Vino

Naša regija bogata je vinima čija posebna aroma svakim danom biva sve više priznata.

"Kultura ispijanja vina seže od davnina, a vino se smatra ukusnim i snažnim lijekom među hranom, zato je korisno znati par stvari kako bi što više uživali u umjerenoj konzumaciji vina (vjerojatno nekima već idem na živce s tom umjerenošću, ali ona je uistinu ključ svega :D)", piše magistrica nutricionizma Nevena Pandža na Nutricioniziraj se stranici.

Nevena je u svom postu objasnila najvažnije značajke koje bi trebali znati o vinu, te koje vino je dobro u kombinaciji s određenom vrstom hrane.

Za početak, piše Nevena, vina možemo podijeliti na:

• prirodna: stolna, kvalitetna, vrhunska
• specijalna: likerska, aromatizirana, desertna
• pjenušce: prirodne i umjetne

Prema boji vina dijelimo na: bijela, crna i ružičasta (rosé).

Za pravilno čuvanje buteljiranih vina potrebno je poznavati adekvatnu temperaturu skladištenja.

Bijela i pjenušava vina skladište se na temperaturi od 8-12 ºC.
Crna i ružičasta vina skladište se na temperaturu od 12-15 ºC.

Za dnevnu potrošnju bijela, pjenušava i rosé vina valja ujutro staviti u specijalne posude za hlađenje na adekvatnu temperaturu dok se crna vina iz podruma iznose na stol.
Za potpun doživljaj pri konzumiranju, određena pića moraju imati odgovarajuću temperaturu:

• vina bijela, suha, svježa, bez neprovrela šećera, slabija stolna - 8-10 ºC
• vina bijela, suha umjereno jaka, sortna, kvalitetna - 10 ºC
• vina bijela, ekstraktivna, harmonična, aromatična, vrhunska - 10-12 ºC
• vina bijela, ekstraktivna s ostacima neprovrela šećera; polusuha, poluslatka - 13-14 ºC
• vina ružičasta, stolna i kvalitetna - 12-14 ºC
• vina crna, lakša, stolna - 14-16 ºC
• vina crna, snažna, kvalitetna, vrhunska - 16-18 ºC
• vina desertna - 14-16 ºC
• aromatizirana i likarska vina - 8-10 ºC
• pjenušava vina, suha - 6-8 ºC
• pjenušava vina s neprovrelim šećerom - 7-9 ºC

Pravilan raspored degustacije:

• bijela vina se piju prije crnih vina
• kisela vina se piju prije slatkih vina
• slaba vina se piju prije jakih vina
• nearomatična vina prije aromatičnih
• vina iste starosti poslužuju se tako, da se najprije piju vina slabijeg bukea, a zatim ona s izražajnijim bukeom
• vina se poslužuju ovim redom: prevrela i lagana bijela vina, rose ili lagana crna vina, slatka vina, aromatična vina i konačno pjenušava vina
• slatki pjenušci oplemenjuju sve što se prije pojelo i popilo.

Lako pamtljive kombinacije hrane i vina:

• uz lagana jela idu lagana vina, a uz teška jela idu jača vina
• uz kiselkasta jela idu i kiselkasta vina, dok uz slatka jela idu slatka vina
• uz bijelo meso ide bijelo vino, a uz tamno meso ide crno vino
• uz pikatna jela idu kiselkasta vina

Nekoliko konkretnih pravila kod izbora pića prema vrsti jela:

• uz hladna predjela idu lakša bijela vina
• uz miješani narezak idu jača bijela vina ili lakša crna vina
• uz pršut, ako nije predjelo, idu jača aromatična vina, crna i bijela
• uz sir idu kvalitetna crna ili suha bijela vina
• uz kamenice, rakove, kavijar, idu bijela aromatična vina ili suhi pjenušci
• uz juhu, ali samo po želji, mogu ići kvalitetna bijela vina
• uz kuhanu ribu idu lagana bijela vina
• uz prženu ribu idu jača bijela vina
• uz pečenu ribu, posebno plavu, idu crna kvalitetna vina
• uz riblji brodeto ili paprikaš idu jača bijela i crna vina
• uz kuhano bijelo meso idu bijela vina osrednje jačine
• uz pečeno i pirjano bijelo meso idu jača bijela vina ili lagana crna vina
• uz tamna mesa (divljač i drugo) idu teža crna vina bogata bukeom
• uz suhomesnate proizvode idu jača crna vina
• uz kolače idu slatka i poluslatka vina te pjenušci
• uz voće idu aromatično bijelo vino (samo po želji)

Najbolje je vino ono koje vam najbolje odgovara i poslije kojega se najljepše osjećate, a da ne uzrokuje glavoboljum kaže Nevena.

Živjeli!

Ninorta Bahno iz Sirije postat će u srijedu prva izbjeglica izabrana za vinsku kraljicu zapadne njemačke regije oko rijeka Moselle, Saar i Ruwer na pada, objavili su u srijedu lokalni mediji.

Udruga vinara regije Trier-Olewiger izabrali su Bahno (26) za kraljicu kojoj je zadatak promovirati vina tog vinorodnog kraja.

Kršćanka Bahno izbjegla je iz Sirije u Njemačku prije tri godine i školuje se za posao u službi u zavodu za zapošljavanje, prenosi Hina.

Njemačku je u srpnju potresao niz terorističkih napada koje su izveli izbjeglice i potomci imigranata, a za neke je odgovornost preuzela Islamska država.

Kritičari kancelarke Angele Merkel za napade okrivljuju njezinu politiku otvorenih vrata za migrante zahvaljujući kojoj je njih više od milijun, uglavnom bježeći iz Sirije, Afganistana i Iraka stiglo u Njemačku prošle godine.

Festival šumadijskih vina, na kome je predstavljeno 12 proizvođača vina, otvoren je na platou ispred Andrićevog instituta, uz prigodan kulturno-umjetnički program.

Predsjednik Udruženja vinara Šumadije Božidar Aleksandrović rekao je Srni da su u Andrićgradu danas vinari i vinogradari iz Šumadije, kao i umjetnici iz Šumadije i Srbije.
"Šumadija je srce vinske Srbije, to je podneblje u kojem rađaju prelepa vina, na tom prostoru nastala je savremena srpska istorija", istakao je Aleksandrović.

On je dodao da su na ovom festivalu vinarije iz Šumadije, te da je ovo samo nastavak saradnje Andrićgrada i Šumadije.

Predstavnik vinarije "Aleksandrović" Katarina Aleksandrović rekla je da su na ovom festivalu predstavljena nova vina, uglavnom roze, koji su aktuelni za ljetni period.
"Hit leta prošle, ali i ove godine je vino 'Trijumf roze", dodala je Aleksandrovićeva i rekla da im je izuzetna čast da svoja vina predstavljaju u Andrićgradu.

Predstavnik vinarije "Despotika" Jugoslav Škarić rekao je da je u Andrićgradu predstavljena vinarija iz Smederevske Palanke.
"Mi promovišemo naša domaća vina `Prokupac` i `Morava`, a ovde se premijerno mogu degustirati ova vina. `Morava` je autohtona srpska sorta koja je nastala u Sremskim Karlovcima, a `Prokupac` je stara srpska sorta koja se na ovim prostorima uzgaja vekovima", dodao je Škarić.

Vina su predstavili "Kraljevska vinarija", vinarije "Aleksandrović", "Arsenijević", "Delena", "Rogan", "Tarpoš", "Despotika", "Art vajn", "S mar", ta podrumi vina "Radovanović", "Madžić", "Stari hrast".

U okviru festivala šumadijskih vina, otvorena je izložba umjetničkih slika grupe autora od nazivom "Vino i umjetnost", na kojoj su izložena 33 djela.

Autor postavke Nebojša Savović Nes rekao je da su izložene slike, objekti, skulpture, sa različitim materijalima - papirom, staklom, drvetom, a sve ih je okupila tema vino.
"Na vaj način odajemo čast čarobnom napitku vinu i mi smo promoreti tih vina. U ovom prostoru, izložba fanstastično izgleda, jer je kvalitetan sastav", dodao je Savović.

On je napomenuo da će izložba biti otvorena mjesec dana.

Svoja djela izložili su Sergej Aparin, Dejan Babović, Žarko Vučković, Dragan Despotović, Vasilije Dolovački, Vladimir Dunjić, Željko Đurović, Velizar Krstić, LJubomir Lacković, Aleksandar M. Lukić, Saša Marjanović, Klavdija Marušič, Milan Miletić, Goran Mitrović, Predrag Peđa Milošević, Vidan Papić, Nebojša Savović Nes, Bisenija Tereščenko i Milan Tucović.

U kulturno-umjetničkom programu nastupilo je kulturno-umjetničko društvo "Oplenac" iz Topole sa spletom igara iz Šumadije, a potom bluz bend "Lesandrum trio" koji je održao mini koncert džez, bluz i evergrin muzike.

U Rijeci Crnojevića sinoć je, u prisustvu brojnih građana, svečano otvorena Galerija vina.

Otvarajući objekat, gradonačelnik Bogdanović istakao je činjenicu da je ideja o otvaranju galerije realizovana u kratkom vremenskom okviru.
"Već na samom početku, kada je i naša gradska uprava donijela odluku da pruži punu podršku i podsticaj ovoj investiciji, bilo je jasno da je riječ o veoma značajnom projektu za ovaj kraj. No, iznad svega, taj projekat predstavljao je primjer dobre ideje u kontekstu valorizacije resursa kojima raspolaže naše ruralno područje" - naveo je gradonačelnik.

Gradonačelnik Bogdanović naglasio je kako je riječ o objektu u kojem će proizvođači vina sa teritorije Prijestonice Cetinje dobiti novu mogućnost u pogledu distribucije, plasmana i prodaje svojih proizvoda.
"Na taj način, uvjeren sam, ne samo da ćemo afirmisati proizvode naših vinogradara, već ćemo im pružiti dodatnu mogućnost u pogledu rasta zarade od bavljenja poljoprivrednom djelatnošću. Siguran sam da će već od danas ovaj objekat postati nezaobilazno mjesto za druženje i degustaciju vina, kako naših sugrađana, tako i turista koji posjećuju Rijeku Crnojevića. - istakao je on.

Vlasnik galerije Aleksandar Bogojević izrazio je posebnu zahvalnost Prijestonici Cetinje na saradnji, ali i podršci koju mu je pružila kroz implementaciju investicionih olakšica, prepoznajući njegov projekat kao jedan od vitalnih u ovom dijelu teritorije Prijestonice Cetinje.

Galerija zauzima površinu od stotinu metara kvadratnih, a u njemu će se naći veliki izbor vina crnogorskih proizvođača.

Olujno nevrijeme s tučom, ali i proljetni mraz koji je pogodio dijelove zemlje, umanjit će francusku proizvodnju vina za 8% u odnosu na prošlu godinu, navodi njihovo Ministarstvo poljoprivrede. Pad proizvodnje, dodaju, najvećim se dijelom očekuje zbog mraza.

Sveukupno, za očekivati je da će biti 44,1 milijun hektolitara vina manje u sezoni 2016. i to ako se ne pojave druge vremenske (ne)prilike. Regija Champagne je najteže pogođena, a očekivani pad proizvodnje je čak 32%. Proljetni mraz uništio je 4.600 hektara vinograda, a sad se bore s plijesni i botritisom. Vinova loza zaostaje u razvoju otprilike tjedan dana.

Bordeux i Languedoc-Roussillion pošteđeni većih šteta

Proizvođači iz Loire Walleya susreće se s istim problemima. Očekuju proizvodnju manju za 32% u odnosu na prošlu godinu. Burgundy i Beaujolais također su stradali od mraza koji je oštetio oko 10.000 hektara. Za očekivati je da će proizvodnja biti manja za 23%.

"Šteta zbog oluja i tuče u Charentesu i Burgundy-Beaujolais također će smanjiti potencijal proizvodnje", rekao je ministar.

Bordeux i Languedoc-Roussillion zasad se dobro drže u odnosu na druge regije. Proizvodnja Bordeauxa tek malo zaostaje u odnosu na prošlu godinu, plijesan je pod kontrolom i nisu bili pogođeni proljetnim mrazom. Dijelovi Languedoc-Roussillion regije su bili pogođeni mrazom, ali većina proizvođača je bila pošteđena.

Također, nije bilo većih oluja u tom području pa se očekuje da će proizvodnja biti tek za 1% manja u odnosu na 2015.

Obitelj Dobravac dugo se bavi turizmom i poljoprivredom. Imaju vilu s petnaestak soba, a povrćem opskrbljuju velik broj rovinjskih restorana i hotela, pa smo tako ovih dana u Kantinonu jeli salatu od njihove, prilično ukusne rajčice. Vinima su se počeli baviti tek 2007. godine, što je podrazumijevalo puno lutanja, uključujući i neka nespretna narančasta vina. Malvazija Sonata iz 2015. godine prvo je vino obitelji Dobravac koje je ostavilo snažan dojam. Ali, zaista snažan. Kušali smo ga u veljači na en primeuru malvazije u zagrebačkoj Espalandi, gdje je iskakalo masivnošću tijela i glatkoćom teksture, neočekivanima za tako mlado vino. Zatim smo popili buteljku Sonate prošle nedjelje tijekom ručka, pa još nekoliko čaša na popodnevonoj siesti u rovinjskom Adriaticu.

Sonata nas je impresionirala zbog dva razloga. Prvo, riječ je o stilski bitno drukčijoj malvaziji od većine što ih se danas proizvodi. Skoro svi istarski vinari usvojili su mantru fresh and crisp, koja katkad funkcionria jako dobro, katkad lošije ali, koja u konačnici može dovesti do neprepoznatljivosti pojedinih vina. Okej, šampione fresh and crisp žanra poput Coronice i Cattunara sa serijom Četiri zemlje, lako je prepoznati po slanosti i ekstremnoj mineralnosti. Festigia i Kozlović spojili su, pak, svježinu, hrskavost i mineralnost s uljastošću i elegancijom. No, većina drugih istarskih vinara, uključujući i one koji dobivaju nagrade na Vinistri, izgubila se pokušavajući proizvesti što svježije malvazije, pa je danas zaista teško razlikovati njihova vina.

Obitelj Dobravac svojom je Sonatom prozivela sasvim drukčije vino, posve izvan kriterija fresh and crisp. Dobravčeva je Sonata iz 2015. godine prilično jako vino, proizvedeno od ekstremno zrelog grožđa (pa je logično što balansira na 14 posto alkohola,više od skoro svih mladih malvazija na tržištu). Sonata pokazuje da mlade malvazije mogu biti vrlo,vrlo zrele i moćne, te da se definicija mladih malvazija ne mora svoditi na samo jedan žanr.

Dobravčeva je malvazija baš naglašeno voćna, s jakim elementima agruma, bresaka i marelica i s finim, dugim aftertasteom što ga ostavlja skoro prezrelo grožđe. Ta je malvazija kadra odležavati, i to dulje od dvije ili tri godine kao što piše na Dobravčevoj web stranici. Čvrsto tijelo i stanovita mineralnost Sonati daju barem pet godina prostora za mijenjanje u dobrom smjeru. Uljasta tekstura gotovo da podsjeća na Matševićevu Antiqu, šampiona uljastosti među svim istarskim vinima. Sonata iz 2015. alternativni je model pristupa mladoj malvaziji, koji je bio upravo neophodan zbog stilske raznolikosti najvažnijeg istarskog vina. Sonatom iz 2015. godine obitelj Dobravac uvrstila se među vodeće istarske vinare.

Gastronomska preporuka

Zahvaljujući snažnom tijelu, ovo vino vrlo dobro podnosi velike rakove, teletinu, svinjetinu, piletinu i glavonošce. Bijela riba na gradelama i tjestenine u bijelim umacima se podrazumijevaju. Zbog naglašene voćnosti, Sonatu bi bilo zanimljivo kušati s nekim od propisno pripravljenih currya, ili pak s kineskim patkama u umacima od manga, papaje ili ličija.

Pobuna francuskih vinara i vinogradara protiv uvoza jeftinih vina iz Španjolske u kojoj je u travnju oteta jedna cisterna a vino proliveno, dobiva dosta ozbiljan nastavak. Prvo je otkriven uvoznik u Narbonni koj uvozi loše španjolsko vino a prodavao ga po nekoliko puta većoj cijeni kao francusko. Razotkrile su ga poslovne knjige.

U tri godine koliko je prevara trajala, kupio je ukupno 330.000 sanduka vina iz Španjolske za manje od 3 eura po sanduku, i prodavao ga kao francusko za 7 eura po sanudku. riznao je krivnju ali tvrdi da nije znao što preprodaje. Određena mu je kazna od 105.000 dolara. Cijeli je skandal toliko radikalizirao vinare na jugu zemlje da se opet javio CRAV, odred vinskih komandosa ili kako ga neki nazivaju francuskih vinskih terorista.

Izlijevanje španjolskog vina na granici Francuske

CRAV, Comité Regionale d'Action Viticole nema veze ni sa jednim lokalnim sindikatom. Riječ je o maloj skupini proizvođača koji prosvjeduju protiv globalizacije vinske industrije i iako su njihove nasilne akcije poznate već 10 godina, javnosti su se prvi put obratili tek nedavno. Kako javljaju francuski mediji, grupa od 30 pripadnika CRAV-a 19. srpnja napala je vinariju Sudvin, podružnicu kooperative Vinadeis u Maureilhanu kraj grada Béziersa u Languedocu. Upali su u urede, uništili namještaj i pokušali podmetnuti požar ostavljajući zapaljene gume u glavnoj zgradi. Razbili su i velike tankove u namjeri da proliju vino, ali tankovi su već bili prazni. Francuska televizija France 3 prikazala je video snimljen mobitelom na kojemu jedan maskirani član grupe u kameru kaže da su lokalni podrumi puni neprodanog vina iako se već bliži nova berba i za to okrivljuje uvoznike vina iz zemalja koje svojim subvencijama i slabijim kontrolama predstavljaju nelojalnu konkurenciju Francuskoj.

"Noćas nas je bilo mnogo,ali sutra će nas biti još više, jer smo odlučili ponosno živjeti od svog posla," rekao je muškarac sa snimke. CRAV je osnovan u Languedoc-Roussillonu, francuskoj vinskoj pokrajini s velikom industrijom jeftinih stolnih vina. Tvrde da štite interese lokalnih vinara. Kad je potrošnja vina u Francuskoj počela padati, neke su se vinarije iz Languedoca fokusirale na kvalitetnija vina, ali većina i dalje proizvodi jeftinija vina koja ih čine ranjivima na pretjerani uvoz iz Španjolske.

Snimka napada na Sudvin

CRAV je prije 10 godina u luci Sète, jednom od glavnih ulaza jeftinih španjolskih vina u Francusku, uništio dio skladišta. Tada su i pokušali dignuti u zrak vinariju Domaine de la Baume u vlasništvu velikog proizvođača Les Grand Chais, a nekoliko tjedana kasnije napali su urede Ministarstva poljoprivrede u Montpellieru i Carcassonneu. CRAV je postavljao bombe u nekoliko trgovina, zapalio jedan automobil, oteo tanker i dosad uništio hektolitre uvoznih vina.

U svibnju 2007. objavili s video u kojemu prijete da će "biti krvi ako predsjednik Nicolas Sarkozy ne omogući dizanje cijena vina". No većina zahtjeva koja postavlja CRAV za francuske je političare nemoguća zbog Jedinstvene poljoprivredne politike Europske unije i zahtijevala bi kršenje zakon o jedinstvenom tržištu. Skupina traži veće i restriktivnije oporezivanje uvoznih španjolskih i talijanskih vina, subvencioniranje lokalne proizvodnje, a u zadnje vrijeme fokusirali su se i na uvoznike vina iz Novog svijeta. Predstavnici francuske policije nakon objave snimke na France 3 izjavili su da skupinu smatraju sigurnosnom prijetnjom i da će prema tome postupati. Vinari i vinogradari koji su u travnju oteli cisternu španjolskog vina tvrde da nemaju nikakvih veza s CRAV-om.