatiču četvrtog dana berbe bijelih sorti grožđa, a treba im još dvadesetak dana da 400 tona svježeg grožđa pređe put od vinograda do podruma. Iako je tradicija stoljetna, ova vinarija tu je 16 godina, a narasla je na 40 hektara i 140 tisuća vinovih loza koje produciraju 120 tisuća litara vina.

Najzastupljenije su autohtone hercegovačke sorte Žilavka i Blatina, ali tu je i dvadesetak drugih koje koriste za "kupaže" ili dodatke baznim sortama. Svi pokazatelji govore da će ovo biti izuzetno dobra berba, govori Žale te podcrtava kako su njihova vina najviše zastupljena na bh. tržištima, ali da izvoze u zemlje regije, čak i SAD, Kinu…

Izvoz često ide u suradnji s drugim vinarijama jer pojedinačno nekad nemaju dovoljne količine, ali za svoje goste nikad ne nedostaje. U Carskim vinogradima podignut je impresivan objekt gdje moderna gradnja okružena trsovima vinove loze i hercegovačkim kamenim brdima čine idiličnu scenografiju za uživanje u spoju vrhunske gastronomije i isto takvih vina.

Tridesetak kilometara dalje u Međugorju Andrija Vasilj i njegov tim već sedmu godinu zaredom organizira Blaž Enology, festival posvećen upravo Žilavki i Blatini. Ponosan je na 27 vinarija i pet izlagača iz gastronomije, a svjetska razina manifestacije potvrđuje članstvo u međunarodnoj organizaciji Inter Vitis. Pomaže im USAID kroz projekt Vinske ceste Hercegovine, ali i domaće vlasti koje kao da počinju shvaćati da je hercegovačko vino svjetska priča.

Bosna i Hercegovina prošle je godine u svijet izvezla 6,5 milijuna KM svojih vina, ali je uvezla čak 33 milijuna. Taj deficit moramo popraviti, smatra Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Nekad smo o Hercegovini govorili o maloj vinskoj školi, a sad je to vinska akademija, kaže Vuković.