Vino

Na srednjovjekovnom Kaštelu Benković u Benkovcu, poznatoj županijskoj pozornici brojnih eno gastro manifestacija, u organizaciji Turističke zajednice Grada Benkovca, Zavičajnog muzeja Grada Benkovca te vlasnika agencije Secret Dalmatia u subotu, 30. travnja 2016. godine održana je promocija čuvenih ravnokotarskih vina.

Povod za okupljanje naših poznatih i nagrađivanih vinara bila je inicijativa vlasnika najpoznatije i najveće američke tvrtke za uvoz hrvatskih vina Danube Wine Company gdina Franka Dietricha da se upozna s ravnokotarskim vinima, njihovom kvalitetom i komercijalnim potencijalima s obzirom na brojne nagrade uglednih domaćih i inozemnih vinskih smotri koje ravnokotarska vina redovito osvajaju a koja nisu prošla nezapaženo ni u dalekoj Americi.

Blue Danube Wine Company, već desetak godina uvozi najpoznatija hrvatska, prije svega dalmatinska vina na tržište SAD-a te s obzirom na izuzetno pozitivna iskustva i reakcije američkog tržišta koje cijeni iznimnu kvalitetu i posebnost dalmatinskih vina želja im je proširiti asortiman, odnosno udio hrvatskih vina na američkom tržištu.
"Ugodno sam iznenađen kvalitetom izloženih vina ali i visokom razinom prezentacije i organizacije cijele degustacije. Uvjeren sam da ćemo napraviti konkretne pomake u pogledu prezentiranih vina jer sam mišljenja da se radi o vinima iznimne kvalitete, visokog izvoznog potencijala", kazao je ne krijući zadovoljstvo gdin. Frank Dietrich, vlasnik Blue Danube Wine Company koji je doputovao u društvu poznatih turističkih novinara, blogera Zdravka i Marion Podolski.

Kako ne bi sve ostalo na gostima iz SAD-a organizatori su uputili poziv i brojnim ugostiteljima te ostalim turističkim subjektima s područja zadarske i susjednih županija da se odazovu ovoj prezentaciji, odnosno da se upoznaju s ravnokotarskim vinima ne bi li postala sastavnim dijelom njihovih vinskih karti pa smo pored brojnih ugostitelja imali prilike vidjeti i predstavnike najvećih turističkih kuća Zadarske županije što samo potvrđuje da vina zadarskog zaleđa postaju neizostavan čimbenik cjelovitog turističkog proizvoda, sastavni dio svakog ozbiljnog turističkog planiranja.

Degustaciju je u ime organizatora otvorio Vanja Čvrljak dir. TZ Benkovac, dok je za stručni dio prezentacije bila zadužena Marina Pavlović sa Sveučilišta u Zadru koja je pobliže objasnila posebnosti i karakteristike ovdašnjih vina, odnosno svake pojedinačne sorte. Svoje adute i ponudu predstavile su svima dobro poznate: Vinarija Figurica iz Smilčića, PZ Maslina i vino iz Polače, Vina Vrsaljko, Vinarija Škaulj, Ker Vin, svi iz Nadina te Vinarija Bačić iz Podgrađa.

Kako ne bi sve ostalo na vinu, vrijedne ruke članica KUD-a Branimir iz Benkovca pripremile su poznate benkovačke specijalitete poput benkovačkog prisnaca te puževa na više načina i na taj način obogatile cjelokupno događanje. Bilo je to nezaboravno benkovačko prijepodne obogaćeno nezaboravnim aromama i jedinstvenim okusima vrhunskih vina te zaboravljenim mirisima autohtone, tradicionalne hrane. Prava promocija bogate baštine, potencijala i izvornih neprocjenjivih vrijednosti.

U Društvenom domu u Subotici Podravskoj, prošloga tjedna održana je 8. Izložba vina Subotica Podravska 2016.

Prijavljen je bio ukupno 71 uzorak vina, a sukladno Pravilniku o ocjenjivanju vina, komisija je dodijelila 23 zlatna, 42 srebrna i 4 brončana grozdeka te 2 priznanja.

Šampionom izložbe proglašen je Traminac Marijana Vražića, berba 2015.

Zlatne, srebrne i brončane grozdeke nagrađenima su podijelili predsjednik ocjenjivačke komisije Davor Hižak i načelnik Općine Rasinja Danimir Kolman. Nakon službenog dijela nastavljeno je druženje članova udruge i gostiju uz degustaciju nagrađenih vina.

Jučer je u Lazaretima službeno otvorena izložba vina 3. vinskog festivala 'Dubrovnik FestiWine'. 38 županijskih vinara predstavilo je svoja vina vrhunske kvalitete, koja mogu zadovoljiti sva nepca, čak i vrhunskih vinskih kritičara.

Izložbu je otvorio župan dubrovačko-neretvanski, Nikola Dobroslavić, a otvaranju su nazočili brojni gosti, a među njima i pomoćnica ministra regionalnog razvoja i europskih fondova, Marija Vučković, predsjednik Županijske skupštine, Ivan Margaretić kao i gradonačelnik Korčule, Andrija Fabris.

Vina su posjetiteljima prezentirali redom: Anđelko Arambašić OPG, Anto Grgurević OPG, Badel 1862, Bire vinarija, Blato 1902, Boris Violić OPG, Branimir Cebalo vinarija, Bratoš vina OPG, Crvik, Dingač Skaramuča, Dingač vinarija, Dingač, Dubrovački podrumi, Ivo Cibilić OPG, Korta Katarina, Kuna 1898 PZ, Marlais vinarija, Marušić OPG, Mato Antunović PG, Mato Vlašić OPG, Matuško vina, Meneghetti, Miljas, Mokalo, Monika, Pave Car 'Carevi podrumi' OPG, Pelješki vrhovi PZ Janjina, Pošip PZ, Prović vinarstvo, Putniković PZ, Rizman vinarija, Stoviš PZ, Vedran Kiridžija OPG, Vina Antičević OPG, Vina Miličić, Vina Terra Madre, Vinarija Mili - obitelj Rozić, Volarević vinogradi i Zore trgovina.

Pozivamo sve zainteresirane da posjete izložbu vina i kušaju najbolja vina našeg kraja - ističu organizatori.

Dvjestotinjak Decanterovih eksperata upravo je završilo tjedan intenzivnih tastinga za Decanterovu svjetsku nagradu (DWWA) 2016. u Londonu. Otkad je 2004. osnovano, ovo je natjecanje najveće i najprestižnije na svijetu, ocjenjivači svake godine prođu više od 15.000 uzoraka. Naporna maratonska kušanja za koja je ove godine pripremljeno 53.000 Riedel čaša za vino i 9000 za šampanjac, i od kojih se suci na kraju dana najradije oporavljaju uz pivo, grupirana su po zemljama, regijama, sortama i stilovima.

Zahvaljujući društvenim mrežama i sklonosti sudaca da sve dijele na Twitteru i Instagramu, Decanterova ocjenjivanja danas se mogu pratiti uživo. Tako smo doznali da su ocjenjivanja sauvignona, Castille i Leóna ove godine bila posebno napeta, da su engleski pjenušci i velška vina ove godine kvalitetom iznenadila suce, a na internetu se vodila i rasprava o panelu za argentinska vina.
"Danas su samo Argentincima dodijelili 51 zlato, ja sam cijeloga tjedna dao samo pet zlatnih medalja", napisao je na Instagramu jedan od sudaca Wojciech Bonkowski.

Osim prestiža, Decanterove nagrade imaju i značajan komercijalni utjecaj na vina. Štoviše, formalni cilj Decanterove svjetske nagrade je iz globalne ponude, prema najvišim stručnim kriterijima, odabrati najbolja vina za kupce. Pod predsjedanjem Stevena Spurriera, petina svjetskih nositelja titule Master of Wine, njih 69, sudjelovala je u sudačkim panelima s 26 Master sommeliera, 36 regionalna predsjedatelja i vodećim stručnjacima iz cijeloga svijeta, uključujući i i Decanterove kritičare poput Jane Anson i Andrewa Jefforda. Za slučaj da se suci ne mogu usuglasiti oko toga koju nagradu dodjeljuju vinu, presuđuje potpredsjednik DWWA Gerard Basset, Master of Wine, Master sommelier i Svjetski sommelierski prvak 2015.

Ukupno 244 sudaca u Tobacoo Docku u istočnom londonu ove je godine ocijenilo 16.000 vina. Radili su u malim timovima, ovisno o svojoj specijalizaciji. Monumentalnu operaciju servisirali su deseci "crvenih majica", ljudi koji se brinu da vina na stolove stižu u propisnom stanju i nadgledaju proces. Sva vina ocjenjuju se na blind tastingu, boce su skrivene u Decanterovim zapečaćenim vrećicama, a do kraja natjecanja nagrađena vina označena su zlatnim, srebrnim i brončanim folijama.

"Decanterova svjetska nagrada sjajan je primjer međunarodnog zajedništva i duha", rekao je Steven Spurrier u obraćanju sucima, "Molim vas, odajte priznanje i nagrađujte kvalitetu, jer to zanima Decanterove čitatelje u svijetu. Sudite kritično, strogo štoviše, ali ne budite uskogrudni".

U odluci o tome hoće li vinu dodijeliti zlatnu ili srebrnu medalju, savjetovao je Spurrier, suci bi se trebali pitati "što bi ovo vino još trebalo da dobije zlato, te da je na boci zlatna naljepnica, bi li kupac bio razočaran kada bi kušao vino?". Vina sa zlatnim naljepnicama idu na finalni blind tasting za platinaste medalje za koje se natječu s konkurentima iz istih regija ili istoga stila. Dobitnici platinastih nagrada idu na posebni tasting gdje se odlučuje koje će vino dobiti "best in show", nekadašnji Međunarodni trofej koji se dodjeljuje aposlutno najboljim vinima natjecanja.

Hrvatska vina na Decanterovim natjecanjima dosad su napravila dosta solidne rezultate. Dva su osvojila titule regionalnih prvaka za Središnju i istočnu Europu, bili su to Lagunin Castello iz 2012. i Kutjevo Traminac ledena berba iz 2011. Na DWWA 2010. godine, čak 53 hrvatska vina dobila su nagrade, Belje Merlot 2008. proglašen je regionalnim prvakom, bilo je 12 srebrnih, 14 brončanih medalja i 26 "commended," nagrada najnižeg ranga koji se dodjeljuje. Među nagrađenima bili su Tomićev Plavac Mali Barrique iz 2006., zatim Benvenutijev Muškat Momjanski 2007., Bodrenov Pinot bijeli ledena berba iz 2008. i Traminac ledena berba Iločkih podruma iz 2008.

Lani su Hrvati dobili 15 srebrnih i brončanih medalja i niz commended nagrada, najuspješniji su bili baranjsko Belje i Istrijani, Benvenuti, Cattunar, Kabola i Degrassi. Rezultati Decanterove svjetske nagrade 2016. bit će objavljeni 6. lipnja.

Četiri vrste vina iz BiH - Vranac i Hum Cabernet Sauvignon Manastira Tvrdoš iz Trebinja i Blatina i Žilavka iz podruma Nuić iz Ljubuškog, predstavljeni su na 89. Svjetskom sajmu vina u Tokiju koji je održan od 6. do 12. travnja.

Više od 900 vrsta vina iz svijeta su bili izloženi u centru Daimaru, koji je u kategoriji Harrods centara u Londonu.

Iz Agencije za unaprijeđenje stranih investicija u BiH (FIPA) navode kako su japanski potrošači bili zadovoljni visokom kvalitetom bh. vina i da su uživali u degustaciji Vranca i Blatine.

Predstavnik FIPA-e u Japanu Shigehiko Nishihama sudjeovao je na navedenom sajmu na kojem je izravno predstavljao vina iz BiH japanskim potrošačima.

Dodaju da je od siječnja 2014. BiH počela izvoziti vino u Japan, zahvaljujući u velikoj mjeri Nishihami koji je uložio velike napore da bi došlo do izvoza.

Japanska tvrtka M & P Corporation iz Tokija odlučila je uvoziti devet vrsta vina iz BiH (šest crnih i tri bijela vina) iz dvije vinarije: Vinograd Nuić i Vino Manastir Tvrdoš.

Proteklog vikenda od 23. - 25. travnja održao se talijanski nacionalni sajam slatkih i desertnih vina.

Na poziv gradonačelnika grada Volta Mantovane, g. Luciana Bertaiola, i pročelnice za turizam, gđe. Elene Bertellini, generalna konzulica, Iva Pavić, nazočila je otvorenju sajma, te se uz gradonačelnika, predsjednika provincije, predstavnike regije Lombardija i predstavnike drugih stranih država izlagača, obratila nazočnima i zahvalila organizatorima na uvijek lijepom primanju gostiju iz Hrvatske i naših proizvođača vina. Naime, posredstvom GKRH u Milanu s Općinom Volta Mantovana dogovoreno je sudjelovanje hrvatskih proizvođača kako na sajmu, tako i na posebnim degustacijama i prezentacijama vrhunskih sommeliera. Općina Volta Mantovana hrvatskim je gostima osigurala i trodnevni smještaj, a iz Hrvatske su sudjelovali vinarije Krauthaker, Đurinski i Adžić.

S obzirom da je sajam ove godine posjetilo oko 10.000 posjetitelja: kupaca, kušača i enologa, u suradnji s HTZ - om iz Milana iskorištena je posjećenost sajma i za turističku promociju RH putem novog kataloga HTZ-a "Full of Life", materijala koji se odnose na hrvatsku enogastronomiju, kulturu i drugo.

Na sajmu su sudjelovali proizvođači slatkih vina iz cijele Italije, a posjetitelji su imali prigodu kušati hrvatska slatka vina, te se uvjeriti u njihovo sljubljivanje sa slasticama, čokoladom, tipičnim proizvodima, sirevima i muštardama. Na prezentacijama hrvatskih vina, koje su bile medijski praćene, generalna konzulica RH pozvala je talijanske prijatelje da posjete Hrvatsku i uvjere se u ljepotu i različitost teritorija i enogastronomije. Posebno je predstavljeno vino Ice Wine, hrvatskog proizvođača Đurinskog, proizvedeno 2012. godine i višestruko nagrađivano vino posebnog okusa i teksture.

Osim degustativnog, sajam je imao i prodajni karakter, pa su hrvatski vinari izrazili zadovoljstvo što su uspjeli prodati svoja visokokvalitetna i nagrađivana vina.

Početkom travnja brojnija skupina ljutitih vinara s juga Francuske zaskočila je nedaleko granice sa Španjolskom cisterne pune vina i u znak prosvjeda protiv uvoza jeftinih vina dvojbene kakvoće po cesti prolila pet spremnika sa više od 70 tisuća litara španjolskih vina.

Španjolska je najveći europski vinar, godišnje proizvede vina više nego Francuska i Italija zajedno, više od 51 milijun hektolitara, a Francuska je unatrag tri-četiri godine postala najveći uvoznik španjolskih vina, godišnje uveze oko 580 milijuna litara.

Prosvjednici su lokalnim medijima ustvrdili da vino u spremnicima nije imalo deklaracije o podrijetlu te da španjolska vina nisu proizvedena prema Europskim regulativama. Stoga nezadovoljni francuski vinari od Bruxellesa traže neka konačno počne djelovati na način da za sve članice Europske unije vrijede isti zakoni!

Čemu ovaj uvod o vrlo žestokoj reakciji francuskih vinara? Iz razloga što već mjesecima zbog istovjetnog nezadovoljstva bijes kipi i među hrvatskim vinarima. Uvoz vina iz godine u godinu dramatično raste, dominiraju vina čija je cijena na polici hrvatskih trgovina niža od cijene grožđa potrebnog za tu proizvodnju i koja su od vinarskih podruma do RH transportirana stotinama kilometara. I prodaju se ovdje gotovo u bescijenje.

Naime, u Hrvatskoj je tijekom 2015. dozvolu za puštanje u promet dobilo 449 tisuća hektolitara vina iz domaće proizvodnje. Usto je lani iz uvoza na hrvatsko tržište stiglo 290 tisuća hektolitara vina, a u toj količini 73 posto bila su vina po litri jeftinija od sedam kuna dok je 93,4 posto vina iz lanjskog uvoza bilo jeftinije od 15 kuna za litru. Godinu prije, u 2014. uvoz je iznosio 224 tisuće hektolitara s gotovo preslikanim cjenovnim razredima.

Količine su međutim, tek jedna dimenzija problema koja snažno pritišće domaću vinarsku scenu i piše joj crni scenarij, gotovo istovjetan onom koji posljednjih godina proživljava mljekarski sektor pod čizmom uvoza. Druga dimenzija je činjenica da, spomenimo tek jednu ilustraciju - uvozimo graševinu s tržišta koja pak nemaju niti jedan četvorni metar vinograda s tom sortom grožđa?! No, ono što je najzanimljivije u ovoj vinskoj priči je da naše brojne inspekcije u tom uvozu ne vide nikakav problem!

Kako naime, uopće komentirati podatak da je od uvezenih 29 milijuna litara kontroliran tek 21 uzorak vina, a iz tog broja samo je jedan lani prošao strogi nadzor državnog laboratorija u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo.

Igrokaz koji je sada već bivša Vlada u mandatu premijera Zorana Milanovića odradila s razbijanjem Državnog inspektorata i u sektoru vinarstva ilustrira svu pogubnost te apsolutno nerazumne odluke. Pa su tako inspektori Ministarstva zdravstva mjerodavni za zdravstvenu ispravnost vina, a poljoprivredna inspekcija čije je sjedište u Ministarstvu poljoprivrede treba nadzirati kvalitetu vina.

U svom trenutku istine bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina koji sada o agrarnoj politici skrbi kao dopredsjednik Odbora za poljoprivredu u Hrvatskom saboru na prvoj sjednici u ovom mandatu priznao je da je 'drobljenje' Državnog inspektorata na pojedina ministarstva bio veliki gaf koji svakako treba ispraviti te sve inspekcije opet vratiti pod jedan krov.

Skupi krediti i nemar bahate državne birokracije koja nikako da shvati kako bi morala biti servis poduzetnicima i građanima, a ne adresa koja im komplicira svakodnevicu, također su velika kočnica razvoja i glancanja konkurentnosti hrvatskih vinara za izlazak na europsko ali i ostala prekooceanska tržišta.

Birokracija u pravilu sve postupke zakomplicira da ih ni sama ne razumije, pa i raspoložive potpore iz europskih fondova ostaju gotovo neiskorištene dok neke članice povlače 100 posto od dobivenih iznosa. Iz vinske omotnice za 2014.-2015. od raspoloživa 22 milijuna eura hrvatski vinari uzeli su tek 13 posto.

Ugledni vinar iz požeške Zlatne doline Ivan Enjingi možda najbolje ilustrira srdžbu i gorčinu zbog (ne)postupanja birokracije. Premda bi za svoj novi vinograd koji podiže na površini velikoj deset hektara mogao dobiti oko 1,5 milijuna eura nije, kaže podnio zahtjev jer nema volje za borbu s vjetrenjačama.

Ne šepamo samo s Vinskom omotnicom i aktualni Zakon o vinu potpuno je neupotrebljiv, ne može komunicirati ono što tržištu treba, a ne prati ni europske trendove. Dok europska pravila prepoznaju oznaku zemljopisnog podrijetla mi još koristimo kategorije stolno, kvalitetno i vrhunsko vino. No, tu nije kraj administrativnim glupostima.

Mala Hrvatska svoja vinogorja dijeli na čak 16 regija. Pa tako imamo Istočnu kontinentalnu Hrvatsku i Hrvatsko Podunavlje?! Ili, Primorsku Hrvatsku i Hrvatsko primorje, te Zapadnu kontinentalnu Hrvatsku ma što to konkretno značilo? Kako se nametnuti, postati globalno prepoznatljiv kao vinska destinacija s golemom križaljkom od čak 16 polja? Zar i nama i svijetu nije prihvatljivija podjela na kontinentalnu i jadransku Hrvatsku?

Poseban uteg je nepostojanje volje kod samih vinara za udruživanjem radi lakšeg zajedničkog iskoraka na inozemna tržišta. Nijedan hrvatski vinar, ma koliko on bio velik, nema količine ni za europsko ni za ostala tržišta. Istarski vinari su s promocijom malvazije i Vinistre otišli najdalje, no to je još uvijek nedovoljno za nametnuti se vinoljupcima na bogatim tržištima.

Zdrava logika kaže da bi globalno veću prepoznatljivost postigli s oznakom Vina Croatia - graševina, Vina Croatia - plavac mali, Vina Croatia - malvazija i slično, uz možda opciju da svaki vinar na butelju ispod naziva postavi svoj znak. Da bi se to ostvarilo prethodno je nužno smekšati mnoga ega, a to nije nimalo lak posao. Model koji je Badel 1862 kroz višegodišnja uspješna partnerstva izgradio s nekoliko zadruga mogao bi biti dobar recept i za ostale vinare u trasiranju budućeg udruživanja.