Vino

Zbog problema koji su se akumulirali godinama nad Vinarijom Vrgorac pokrenut je 2013. stečajni postupak. Vinarija je nekada bila motor razvoja vrgorske poljoprivrede.

U polju Jezero Vinarija posjeduje vinograde s čak 1,5 milijuna čokota loze. Međutim, godinama su se nakupljali problemi koji su doveli do potraživanja prema Vinarija od gotovo 18 milijuna kuna. Procijenjena vrijednost imovine Vinarije je oko 30 milijuna kuna.

U sklopu pogona i na nasadima vinove loze zaposleno je 80-tak radnika. Dio njih će, kako saznajemo, ostati raditi, dio ide kući, a vinarija će nastaviti proizvodnju smanjenim kapacitetima. Tračak nade za Vinariju, prije svega za radnike, pojavio se na splitskom Trgovačkom sudu gdje se njemački kupac raspituje za Vinariju Vrgorac.

Zagreb je dobio novo vinsko događanje: Grand Tasting u Laubi - promenadno kušanje odabranih vina Hrvatske i svijeta 27. i 28. 2.2016.

Promenadno kušanje - Grand Tasting - dio je Vinartove Vinske Veljače, događanja koje će od polovice mjeseca ponuditi u Zagrebu niz vinskih zbivanja. Na Grand Tastingu u Laubi moći ćete kušati posebna i rijetka vina 100-njak izabranih vinarija, u subotu 27.02.2016 od 13 do 20 sati i nedjelju 28.02.2016 od 13 do 19 sati. Tako će se zadnjeg vikenda u veljači "Kuća za ljude i umjetnost" pretvoriti u "Kuću za ljude, umjetnost i vino".
Organizator - Vinart d.o.o pobrinuo se da vina tijekom oba dana budu dostupna za prodaju u pop-up vinoteci u sklopu Laube.

Volite li se družiti uz vino, ovo je događanje koju ne smijete propustiti! Promenadno kušanje posebnih i rijetkih vina 100-njak izabranih vinarija iz Hrvatske i regije, od koji su neke kuriozitet za naše tržište, održat će se u subotu i nedjelju 27-28.02 u Laubi, ul. Baruna Filipovića 23a. Nakon kušanja, vino ćete moći i kupiti u pop up vinoteci, što je posebno važno kod vina koja nisu dostupna u standardnoj prodaji na policama vinoteka ili u ugostiteljskim objektima, odnosno nemaju distribuciju na domaćem tržištu.

Među vinarijama koje će izložiti svoje specijalitete nalaze se Korak, Tomac, Šember, Ivančić, Degrassi, Coronica, Kozlović, Clai, Benvenuti, Matošević, Kabola, Dobravac, Cuj, Gracin, Bibich, Vuina, Stina, Senjković, Bura, Mare, Grgić, Boškinac, Saints Hills, Skaramuča, Bire, Rizman, Krajančić, Krauthaker, Dvanajščak-Kozol, Štampar, Bolfan, Adžić, Galić, Batič, Tement, Grosss, Meitz, Cloudy Bay, Gobelsburg i još šezdesetak ostalih.

Ima tu i onih koje traže zastupnika i distributera za Hrvatsku, a događanje je upravo stoga organizirano u doba kad su vinski profesionalci još slobodni i otvoreni za sklapanje novih poslova. Osim trgovaca vinom, sommeliera i ugostitelja te predstavnika tiskanih i elektroničkih medija, promenadno kušanje je namijenjeno ljubiteljima vina, osobito onima koji pomno biraju što piti ili žele proširiti svoje poznavanje vinskih regija.

Ulaznica za promenadno kušanje iznosi 100 kn. Vina će predstavljati vinari osobno, pa je uz kušanje rijetkih i posebnih vina, ovo ujedno i prilika da upoznate svoje omiljene vinare.

Bistro Lauba pobrinut će se za hranu: kroz dnevni jelovnik te nekoliko brzih zalogaja pod kulinarskom palicom chefa Zdravka Marića moći ćete sjesti, prezalogajiti pa krenuti u novi krug promenadnog kušanja.

FB: Grand Tasting

Zašto ne govorimo o vinskim regionima BiH? Jednostavno, statistički gledano, do 1990. godine u ovoj republici ex Jugoslavije je pod vinogradima bio 5.781 hektar površine, a od toga, u Hercegovini - 98,4 %!

Jedinstvena ljuto-kamenita podloga i veliki broj pakleno toplih dana sa loše raspoređenim padavinama uslovili su da Hercegovina "priljubi" dvije plemenite sorte grožđa - blatinu i žilavku sa odnosom crno : bijelo = 30% : 70%.

Ali ni "korov" nije za potcenjivanje: uz žilavku se obično gaji oko 10% bene, veoma otporne na plamenjaču i pepelnicu ili krkošije, sa anomalijama u građi cveta, pomalo razmaženu jer traži plodnije tle ali tako izvrsnu u kombinovanju. Gle, pa i izdašna smederevka je tu našla svoje mesto, baš kao i šardone, ne toliko zbog pomodnosti koliko otpornosti na sivu plijesan;

Uz blatinu se opet "šlepuju" pojedini bjelosvetski aduti poput merloa i kaberne sovinjona, ali čini se da su uzgajivači ipak radiji da u vinograd puste vranac i nešto tradicije u vidu kambuša i plavca malog. Plavca ima nešto malo i otporan je na bolesti, a kambuša jer posebno cenjena pošto poput sipe boji vino u kombinacijama izuzetno tamnim sokom. Nije preterano kvalitetna ali daje bogat rod;

Srednjevjekovna Bosna je bila izuzetno razvijena vinogradarsko-vinarska zemlja i gotovo da nije bilo velikaške porodice bez čuvenog vinograda, ali se dolaskom Islama ova grana industrije prvo se lagano, a potom u potpunosti gasi u XVIII veku, kako bi ponovo buknula i postala značajan izvor državnog budžeta do kraja narednog veka.

Danas je ovaj region, osim po dosta ujednačenom kvalitetu, čuven po veličanstvenoj plantaži Blizanci između Čitluka i Mostara gde na gotovo 100 hektara žilavka pobeđuje zdrav razum obzirom da je 70% podloge čist krečnjak. Kamena pustinja je uz pomoć nauke i tehnike, te sistema navodnjavanja "kap po kap" pretvorena u inkubator koji daje oko 10 tona ploda za vrhunsko "kameno vino" sa visokim sadržajem prirodnog šećera.

Na jugo-istočnim granicama i Trebišnjici podrum Vukoje ali i vina iz podruma manastira Tvrdoš odavno na sebe privlače oreol slave šire od granica BiH.

Uz podsećanje da su vina iz grandioznog kombinata Hepok svojevremeno bila osnovna podloga svih svetkovina u bivšoj SFRJ, a da je sve veći broj proizvođača koji se interesuju za savrmene tehnologije uz očuvanje tradicije, zaključićemo da na ovim prostorima tek slijedi pravo dokazivanje, ono na svjetskom nivou!

Udruga Women on Wine/WOW već četvrtu godinu za redom organizira Pink Day, Međunarodni festival ružičastih vina. Ove godine Festival će se održati 19. ožujka u predivnom prostoru Muzeja Mimara te će okupiti više od sedamdeset najboljih proizvođača ružičastih vina i pjenušaca iz Hrvatske i inozemstva. Uz lagana i zavodljiva rosé vina, posjetitelji će moći kušati i ekstra djevičanska maslinova ulja petnaestak odabranih maslinara na Festivalu u Festivalu - Green in Pink koji se u hrvatskom prijevodu romantično zove "Zeleno, što volim zeleno" .

Kao i svake godine, festival već tradicionalno ima svoj humanitarni karakter, stoga će se na sam Dan žena, 8. ožujka, održati humanitarna akcija pod nazivom Pink Tuesday u prostoru vidikovca Zagreb 360° (Zagreb Eye), s početkom u 18 sati. Ove godine nositelj je humanitarna organizacija Dora sa svojom akcijom "Budi primjer", koja obilježava već 25 godina djelovanja na području skrbi o djeci i mladima. Prikupljat će se donacije za financijsku potporu mladoj djevojci s izvanrednim akademskim uspjehom. Program vodi Ljiljana Vinković, a uveličat će ga nastupi sopranistice Antonele Malis te harfistice i solistice Marije Mlinar. Uz Udrugu WOW podršku akciji dale su Lions Club "Zrinjevac" i organizacija poslovnih žena Zonta klub Zagreb.

Za sve posjetitelje Pink Day-a pripremljena su brojna iznenađenja, edukativne radionice, susreti s najznačajnijim vinarima i maslinarima te nagradna igra u suradnji s Porsche Inter Auto. Ove godine "pink" ozračje će biti sjajnije nego ikada, stoga svakako rezervirajte 8. ožujka za humanitarno djelovanje i koncert, a 19. ožujka za Pink Day i sebi najdražu nijansu ružičaste boje.

Bez ulaganja u vinograde i preradu vina, usklađivanja kvalitete vina po stilu i trendu koji traži globalno tržište naši vinari teško da će moći opstati i na domaćem tržištu, a o izvozu neće moći ni razmišljati.

Naime, sve je veći uvoz jeftinog nekvalitetnog vina u Hrvatsku, koji uništava domaće vinare. O stanju vinarstva u Hrvatskoj, trendovima, planovima i ostalom razgovarali smo s Ljerkom Puljić, članicom Nadzornog odbora Agrokora d.d., kompanije koja je najveći proizvođač vina u Hrvatskoj.

Kao i svake godine, i ove je godine Agrokor - svjetski poznata kompanija, organizirao proslavu Vinceške kojom se obilježava početak nove vinogradarske godine. Čini se da ne odustaje od držanja do tradicije i običaja.
"Kao najveći proizvođač vina u Hrvatskoj, Agrokor shvaća da mora, koliko to god zvučilo banalno, proslavi Vincekova dati prostor i odgovarajuću pažnju. Drago nam je da su značaj ovoga prepoznali brojni poslovni ljudi, naši partneri, ali i znalci vinskog biznisa, čija nam je ocjena izuzetno važna. Zbog veličine ulaganja u vinograde i preradu vina, gdje je Agrokor dosad uložio više od 350 milijuna kuna, Agrokor mora ovaj biznis smatrati svojom osnovnom djelatnošću. S proizvodnjom i prodajom više od 10 milijuna litara vina svjesni smo također da dugoročno bez izvoza i ulaganja u podizanje i standardizaciju kvalitete vina nema održivog posla u ovoj djelatnosti. Stoga je prvi Agrokorov korak bio ulaganje u obnovu vinograda koji su osnovna predispozicija za dugoročan rast kvalitete vina, a paralelno s time u Belju je podignut potpuno novi vinski podrum s najmodernijom tehnologijom čiji kapacitet će i u budućnosti moći pratiti rast prinosa grožđa u vinogradima. No, najvažnije od svega naše je kontinuirano ulaganje u kvalitetu vina, jer je bilo kakav izlazak na europsko, odnosno svjetsko tržište vina nemoguć bez usklađivanja kvalitete vina po stilu i trendu koji je prisutan na globalnom tržištu".

Beljska vina nositelji su brojnih priznanja. Kako biste ih opisali, kakva su to vina?
"Tu se u pravilu radi o svježim, mirisnim vinima, bogatih voćnih aroma, a istovremeno laganih i svježih kada ih se pije. U tom dijelu Agrokor je angažirao niz vodećih stručnjaka iz svijeta vina koji su u stručnom smislu dali velik doprinos formiranju beljskih vina u pogledu stila i kvalitete, ovakvog kakvo je to danas. Danas dobivamo priznanja sa svih strana za našu Graševinu koja je nama apsolutni fokus u Belju i gdje s pravom procjenjujemo da će dugoročno postojati prostor za rast tržišta, pa i za izvoz."

Naši vinari kažu da ulažu velike napore u podizanje konkurentnosti, ali se teško nose s velikim uvozom jeftinih vina?
"Ostao je, naravno, veliki napor u području konkurentnosti, budući da smo svjedoci da je ulaskom u EU na tržištu došlo do poplave uvoza jeftinih vina koja danas predstavljaju u određenom smislu i nelojalnu konkurenciju domaćoj proizvodnji. S druge strane, mi smo svjesni da moramo ozbiljno raditi na optimalizaciji svih troškova u procesu proizvodnje vina, što je prvenstveno moguće kroz implementaciju najbolje prakse u tehnologiju obrade vinograda, a onda i tehnologiju prerade. U Hrvatskoj nam svima u ovom području nedostaje znanja, investicija u mehanizaciju koja bi zamijenila dio ručnog rada, ali i dio nazovimo to tajni i malih vještina, koje pridonose proizvodnji visokokvalitetnih vina. Znači, nedvojbeno je jedan od izlaza za hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo standardizacija i podizanje kvalitete vina, ali i njegovo prilagođavanje svjetskim trendovima. Također, nemoguće je u vinskom biznisu, bez ulaganja u marketing i promociju, postići bilo kakav tržišni uspjeh. Tu prvenstveno mislim na nedovoljnu "izbrediranost" hrvatske kao vinske destinacije, a unutar toga posebno zaštite i brendiranja Graševine kao sorte koja baš na ovom terroiru daje najbolje rezultate. U tom području velika je uloga Udruge graševina koja može daleko više od onoga što smo do sada napravili i tu sigurno u suradnji s hrvatskom državom moramo biti glasni ako ne želimo da nam i vinogradarstvo i vinarstvo dođe u veliku krizu".

Mnogi kažu da je nužna intervencija države u rješavanju problema na domaćem tržištu vina.
"Svjedoci smo da je već u 2015. godini uvoz vina u Hrvatsku enormno porastao, i to nažalost veliki volumen jeftinih vina koja predstavljaju nelojalnu konkurenciju domaćoj proizvodnji jer se prodaju često po cijenama jedva nešto iznad cijene kilograma grožđa koji smo u Hrvatskoj u stanju proizvesti. U situaciji siromašnog tržišta i velikog rata cijenama među domaćom maloprodajom jasno je da ovakav trend nailazi na plodno tlo. Posebno cijelu situaciju otežava činjenica da su se i neki domaći proizvođači uključili u ovakvu trgovinu vinom i sve podredili vlastitoj zaradi, ne mareći za dugoročne posljedice svoje politike. U takvim tržišnim okolnostima postaje nužna intervencija države, jer u svakoj uređenoj zemlji, kojoj je vinogradarstvo i vinarstvo tradicija, ali i dugoročna strategija, što Hrvatskoj jest, mora doći do pojačane kontrole svih vina koja se stavljaju u promet. Moraju inspekcijska tijela, ali i nadležni zavodi intervenirati kada se radi o vinima koja ne odgovaraju deklaraciji ili o vinima koja nisu u rangu kvalitete u okviru koje se prodaju. Posebno je ovo potrebno za one vrste vina koja su brendirana imenima najpopularnijih hrvatskih sorti, a gdje se zna da to jednostavno ne odgovara situaciji zemlje podrijetla. U tom smislu i naša je zadaća da jače radimo na zaštiti nekih sorti, da radimo na jasnoj komunikaciji i promociji njihovih karakteristika koje razlikuju hrvatska vina od onih uvoznih te da tako probamo smanjiti tržišni pritisak onih vina koja ne odgovaraju tim karakteristikama".

Hrvatski vinari ulažu velike napore u podizanje kvalitete vina, ali se još uvijek teško udružuju?
"Za hrvatsko vinarstvo jako je dobro da se ukupna kvaliteta proizvodnjediže iz godine u godinu. Vinari su sami uložili vrlo velik napor i novac u postizanje prepoznatljive kvalitete hrvatskih vina, tu prvenstveno treba pohvaliti primjer regije Istre koja je sa svojom Malvazijom postigla posljednjih godina velike uspjehe i gdje se ta sorta uspjela čvrsto vezati uz "terroire" i gdje jedan brend pridonosi podizanju vrijednosti onog drugog i obrnuto. Baranja i Slavonija moraju to napraviti sa svojom Graševinom jer ovo vino ima sve elemente da postane dodana vrijednost turističkoj destinaciji Slavonije i Baranje, ali i obrnuto, da vino upravo bude jedan od elemenata kojim će turističke zajednice ove regije privlačiti dolazak gostiju. U tom smislu važno je prepoznati da upravo unutar EU-a, čiji smo sada član, udruživanje u zajednice proizvođača mora biti osnovna poluga kojom će se ovaj cilj ostvariti", zaključuje Puljić.

Župan Nikola Dobroslavić, vinogradar i direktor Dubrovačkih podruma Božo Martinović i Voditeljica odjela za ruralni razvoj, poljoprivredu i zaštitu okoliša Regionalne razvojne agencije Dunea Helena Brčić održali su sastanak s predstavnicima udruženja "Vino Dalmacije" na čelu s predsjednikom udruženja Ivicom Kovačevićem.

Na sastanku se razgovaralo o problemima s kojima se susreću vinari i vinogradari te o njihovom strukovnom povezivanju, stručnom i profesionalnom usavršavanju članova. Također, posebno se razgovaralo o načinu promicanja i uvođenju novih tehnologija u proizvodnji vina te stvaranju zajedničkih standarda kvalitete vina, a u svrhu izgradnje većeg ugleda hrvatskih vinara na svjetskim tržištima.

Ovom prigodom župan Dobroslavić je kazao kako su vina s područja Dubrovačko-neretvanske županije izvrsne kvalitete te da županija nastoji pružiti pomoć ne samo oko ostvarenja projekata već i oko prezentacije i distribucije vina.

U svrhu toga je Dubrovačko-neretvanska županija dala izraditi Strategiju razvoja vinogradarstva i vinarstva slijedom čije preporuke se krenulo u izradu studije "Brendiranje novog vina na bazi grožđa plavac mali", a čija je svrha stvaranje pretpostavki za povećanje konkurentnosti vinogradarsko-vinarske proizvodnje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji tako da se brendira novo vino na bazi autohtone sorte grožđa plavac mali.

Također, županija uspješno organizira surete vinara i ugostitelja u vrijeme formiraju vinske karte za nadolazeću sezonu te na taj način pruža priliku da se ostvare poslovni kontakti, ali i da se napravi svojevrstan pritisak na ugostiteljske kuće s područja županije da idu u smjeru naših izvrsnih autohtonih vina.

"Turistička ponuda nije potpuna bez vina iz Županije. Imamo vrhunska vina i ona bi se trebala naći na prvim mjestima vinskih karti naših hotela i restorana". - naglasio je župan Dobroslavić

Nadalje, uz već tradicionalni vinski festival Dubrovačko - neretvanske županije Dubrovnik FestiWine županija i Regionalna razvojna agencija Dunea nastojali su dodatno promovirati ponudu županijskih vina i približiti ih ljubiteljima vina pa su tako organizirani sommelierski tečajevi za hotelijere i ugostitelje, radionice za turističke vodiče te brojni drugi eno-gastro događaji u svrhu promocije vina Dubrovačko - neretvanske županije.

Udruženje "Vino Dalmacije" okuplja vinarske tvrtke iz četiri dalmatinske županije, a osnovano je s ciljem unaprjeđenja prodaje dalmatinskih vina na inozemnom i domaćem tržištu te plasmana svih drugih proizvoda članova udruženja.

Izložba vina središnje Istre od ove godine postaje Izložba vina Gračišće, a ocjenjivat će se rekordnih 290 uzoraka vina, najavio je načelnik Općine Gračišće Ivan Mijandrušić na konferenciji za novinare, koju je 16. veljače održao zajedno s članicama organizacijskog odbora Arianom Švić, Laurom Širol, Natali Aničić i Aleanom Mijandrušić. Izložba se tradicionalno održava na uskršnji ponedjeljak, a ove godine je to 28. ožujka.

"Krug vinara središnje Istre davno je proširen, izlagači dolaze iz cijele Hrvatske i inozemstva i zato smo odlučili promijeniti naziv manifestacije. Dolaze nam vinari iz 27 općina i gradova. Po prvi puta imamo izlagača iz Dalmacije, iz Zadra, i to vinara koji pravi malvaziju iz grožđa kojega kupuje u Istri, pa mu je želja ponuditi je Istranima da je ocijene. Vinari iz Baranje, koji su lani prvi put gostovali, ove će godine dovesti prijatelje iz Mađarske. Najavili su se vinari s Krka sa zlatnom žlahtinom, a kao i uvijek doći će naši prijatelji iz Sv. Ivana Zeline s vinom sorte kraljevina i prijatelji iz slovenske općine Trebevno Mokronog s modrom frankinjom, črnom peninom, rizlingom i cvičekom", najavio je Mijandrušić.

Ocjenjivat će se vina iz Istre i Liburnije, uključujući i dalmatinsku malvaziju, a ostali su gosti. Uzorci su trenutačno na kemijskoj analizi u Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču, nakon čega je na redu organoleptička analiza. Kao i obično, najviše je prijavljeno malvazija, njih 106 ili 36 posto, a potom terana, 18 uzoraka. Ostale bijele sorte su muškat, chardonnay, bijelo stolno, pino bijel i sivi i sauvignon, a ostale crne merlot, cabernet sauvignon, refošk, borgonja, crno stolno, muškat ruža i cabernet franc. Prijavljeno je i 12 rose vina.

"U konobama, kojih će biti 17 ili 18, nalazit će se od 15 do 20 uzoraka vina, dakle, bit će nešto gušće nego inače. Zbog toga, ali i zbog toga što svake godine slušamo pritužbe vinara da ne mogu dovesti prijatelje u konobu u kojoj se nalazi njihovo vino zbog prevelikog broja ljudi u njima, ove smo godine odlučili da u cilju poboljšanja protočnosti zatvorimo starogradsku jezgru, odnosno ulaznice po 20 kuna i čaše po 50 kuna prodavat ćemo na tri ulazna mjesta. Cilj nam je da se u konobama zadržavaju oni koji imaju čašu, a da ostali uživaju u popratnoj gastronomskoj, zabavnoj i ostaloj ponudi", kazao je Mijandrušić i naglasio da očekuje izvrsnu kvalitetu vina budući da gotovo sva potječu od lanjske berbe, koja je bila jako dobra.