Vino

U subotu, 23.7.2016. godine, u Smokvici na otoku Korčuli, svečano su otvoreni 6. po redu Dani Pošipa - manifestacija koja traje 9 dana, a sastoji se od Dana otvorenih vrata vinarija i završne večeri, Noći vina.

Manifestacija Dani Pošipa održava se u organizaciji TZO Smokvica, TZG Korčule, Općine Smokvica, Grada Korčule, hotela Aminess Lume iz Brne te 13 vinarija, proizvođača Pošipa iz Smokvice i Čare, uz medijsku podršku G.E.T. Reporta. Vinarije koje sudjeluju u ovogodišnjim Danima Pošipa su: Baničević-Car, Didovinka, Grošić, Kunjas, Milina, Plasa, Stanojević, Tomašić, Toreta i Vidilo iz Smokvice te PZ Nerica, PZ Pošip i Šain-Marelić iz Čare.

Svečano otvorenje ove se godine održalo u Smokvici. Tom prilikom, vinarima i gostima u ime organizatora obratili su se Martina Marelić, direktorica Turističke zajednice općine Smokvica, Marko Skokandić, zamjenik gradonačelnika Grada Korčule i Lenko Salečić, načelnik općine Smokvica, koji je i otvorio 6. Dane Pošipa.

Potom je vinarima, sudionicima manifestacije, uručena brendirana, službena čaša Dana Pošipa, nakon čega je, uz nastup muške klape "Smokvica", uslijedila degustacija Pošipa i prigodni domjenak.

Ovogodišnji, šesti po redu, Dani Pošipa, započeli su u subotu svečanim otvorenjem, a nastavljaju se Danima otvorenih vrata vinarija, koji traju do subote, 30. srpnja. U tom razdoblju, posjetitelji mogu posjetiti 8 vinarija i uživati u ponajboljim Pošipima.

Završna Noć vina održat će se 31.7. u uvali Zavalatica, gdje će svoja vina predstaviti 13 vinara, proizvođača Pošipa, iz Smokvice i Čare.

U vinarijama su, tijekom Dana otvorenih vrata, dostupni letci s popisom vinarija i brendirane degustacijske čaše po cijeni od 100 kn, s kojima gosti mogu posjetiti sve otvorene vinarije. Na Noći vina u Zavalatici cijena čaše će biti 50 kn, a osim u vinima, posjetitelji će moći uživati u dalmatinskoj pjesmi i gastro specijalitetima.

Tradicija vinogradarstva i vinarstva na otoku Korčuli, a posebno u Smokvici i Čari, datira još iz 4. st.pr.Kr., od vremena starih Grka. Razvoj vinogradarske proizvodnje odvijao se na otoku kroz stoljeća, a rezultat toga su visokokvalitetna vina, prvenstveno Pošip - jedno od najboljih hrvatskih bijelih vina. Rad u polju i proizvodnja vina u Smokvici i Čari su oduvijek su bili tradicija i način života lokalnog stanovništva, a o tome svjedoče brojni dokazi i nepregledne površine smokvičkih i čarskih vinograda. Danas se ova mjesta mogu pohvaliti vrhunskim vinima, nadaleko poznatima u Hrvatskoj i svijetu.

Želja organizatora ove manifestacije jest dodatno brendirati Pošip i eno ponudu ovog kraja, ne samo u Hrvatskoj, nego i pokazati turistima bogatstvo vinske ponude koje otok te Smokvica i Čara imaju.

Hrvatska vina najviše se izvoze u Bosnu i Hercegovinu (35 %), zatim u Njemačku (14 %), a od ove godine izvoz se jako povećao u Češku (9 %), zatim zemlje regije, Crnu Goru (7 %) i Srbiju (5 %).

Plan prodaje poklapa se s planom proizvodnje - objašnjava Suzana Zovko, glavni enolog Vina Belje, naglašavajući kako se beljska vina, osim u Hrvatskoj, u većim ili manjim količinama mogu kupiti u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Mađarskoj, Poljskoj, Njemačkoj… U svakom slučaju, cilj im je popraviti izvoz. Stranci, pa tako i domaći, beljsko će vino sigurno poželjeti češće kušati nakon što posjete Baranju i Vina Belje. Beljci su, naime, sve skupa uklopili u jednu od, kako oni vole istaknuti, najljepših hrvatskih vinogradarsko-turističkih priča, koja počinje u vinogradima na Banovu brdu, kroz čije pejzaže vijuga vinska cesta duga gotovo osam kilometara, a završava u restoranu Kormoran, uz vrhunsku ponudu baranjskih gastrospecijaliteta.

Inače, kad je riječ o površinama pod vinogradima, valja istaknuti da je najviše površina pod vinogradima u Istarskoj županiji, 3025 ha, zatim slijedi Osječko-baranjska s 2490 ha, Splisko-dalmatinska s 2359 ha, Dubrovačko- neretvanska s 2215 ha, Vukovarsko-srijemska s 1655 ha, Požeško-slavonska s 1409 ha, Zadarska s 1343 ha. Grad Zagreb sa 766 ha i Zagrebačka županija s 966 ha zajedno drže peto mjesto po površinama pod vinogradima u Hrvatskoj. U cijeloj je Hrvatskoj prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK) u 2015. godini evidentirano 20.882 ha vinograda, od toga u kontinentalnoj Hrvatskoj 14.436 ha, a jadranskoj 11.728 ha.

Od sortimenta vinove loze u Hrvatskoj pet vodećih sorata čine 46 % sortimenta, a to su graševina, plavac mali, malvazija istarska, merlot i cabernet suvignon. Osim internacionalnih sorti u proizvodnji su značajne i autohtone sorte, od kojih je u proizvodnji najznačajnija i najpoznatija plavac mali crni.

Što se proizvodnje vina tiče, prema podacima HGK, ona raste. Tako je u 2006. godini iznosila 1,237 tisuća hektolitara, dok je 2010. godine zabilježena najveća proizvodnja vina od 1,433 tisuća hektolitara u desetogodišnjem razdoblju od 2006. do 2015. godine. Hrvatska vina sve su traženija, a u prilog tomu govore i podaci HGK prema kojima izvoz raste. Tako je u 2015. godini iz Hrvatske izvezeno 50 tisuća hektolitara vina, u vrijednosti 12.398.328 eura, što je 6 % više u odnosu na 2014. godinu.

Tradicionalno najviše izvozimo vino u Bosnu i Hercegovinu (35 %), zatim u Njemačku (14 %), od ove godine izvoz se jako povećao u Češku (9 %), zatim zemlje regije, Crnu Goru (7 %) i Srbiju (5 %).

Međutim, raste i uvoz te je vrijednost uvoza vina u Hrvatsku u 2015. godini povećana za 20 % u odnosu na 2014. godinu.

U 2015. godini u RH uvezlo se 28.920 tona vina, to jest vrijednosno za 29.006.754 eura, a najviše uvozimo vino iz Makedonije (38 %), Italije (16 %), Francuske (14 %), Njemačke (7 %) i s Kosova (7 %).

Novozelandski Hrvat Joe Babich novi je član Dvorane slavnih biznismena Zapadnog Aucklanda. Babich je, kako navode organizatori, doprinio ne samo ekonomskom razvoju ove regije poznate po vinarstvu, već i Novog Zelanda u cijelosti.

"Ove godine ćemo odati počast dvojici lokalnih poslovnih ljudi: Joe Babichu iz Vinarije Babich i Johnu Barnettu, osnivaču South Pacific Pictures - obojica su značajno doprinijeli ekonomskom rastu, ne samo Zapadnog Aucklanda nego i cijelog Novog Zelanda", navodi se u priopćenju.

Babichevi su kupili zemljište na kojem se danas nalaze njegovi vinogradi prije više od jednog stoljeća. Prije točno stotinu godina, 1916., proizveli su prvu bocu vina.

"Živim ovdje cijeli život. Odrasli smo ovdje, igrali bismo se u vinogradima i vinariji kao djeca. Kao tinejdžeri smo i radili. Nakon srednje škole pridružio sam se obiteljskom poslu. Bez posebnog obrazovanja ili osposobljavanja. Samo sam počeo raditi" - kaže Babich.

On danas ima ukupno 320 hektara vinograda na nekoliko lokacija, a godišnje proizvede 6 milijuna boca vina. Većinu toga prodaje u inozemstvu; vino se prodaje u 40 zemalja svijeta.

Babich je 2012. bio na popisu 50 najcjenjenijih vinara u svijetu prema ocjeni svjetski poznatog časopisa Drinks International.

Ovog je mjeseca velika istarska vinarija Medea objavila kako kreće u repozicioniranje branda. Bazična Medeina vina sada koštaju oko 37 kuna, a ta je njena linija prepoznatljiva i po navojnim čepovima. S malvazijom od 37 kuna, Medea je ravnopravna, ili nešto jeftinija od Lagunine malvazije s navojnim čepom, koja uglavnom košta 39 ili 40 kuna.

Međutim, Lagunino vino često se prodaje na akcijama, pa se cijene spuštaju do tridesetak kuna, što dramtično povećava prodaju. Medein ulazak u kategoriju buteljki do 40 kuna, samo je, zapravo, priznavanje višegodišnjeg trenda u maloprodaji domaćih vina. Neovisno o iznimkama poput Kozlovića i Coronice, koji i dalje, i to unaprijed, prodaju de facto cijelu svoju berbu po "normalnim" cijenama (oko desetak eura, koju kunu više ili manje na policama trgovina), roba koja zaista dobro ide jesu buteljke koje koštaju od 30 do 40 kuna, ili, u slučaju graševina, od 25 do 35 kuna.

Milijunska prodaja

Laguna očekuje da će ove godine prodati oko 800 tisuća buteljki bazične malvazije. Belje se nada prodaji više od 400 tisuća boca graševine s navojnim čepom. Butelje Iločkih podruma s navojnim čepom, koje koštaju između 29 i 39 kuna (za tramianc) često nestaju iz supermarketa za nekoliko dana.

Zanimljivo je da je u Hrvatskoj navojni čep postao znak cjenovne kategorije vina, što je potpuno pogrešno (navojni čep onemogućuje TCA, i čuva svježinu vina), i što će vjerojatno utjecati na proizvođače skupljih vina, da nastave izbjegavati navojne čepove.

Ulazak u restorane

Premda su vina u kategoriji od 30 do 40 kuna namijenjena prvenstveno maloprodaji, drži ih i sve više zalogajnica, pa i restorana. Logika je jasna. Ako lokal prodaje to vino za 90 kuna, i dalje je zaradio šezdesetak kuna na svakoj buteljki. Kada je riječ o kvaliteti, ona je za taj rang cijena razmjerno visoka, što možemo zahvaliti dobroj lanjskoj berbi, kao i činjenici da velike vinarije, koje plasiraju buteljke po tridesetak kuna, raspolažu stotinama hektara vinograda, s kojih je lako napraviti i dodatnu selekciju, pa vino od grožđa lošije kakvoće može ići u litrene boce, i u bag-in-box pakovanja.

Pitanje je, međutim, kakav je dulji utjecaj buteljki od tridesetak kuna na hrvatsku vinsku indsutriju. S jedne strane, taj se utjecaj može pokazati vrlo pozitivnim, jer demokratizira vinsku scenu te navikava publiku na korektna vina napravljena uglavnom od domaćih sorti. Butelje s navojnim čepom po tridesetak kuna mogu, dake, poslužiti i kao prvi korak u odgajanju i trajnijem privlačenju stalne vinske publike.

S druge strane, postavlja se pitanje što se dešava s "normalnim" buteljkama, u nešto višem rangu cijena. Činjenica je da dio velikih proizvođača nije uspio plasirati sve količine prethodnih berbi u višoj kategoriji cijena (od 50 do 80 kuna), a odlična 2015.već je došla na red. Hoće li, dakle, dominacija buteljiranih vina od 25 do 40 kuna, ugroziti proizvodnju i prodaju vina više klase, osim u slučaju najjačih imena, poput Kozlovića i Coronice? Tek će oporavak kupovne moći pružiti odgovor na ovo pitanje, koje je zapravo jedno od presudnih pitanja za daljnji razvoj hrvatske vinske industrije.

Odlična vijest za sve ljubitelje vina! Znanstvenici Sveučilišta u Alberti u Kanadi otkrili su kako crno vino, orasi i grožđe sadrže resveratrol, polifenol koji poboljšava funkcije srca, mišića i kostiju.

Resveratrol se pri testiranju na glodavcima pokazao kao učinkovit antioksidans, a znanstvenici ga planiraju isprobati i na dijabetičarima. Pozitivni rezultati značit će da crno vino pridonosi zdravlju srca jednako kao i odlazak u teretanu.

I dok se znanstvenici i vinoljupci raduju ovim vijestima, doktori i dalje ne preporučuju konzumiranje bilo koje vrste alkohola. Treba imati na umu da se pozitivni učinci vina javljaju samo nakon najviše jedne čaše uz večeru.

Crveno vino, osim što poboljšava zdravlje srca, također snižava razinu lošeg kolesterola, sprječava stvaranje krvnih ugrušaka te umanjuje rizik od dijabetesa, raka debelog crijeva i demencije. Ovo su dovoljno dobri razlozi da se svaku večer opustimo uz čašu dobrog, crnog vina, zar ne?

Poznata istarska vinarija Benvenuti nedavno je osvojila zlatnu medalju i nacionalni trofej na International Wine Challenge-u u Londonu za vino Benvenuti Muškat momjanski San Salvatore 2011.

Ovo je jedno od najprestižnijih vinskih natjecanja na svijetu, IWC iz Londona, ali i iznimno strogom. Naime, deset sudaca kuša vino u tri navrata. Za zlato je potrebno osvojiti od 95 do 100 bodova, za srebro od 90 do 94 boda, dok je za broncu potrebno od 85 do 89 bodova. Što se tiče dobivanja nacionalnog trofeja potrebno je biti najbolji na kušanju svih zlata i to je postigao upravo Benvenutijev muškat San salvatore iz 2011.

Ocjenjivače je osvojio iznimnom kvalitetom i atraktivnošću. Desertno vino, izuzetne slatkoće, koje neodoljivo podsjeća na med i ima zamamnu aromu kandiranih i karameliziranih korica limuna i naranče. Vino koje možete čuvati godinama pa i desetljećima, predstavlja vrijedan poklon za posebne prilike.

Povodom uručivanja ove prestižne nagrade održano je i vođeno kušanje vina Benvenuti uz gastrononomske kreacije restorana Balon, a povodom ovog događanja započinje i tjedan vina Benvenuti u restoranu Balon u kojem će vam vina biti dostupna po promo cijenama.

U pravi društveni događaj vinorodne Hercegovine pretvorilo se predstavljanje knjige prof. dr. Marka Ivanovića i prof. dr. Ante Kolege "Marketing vina", koje je održano u vinskom hotelu Cesarica u Međugorju. S obzirom na činjenicu da je dr. Marko Ivanković direktor Federalnog agromediteranskog zavoda i profesor na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, a Ante Kolega profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, na predstavljaju su se uz dužnosnike na različitim razinama vlasti, okupili brojni stručnjaci, vinari i vinogradari uključeni u ovu oblast. Među posjetiteljima bio je i Dragan Matijević, hrvatski konzul u Mostaru. Uglavnom u dupkom punoj dvorani morale su se unositi dodatne stolice.

Predstavljanje je započelo obraćanjem prof. dr. Jakova Pehara, predsjednika HAZU-a u BiH. Podsjetivši okupljene da se promocija održava nedaleko od mjesta na kojem je bio izgrađen prvi podrum u BiH, prof. Pehar je ustvrdio kako je knjiga "lijepo koncipirana, utemeljena i složena". Prof. Pehar je primijetio da je Hercegovina "ovakvim knjigama deficitarna", što također djelu govori u prilog.

Elokventno i osebujno bilo je izlaganje dr. Vjekoslava Selaka, prof. emeritusa na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu sarajevskog sveučilišta. Širi uvod u pogovor o knjizi prof. Selak je započeo izrekom kako je "nemoguće shvatiti zašto ljudi prodaju vino kada se ništa bolje od vina kupiti ne može". Prof. Selak nije propustio spomenuti ni brojne pjesme o vinu, od šlagera do čuvene "Vinske pjesme" Giuseppea Verdija iz opere "La Traviata" i slično, a onda poentirao kazavši za knjigu da je priručnik-udžbenik o uvijek zagonetnoj problematici - "kako prodavati vino".

Govoreći uz ostalo o farmakološkim osobinama vina, treći predstavljač doc. dr. Tihomir Prusina je polušaljivo konstatirao kako "pad prometa u ljekarnama prati porast u podrumima". Pošavši od konstatacije da su ovdašnji proizvođači doskora bili odlični vinogradari, a loši podrumari, što se zadnjih godina uvelike izmijenilo, posebice u Hrvatskoj, doc. dr Prusina konstatirao je kako je knjiga putokaz "kako tržištu nametnuti nešto autohtono". Veljko Barbieri, pisac i publicist, svoje je izlaganje usmjerio na hercegovačke specijalitete koji se podrazumijevaju uz vino, kao što su suhe smokve i šljive s pečenom slaninom, pršut, sir, pa lučnica, japrak… Uglavnom, sve pobrojano posjetitelji su, uz birana vina, mogli degustirati u vreloj hercegovačkoj noći.

Naravno, autorski dvojac na koncu je zahvalio. Prof. Kolega je primijetio da se u Hrvatskoj proizvodnjom vina bave "dva milijuna ljudi, a u Hercegovini skoro svako kućanstvo", dok je prof. Ivanković konstatirao da kada bi se potrošnja vina u BiH s trenutačne 5,4 litre povećala na deset litara po glavi stanovnika, "površine pod vinogradima bi se udvostručile".

Knjiga "Marketing vina" izišla je u nakladi od 1000 primjeraka. Nakladnik je Sveučilište u Mostaru, a sunakladnik Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH.