Vinogorja

Bračni par Goran i Gordana Josipović uspjeli su u svojem naumu iako im nitko nije davao šanse. Ušli su u posao proizvodnje pjenušca za kojeg nitko u požeškom kraju nije imao sluha.

Naime, oni su svoju prepoznatljivost razvili tehnologijom proizvodnje od sorte od koje nitko još nije pokušavao učiniti nešto slično – graševine.

Vi niste normalni! Tko je vidio da se u Slavoniji pije pjenušac?! Ako se za nešto može reći da će vrlo brzo završiti kao potpuni promašaj, onda će to biti vaša priča sa slavonskim pjenušcima!. Tako su iz Požege govorili Goranu i Gordani Josipović u njihovom kraju kada su se odlučili okušati u proizvodnji pjenušca.

Mora netko biti i prvi, negdje se mora i krenuti! Samo treba malo hrabrosti, ljubavi prema perlama i – želja za drugačijim. Što će nam još jedan pjenušac od chardonnaya, pričaju Goran i Gordana koji su se proizvodnjom počeli baviti prije pet godina. Nije, kažu, uvijek bilo lako.

Učili na greškama

Mi smo se učili proizvoditi pjenušac od graševine na svojim greškama, bilo je i prolijevanja, ali sve novotarije i pokuse smo uvijek radili na malim serijama, po 20-ak boca, tako da neuspjeh s tolikom količinom nikada ne bih nazvao – katastrofom, kazao je Goran.

U početku su proizvodili svega 200-tinjak boca za vlastite potrebe, no sada godišnje proizvedu 6000 boca i praktički su jedini ozbiljni proizvođači pjenušca na istoku Hrvatske.

Oni su u prosincu su svoje sugrađane iznenadili novim jumbo plakatom. Na plakatu dominiraju saksofon, čaša i boca Zlatnog pjenušca i natpis – ‘Music in the Glass’! Pjenušac će se zvati – Jazz, po glazbi koju oboje obožavaju. Saksofon na plakatu označio je ljubav njihovog sina koji ga svira.

A Goran i Gordana tvrde da su u Hrvatskoj originalni i po Brut rosé pjenušcu od kratkotrajno maceriranog – pinota sivog. I koji će se ubuduće zvati – Tango – po njihovom omiljenom plesu.

Petu godinu zaredom u Dubrovniku će se održati Vinski festival Dubrovnik FestiWine, koji će u tjednu od 16. do 22. travnja okupiti zainteresirane vinare, one koji to tek namjeravaju postati ali i brojne ljubitelje vina
Kamenice zanimljivo Počinje sezona kamenica, a jedete ih svježe s limunom? Ovo je dobro znati...

Povijest festivala uistinu je zanimljiva – događanje koje je započelo 2014. godine kao regionalni vinski festival s ciljem promoviranja vinske kulture i autohtonih sorta Dubrovačko-neretvanske županije, zahvaljujući velikom interesu ciljane, ali i opće javnosti već tri godine kasnije postalo je međunarodni festival, otvorivši svoja vrata sudionicima daleko izvan granica županije.

Organizatori su pripremili bogat program u kojem će svatko moći pronaći nešto za sebe. Festival započinje "Dubrovačkom vinskom setemanom“ u okviru koje brojni Dubrovčani i gosti posjećuju restorane, konobe i vinske barove s oznakom "Wine Friendly“ te kušaju vrhunska vina koja se izvrsno sljubljuju s finim delicijama dubrovačkog kraja.

Središnji događaj je izložba vina ovogodišnjeg Dubrovnik Festiwinea koja će se održati u petak i subotu, 20. i 21. travnja 2018. godine u prekrasnom ambijentu Sunset Beacha u Uvali Lapad. Tijekom izložbe vina, uz susrete vinskih profesionalaca s vinarima, održat će predavanja i vinokušnje, ali i vrlo atraktivne vinske i kulinarske radionice poput "Gault & Millau“ masterclass radionice japanskog chefa Ippei Uemure i Salona pjenušavih vina – "Sparkling table“.

Ove godine Dubrovnik FestiWine obilježava svoj peti rođendan, sigurnim koracima nastavljamo pozitivnim smjerom strategije razvoja vinogradarstva i vinarstva Dubrovačko-neretvanske županije. Veselimo se svim izlagačima i njihovim vinima, svim posjetiteljima i vinskim znalcima, veselimo se zdravoj konkurenciji u kojoj naša županijska vina mogu još bolje potvrditi svoju izvrsnost, kazao je Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije.

Pored već spomenutih događanja, već tradicionalno tijekom Dubrovnik FestiWinea naslijepo se kuša i bira vino koje se najbolje sljubljuje uz autohtonu deliciju, stonsku kamenicu. Uz atraktivan "Blind date: In love with Ston Oysters“, održat će se i "Dubrovnik FestiWine Trophy“, ocjenjivanje vina u okviru kojeg međunarodno priznati ocjenjivački tim, sastavljen od domaćih i inozemnih sudaca, enologa, na čelu s predsjednikom ocjenjivačkog tima Bojanom Kobalom, bira najbolja vina festivala.

Zanimljivost festivala je gastro spektakl "Dubrovnik FestiWine Gala“ svečana večera koja će se održati 19. travnja 2018. godine u hotelu Excelsior na kojoj će se uz sedam pobjedničkih vina s prošlogodišnjeg festivala predstaviti kreativna kuhinja mladih ali dokazanih chefova: gosta Igora Jagodica i domaćina Petra Obada. Kao i prošlih godina, cjelokupan prihod namijenjen je stipendiranju mladih talenata iz područja kulinarstva i somelijerstva.

Sve detalje o festivalu, izlagačima te kako ga posjetiti možete saznati na http://www.dubrovnikfestiwine.com/hr/ te prateći Facebook stranicu festivala. Zabilježite u svoje kalendare petu obljetnicu Dubrovnik Festiwinea, upoznajte vrijedne vinare, kušajte fina vina, pridružite se zanimljivim radionicama i predavanjima i doznajte sve što se ikad željeli znati o vinima!

Vino kao posao jedna je od življih, propulzivnijih i po broju brendova jedna od najbrojnijih grana ekonomije. Količina etiketa vina na tržištu nadmašuje bilo koju drugu vrstu proizvoda koji kupujemo. U tom oceanu ponude neki vinari plivaju vrlo uspješno i na duge staze, drugi također uspješno, ali na kratke staze, treći se drže plićaka i životare bez izgradnje vlastitog brenda prodajući vino drugima, uspješnijima, a četvrti se utope pri prvom pokušaju izlaska u otvorene vode.

Odlično predavanje

Gdje je tajna uspjeha jednih i neuspjeha drugih, u jednom od boljih predavanja kojima smo na tu temu prisustvovali posljednjih godina, glatko i sjajno obrazložila je Martina Bek, mlada marketingašica i dobra poznavateljica cjelokupne vinske scene, domaće i strane. Predavanje se održalo u sklopu serije vinskih radionica u hotelu Double Tree by Hilton, krajem veljače ove godine, na kojem je Martina uspjeh vina kao proizvoda na tržištu predstavila kao posljedicu kvalitetne implementacije triju ključnih sastavnica koje je nazvala "sveto trojstvo - proizvod, izgled, priča".

Dakle, na prvome je mjestu samo vino kao tekućina, to jest kvaliteta i stilski izričaj koji moraju zadovoljiti očekivanja kupca. Na drugom je izgled, to jest pakiranje i dizajn, koji s jedne strane moraju biti u skladu sa zakonitostima i logikom branše, a s druge moraju zadovoljavati visoke estetske kriterije i poslati nedvojbenu i nekome tko se prvi put susreće s tom bocom sasvim jasnu poruku kakvo ga vino čeka u boci kad ga jednom otvori.

Treće je "priča iza vina", to jest specifičnost koja stoji iza boce koju ste uzeli u ruku i koja je sasvim originalna i drugačija od svake druge boce na svijetu i koja je u konačnici glavni motiv da bi se donijela odluka o kupnji. Martina je utvrdila da samo ispunjavanje svih tih uvjeta "svetog trojstva" donosi trajni uspjeh i stabilnu ekonomiju vinskom poduzetniku. Svi koji zanemaruju neki od tih elemenata vjerojatno ne uspijevaju u potpunosti realizirati svoj potencijal.

Bezbroj primjera

Da je Martina u pravu, mogli smo se uvjeriti u bezbroj primjera tijekom proteklih par desetljeća, otkad suvremeno vinarstvo u nas postoji. Neki padaju na prvoj stavci jer nisu pružili kvalitetu kakva se očekuje u njihovu cjenovnom razredu, a drugi su pogodili to, ali su promašili stilski izričaj i ponudili tržištu nešto što mu ne treba. Neki su to uspješno izveli, ali su zanemarili izgled i dizajn, zaboravivši da je čovjek estetsko biće, i da igra s vizualnim rješenjima na kućnom kompjutoru nije put kojim će zadobiti povjerenje kupca.

Treći su i taj dio proveli dobro ili zadovoljavajuće, ali pucaju u komunikaciji. Svoje kvalitete i posebnosti, svoju originalnu priču nisu prenijeli kupcu zbog izostanka aktivnosti, nesnalaženja ili škrtosti. Martina Bek je razradila stvar dalje te rasporedila vina u kategorije od krajnje tradicionalnih do krajnje modernih i za svaku od njih navela primjere, jer ne vrijede ista pravila igre za svaki tip proizvoda. Mi smo iz njena izlaganja izdvojili tri od ponuđenih kategorija i donosimo vam ovaj put ne samo recenziju kvalitete i stilskog izričaja vina nego i njegova izgleda i popratne priče.

Korak, pjenušac Brut Nature, 135 kn (Vrutak), 91+/100

Ovaj izvanredan pjenušac od chardonnaya i pinota crnog izričaj je čistoće, slojevitosti i svježine. Bez želje da se dopadne svakome, a s velikom željom da ga jako zavole neki, uglavnom oni koji vole klasične šampanjce.

Brut Nature nam poručuje da se radi o beskompromisnom vinu, a diskretan dizajn komunicira nenametljivost kao karakter vinara, ali i iznimnu važ- nost kvasaca koji su ovdje tri godine proveli u kontaktu s vinom. Josip Korak to zna sjajno objasniti i nakon njegove prezentacije ovaj se pjenušac gleda drukčijim očima.

Kutjevo dd, pjenušac Maximo Brut, 85 kn (Vinita), 88/100

Sasvim drukčije vino ima sasvim drukčiji pristup u svakom segmentu, a jednako uspješan. Dizajn povezuje tradiciju i moderno vrijeme kroz duhovitu interpretaciju legende vezane uz podrum prema kojoj se u podrumu odvio intimni čin baruna Trenka i austrijske carice. Vino je okusom isto takvo.

Zgodna i seduktivna kombinacija zrelosti i slasti, mekše, šire i s atraktivnom primjesom arome ledene berbe na nosu. U vinariji već desetljećima prepričavaju tu legendu, a ovime nas podsjećaju na nju i svaki put kad vino ugledamo na policama supermarketa.

Trapan The One 2015., 300 kn (u vinariji), 91+/100

Posljednji je primjer sasvim nekonvencionalnog pristupa. Vinara koji je odbacio standardne uzuse i pravila i poručuje svijetu "ja sam drukčiji" te svoj beskompromisni karakter stavlja u prvi plan.

Na boci nema ničega osim poruke The One, nekad izražene slovima, nekad brojkom, ali na svakoj boci je drukčije i svaka je unikat za sebe. Što je najvažnije i vino je isto takvo, unikatno, jako višnjasto i vrlo živo u ustima, rijetke kombinacije syraha i terana. S puno karaktera i čvrstine, visoke klase s velikim potencijalom za čuvanje.

U prostorijama restorana Stari podrum održana je 24. izložba vina, koju je organizirala Udruga vinara i vinogradara Slatinsko vinogorje. Za tu prigodu izložene su i fotografije kao podsjetnik na dosadašnje izložbe od 1995. godine.

Ove godine na ocjenjivanje su pristigla 44 uzorka i komisija u sastavu Blaženka Mozer, Ivana Nemet i Rajka Maravić izuzetno je zadovoljna kvalitetom ocjenjivanih uzoraka. Dodijeljeno je samo jedno priznanje, sve ostalo su zlatne, srebrne ili brončane plakete.

Prema riječima predsjednice udruge Tihane Bišćan, tijekom godine održavaju se radionice i različiti oblici edukacija, a ocjenjivanje vina dobar je pokazatelj vinarima koja su znanja u tim edukacijama usvojili i primijenili. Udruga vinara i vinogradara Slatinsko vinogorje postoji četiri godine i u tom kratkom vremenu uspjela je postići veću brojnost sudionika na izložbama vina i utjecati na kvalitetu proizvedenih vina.
Bila sam iznenađena kada sam vidjela koliko su proizvođači vina željni znanja i koliko su nova znanja stvarno primijenili u svojim vinogradima. S ponosom mogu reći da su enologinje Blaženka Mozer i Ivana Nemet odradile vrhunski posao i da se naši vinari ne moraju sramiti ponuditi svoje goste, a to je i bio prvenstveni cilj udruge budući da su naši članovi uglavnom amateri. To su ljudi koji su u radom odnosu ili su u mirovini, a vinogradarstvom se bave iz hobija, ili su naslijedili vinograd pa ga njeguju i održavaju tu tradiciju - ispričala je Tihana Bišćan.

Od 44 uzorka koja je komisija ocjenjivala, bilo je čak 18 uzoraka graševine, šest uzoraka stolnog bijelog vina, četiri frankovke, po dva uzorka chardonnaya, rajnskog rizlinga, pinota sivog i rozea te po jedan uzorak stolnog crnog vina, traminca, zweilgelta, pinota crnog i desertniog vina, od voćnih vina bio je jedan uzorak aronije i jedan kupinovog vina te jedan uzorak rakije od kajsije.
Uzorci vina koje ocjenjujemo svake godine su poboljšani, jer vinogradari i vinari idu na sastanke, slušaju struku i doista se trude da njihovo vino svake godine bude sve bolje - kaže članica komisije za ocjenjivanje Rajka Maravič.

Od ocjenjivanih uzoraka graševine izdvojila bih graševinu obitelji Lukač jer je dobila najviše bodova, 18,7 od mogućih 20 bodova, graševine Darka Gabrića i Vlade Župana dobile su po 18,6 bodova, a graševina Miroslava Krznarića ocijenjena je s 18,5 bodova. Sveukupno najviša ocjena bila je 19, a dobilo ju je vino od aronije obitelji Cerovski, dok je najuspješniji izlagač bila tvrtka Vinarija 4B, koja je osvojila zlatne plakete za traminac, pinot sivi, frankovku i pinot crni te brončanu plaketu za graševinu. Visokih 18,1 bod i zlatanu plaketu dobila je i rakija od kajsije Zvonka Benca.

Vino od aronije, graševina, frankovka

Branko Cerovski iz Slatine ima mali vinograd s oko 350 panjeva, od kojih dobije približno 500 litara vina.
Na inicijativu sina i snahe posadili smo 650 grmova aronije kako bismo iz hobija počeli proizvoditi sok. Osim soka, džema i pekmeza, došao sam na ideju da od aronije počnem proizvoditi vino. Lani sam proizveo stotinjak litara, ove godine bilo je oko 300 litara. Iskušao sam svoj osobni recept i zadovoljan sam i ponosan što je uspjelo, ispričao je Branko Cerovski.

Miroslav Marović iz Vinarije 4B, koja uzgaja vinovu lozu na 22 hektara, kaže da je zadovoljniji dobivenim ocjenama u odnosu na prošlu godinu.
Najviše proizvodimo graševinu, iza nje frankovku, a to su vina koja su i najtraženija na tržištu. Imamo i desertna suha i polusuha vina, vrhunski traminac, vrhunski pinot sivi i roze, kazao je Marović.

Tvrtka 4B proizvodi stotinjak tisuća litara vina godišnje i plasira ga na hrvatskom tržištu, kroz maloprodaju u vlastitim trgovinama.

Pod nazivom "Vina Croatia - vina mosaica" i u organizaciji Udruženja vinarstva HGK u New Yorku su se predstavile 22 hrvatske vinarije, a prezentacija je okupila 300-tinjak potencijalnih distributera i vinskih stručnjaka s ciljem snažnijeg proboja na tržište SAD-a, izvijestili su u utorak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Hrvatska vina zadovoljavaju svjetski standard kvalitete. Izvoz u SAD je posljednjih godina u porastu, no za veći iskorak potrebno je snažnije brendiranje naše zemlje. Hrvatska mora biti prepoznata ne samo kao turistička, već i kao vinska destinacija. Upravo zato je HGK tu, izjava je predsjednika HGK Luke Burilovića koja se prenosi u priopćenju.

Tržište SAD-a nalazi se u top pet tržišta hrvatskih vinara izvan EU, navode iz HGK, ističući da za domaće vinare prisutnost na američkom tržištu znači ulazak na vinsku kartu svijeta.
Ako nismo prisutni na njujorškoj sceni, onda teško postojimo i na međunarodnoj, kaže Ivica Matošević iz Udruženja vinarstva HGK.

Važna nam je potpora institucija jer je svatko od nas premali da bi ovakve stvari mogao izvesti sam. Mi možemo jednom doći sami, no to je malo. Ako dođemo dva ili tri puta zajedno, to je velika stvar za nas, ističe Matošević.

Po podacima HGK, čak 15 od 22 vinarije koje su se zajedničkim nastupom predstavile u New Yorku već imaju svoje distributere na američkom tržištu. Posljednjih nekoliko godina hrvatska vina i maslinova ulja češće nalaze put do kupaca SAD-a, poglavito nakon posjeta američkih distributera hrvatskim vinarijama u Istri i Dalmaciji koje je potpomogla i HGK, navodi se u priopćenju.

Iz HGK iznose i primjer američkog restorana Delmonico’s, koji se nalazi u gospodarskom središtu SAD-a Wall Street, i koji u svojoj ponudi ima i nekoliko hrvatskih vina.
Služimo 500 obroka dnevno i imamo nekoliko hrvatskih vina. Kako bi se zainteresiralo Amerikance da piju više hrvatskih vina, potreban je jači marketing, izjavio je, kako prenose iz HGK, vlasnik grupe restorana Delmonico’s Dennis Turčinović.

Direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković ističe da se projekt promocije hrvatskih vina u SAD-u financira sredstvima iz EAGF fonda Vinske omotnice - Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014.-2018., mjera "Promidžba na tržištima trećih zemalja".

Od kako je Hrvatska krajem 2016. godine počela vraćati bh. vina uz obrazloženje da etiketa na vinima nije u skladu s nazivima prijavljenim u E-Bashuss-u, bh proizvođači i izvoznici vina počeli su se suočavati s preprekom prilikom plasiranja vina na tržište Hrvatske.

Grupacija vina Vanjskotrgovinske komore BiH je zbog svih poteškoća pokrenula i inicjativu za izmjenu liste zaštićenih naziva za vina porijeklom iz BiH.

Ognjenka Lalović, direktorica Sektora privrede VTK/STK je kazala da je još uvijek otvoreno pitanje označavanje vina s oznakom geografskog porijekla, ali da to nije jedini problem koji ugrožava siguran plasman proizvoda.
Ovo pitanje nastalo je kao rezultat neusklađenih naziva zaštićenih područja navedenih u Aneksu II, Dijelu B Protokola VII SSP-a i objavljenih u registru Evropske komisije E – Bachuss, čije korištenje zahtjeva poljoprivredna inspekcija Republike Hrvatske, naziv zaštićenih područja koji su na snazi u BiH u skladu sa sa domaćom legislativom, koje koriste domaći vinari u domaćem i međunarodnom prometu, kazala je Lalović.

Uz ovo, nazivi zaštićenih područja u E – Bachuss-u navedeni su na engleskom jeziku, što nije praksa.

Usljed navedenog, bh vinari bili su u obvezi, nakon prigovora poljoprivredne inspekcije Republike Hrvatske, po prvi puta u devet godina primjene Protokola o vinu, mijenjati etikete na vinu kako bi se prilagodili nazivima navedenim u E – Bachuss registru i to isključivo za potrebe izvoza u Republiku Hrvatsku, dok se izvoz u druge države članice odvija neometano.

U veljači 2017. godine Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je diplomatskim putem uputilo dopis Generalnom direktoratu za poljoprivredu i ruralni razvoj – DG AGRI, kojim je između ostalog traženo da se na stranici E – Bacchus objavi detaljno razrađena vinogradarska rejonizacija u Bosni i Hercegovini, u skladu s važećim Pravilnikom o utvrđivanju i podjeli vinogradarskih rejona u Bosni i Hercegovini.

Vezano za razlike između E- Bacchus-a i važeće rejonizacije za GIS u BiH, Delegacija Europske komisije u BiH je sugerirala da se pokrene procedura u skladu sa članom 11, stav 4 za izmjenom/dopunom liste geografskih oznaka, odnosno liste rejonizacije i naziva rejona/podrejona za Bosnu i Hercegovinu – SSP Protokol 7, Dodatak 1, Dio B.

Etiketa nije jedini problem

Na pitanje hoće li se ovom inicijativom riještiti problem koje trenutno imaju bh. vinari Lalović kaže da će samom realizacijom ove incijative biti otklonjenje prepreke za plasiranje vina u Hrvatsku, ali da to nisu jedini problem koji se javljaju prilikom plasmana.
Ovo sigurno nisu jedini problemi koje se javljaju prilikom plasiranja bh. vina na tržište Hrvatske. Na Grupaciji vinara STK BiH razmtran je još jedan problem sa kojim se naši izvoznici vina suočavaju. Naime, naredni problem se tiče inspekcijske kontrole vina i Pravilnika o registru vinograda, obaveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu Republike Hrvatske, kazala je Lalović.

Pojašnjavaju da je najveći problem neuobičajeno dugo razdoblje ostavljeno za postupanje poljoprivrednoj inspekciji i kontrolnom tijelu, a prije stavljanja u promet vina u rinfuzi i prepakovina iz uvoza koji je suprotan duhu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Prilikom uvoza vina u rinfuzi i prepakovinama do 60 litara u Hrvatsku, uvoznik mora u roku od dva dana nakon ulaska u Hrvatsku, tj. prije nego stavi vino u promet, evidentirati ulaz vina u podrumsku evidenciju i o tome obavijestiti poljoprivrednu inspekciju nadležnu za vinarstvo. Inspekcija može u roku od 15 dana od primljene obavijesti obaviti uzorkovanje vina radi ocjene usklađenosti sa vrijednostima navedenim u dokumentu koji prati pošiljku. Uvoznik može i ne čekajući rok od 15 dana o svome trošku obaviti uzorkovanje i o tome obavijestiti poljoprivrednu inspekciju, kazala je Lalović.

U ovom slučaju promet vinom se može obaviti tek nakon isteka propisanog roka od 15 dana za obavljanje inspekcije, odnosno nakon dobijanja izvještaja o provedenom ispitivanju.

Visoki troškovi analiza

Vinari ističu da su troškovi analiza jako skupi, iznose oko 350 kuna po litri vina, i da se radi o finalnom proizvodu vina, a ne o rinfuznom, čime ih Pravilnik stavlja u neravnopravan položaj.
Ističu da je to u stvari trgovinska barijera.

Ukoliko je u pitanju vino u originalnom punjenju, prema EU regulativi, distributeri to upisuju kao ulaz u Vinarsku evidenciju, ali ne obavještavaju inspekciju, niti čekaju na odobrenje prometa ukoliko je uvoz bio sa VI1 dokumentom.
Da bi se izbjegle nepotrebne barijere, EU je uvela VI1 dokument, tako da ako je vino analizirano iz treće zemlje od strane akreditovane laboratorije koja radi analize po OIV metodama i državni organ ovjeri VI1 obrazac nema potrebe za daljnjim provjerama. Eventualne provjere u skladu sa procjenom rizika u svakom slučaju ne nalažu provjeru svake pošiljke, pojasnila je Lalović.

I oko ovog problema održano je nekoliko sastanaka te je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa uputilo materijal Europskoj komisiji u skladu sa dogovorom sa sastanka Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Europske unije i Bosne i Hercegovin gdje je ovo pitanje već bilo razmatrano.

Krajem ožujka mjeseca biće održan još jedan sastanak Odbora kada će se opet inicirati rješenje ove problematike, do tada će vinari morati raditi po već zadatim propisima i regulativama.

Na nedavno održanoj sjednici Vijeća ministara usvojena je Informaciju o inicijativi za izmjenu liste zaštićenih naziva za vina porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Na ovaj način bi se definiranje rejona, podrejona i vinograda u Dodatku II Protokola 7 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju proširilo i uskladilo s važećim Pravilnikom o utvrđivanju i podjeli vinogradarskih rejona u BiH.

Po podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, do kraja studenog 2017. Hrvatska je u BiH izvezla vina u vrijednosti od 7,7 miliona maraka, dok je BiH, i pored svih barijera, uspjela u Hrvatsku da izveze 1,95 milijuna KM vina.

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske izradilo je prijedlog Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine na koji je putem e-savjetovanja moguće dostavljati komentare, prijedloge i sugestije do 3. travnja 2018. godine.

Novi program predviđa uvođenje nove mjere – Informiranje u državama članicama, koja otvara mogućnost sufinanciranja promoviranja naših vina u Europskoj uniji. Mjera je uvedena na prijedlog sektora i smatramo je značajnim iskorakom u odnosu na prethodni Program, jer su naša tradicionalna tržišta u tom segmentu upravo države članice - ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Predviđene su i promjene u mjeri Restrukturiranje i konverzija vinograda, gdje je postotak potpore povećan s 50 posto na 75 posto, a uvedena je i mogućnost naknade za gubitak dohotka u financijskom obliku u iznosu od 100 posto.

Vinari i vinogradari, uključite se u savjetovanje o ovom važnom dokumentu. Pri izradi prijedloga uzeli smo u obzir sve vaše zamjerke na prethodni program i trudili smo se biti konstruktivni i pojednostaviti stvari kako biste mogli povući što više sredstava, ali vaše mišljenje i sugestije mogu rezultirati još boljim Programom – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

Savjetovanje se nalazi na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=7040