Vino

O porijeklu imena vinogradarske sorte žilavka teško je dati točan odgovor, ali pretpostavka o ovom nazivu koje simbolizuje fine žilice, koje se naziru u doba pune zrelosti grožđa u bobici kroz njenu debelu, ali prozirnu kožicu, može se uzeti kao logična, a dodatak hercegovačka kao da hoće reći nigdje tako raskošna, nježna, blagotvorna i izdašna da nadoknadi brigu i trud vinogradara kao u Hercegovini u kojoj je nastala, formirala karakteristike, prilagodila se i poistovjetila sa sunčanim i krševitim ambijentom Hercegovine.

Od ove sorte grožđa proizvode se kvalitetna, a s probranih položaja (vinograda) vrhunska vina, vrlo često s dodatkom do 15 % drugih, poželjno takođe autohtonih sorti Hercegovine.

Vino "Žilavka", svako ponaosob doživljava na svoj način. Ono privlači ljubitelje dobre kapljice svojom posebnošću i osebujnošću, specifičnim mirisom, zaobljenošću, snagom svojstvenom južnim vina. Žilavka nosi pečat Hercegovine.

Divna, kristalno čista, zelenkasto žuta boja, specifična aroma, skladan odnos alkohola i kiselina, bogat ekstrakt - izdvajaju "Žilavku" iznad drugih vina. "Žilavka" je jako vino s 12 - 14 vol. % alkohola, 5 - 6 g/l ukupnih kiselina, uz ukupan ekstrakt 20 do 27 g/l. Svoju pravu punoću i prepoznatljivost postiže dužim odležavanjem u butelji.

Hercegovci je piju uz janjetinu, lešo ili pečenu na ražnju, zatim uz pastrvu i uz druge slatkovodne ali i morske ribe, uz sir iz mijeha i pršut. Posluživati je obvezno rashlađenu na temperaturi 10-12 ºC .

Gotovo je nezaobilazan dio asortimana svih hercegovačkih vinskih podruma, bilo onih koji vino prave za svoje ili potrebe tržišta.

Jedna od tradicija vezanih uz ovaj dan je i Vinobus Radio Slavonije, koji je ove godine na putovanje krenuo jubilarni, deseti put.

Veselo društvo okupilo se kod Drageca u Slavonskom podrumu gdje se nazdravilo s ovogodišnjim vinskim kumom, Franjom Matijaševićem, vlasnikom Slavonija busa bez kojega cijeli događaj ne bi bio moguć.

"Pravi cilj je ono što čujemo gdje god prođemo, da bi bilo lijepo da ovakav Vinobus prođe u organizaciji nekakve turističke agencije ili zajednice češće putuje jer mora se doći osobnu u te vinograde, mora se ljude i ne samo na Martinje i Vinkovo. Naša priča je super ovako za Vinkovo, ali naša je želja da to netko prepozna i da našim vinarima dođe i organizira na dva-tri mjesta tijekom dana nekakav izlet. Čuli smo da Kutjevo i Požega razmišljaju o tako nečemu", rekao je Mario Jurković, direktor programa Radio Slavonije te se zahvalio svima koji su pomogli i sudjelovali svih ovih 10 godina.

Svratio je Vinobus i u Bećarsku kuću, a u Bukovlju su isprobana najbolja vina s netom održane Vinkovite. Put završava kasno večeras u Stupničkim dvorima na svečanoj večeri.

U vinogradima je napravljen blagoslov vina, a gosti su uživali u tradicionalnim delicijama ...

U vinariji Vina Belje smještenoj u srcu Banova brda, u nazočnosti velikog broja gostiju, proslavljen je jučer blagdan sv. Vinka, koji se među stanovnicima Baranje naziva - Vinceška.

Kao i svake godine, Vinceška obilježava početak rezidbe u vinogradima, odnosno početak nove vinogradarske godine. Prvu ovogodišnju rezidbu u vinogradima Belja predvodili su Ljerka Puljić, članica Nadzornog odbora Agrokora, i Goran Miličević, direktor Vina Belja. Uz želje da i ova godina bude što rodnija, trsove okićene baranjskim kulenom i kobasicom blagoslovio je župnik Gyula Andraši iz Kneževih Vinograda.
"Zadovoljni smo rezultatima prošlogodišnje berbe i nastavljamo dalje s našom razvojnom strategijom. U proteklih 10 godina, od kada su Vina Belje dio Agrokor koncerna, zanovili smo 75 % nasada vinograda i otvorili novu, suvremenu vinariju, vrijednu 150 milijuna kuna. Prosječna starost naših vinograda sada je 11 godina, a planiramo i daljnje zanavljanje vinograda u sljedećim godinama" - istaknula je Puljić.

"U novu vinogradarsku godinu" - podsjetio je Goran Miličević, direktor Vina Belja - "Vina Belje ulaze s brojnim nagradama osvojenim na najuglednijim domaćim i stranim izložbama i sajmovima vina. To su: cabernet sauvignon - najbolje plasirano hrvatsko crveno vino u izboru za Vinske zvijezde 2015.; Goldberg chardonnay koji je proglašen šampionom na ocjenjivanju Vino Slovenija 2015., a Goldberg graševine osvojile su dvije zlatne medalje na ocjenjivanju Mundus Vini 2015. u Njemačkoj. Niz priznanja urodio je i rastom izvoza i otvaranjem novih tržišta za plasman Vina Belje, koja su jedan od najvećih hrvatskih proizvođača kvalitetnih vina koja se proizvode isključivo od vlastitog grožđa sa 650 hektara vinograda smještenih u hrvatskome Podunavlju."

Proslave diljem Baranje

Dan svetog Vinka, popularna Vinceška, obilježen je diljem Baranje. Gotovo da nije bilo podruma ili gatora čiji domaćin nije pozvao veselu ekipu, kako bi se uz čašicu mladog vina, ukusne pečene kobasice i slaninu, odnosno vinogradarski grah ili čobanac, družili do sitnih sati. Kao što stari dobri običaj nalaže, na trsove su bili obješeni najveći primjerci suhih kobasica, a vlasnik vinograda obavio je prvu pokusnu rezidbu. Odrezani trsovi bili su svojevrsni pokazatelj buduće vinogradarske godine. Tako je jučer bilo i na vinskoj destinaciji Martinovo brdo kod Gajića. Vincešku je tamo ogranizirala udruga Martinovo brdo, čija je predsjednica Janja Čeliković, istaknula kako je etnoselo Gajić nadaleko poznato po izvornim narodnim običajima koji su se tamo održali već stoljećima. "Naša udruga sve je običaje uklopila u turističku ponudu, pa tako i Vincešku, koja je jedna od najvažnijih pučkih svetkovina za Baranju, odnosno njezine vinare i vinogradare", kaže Čeliković, naglašavajući kako gostima nastoje prikazati starinski, autohtoni način proslave dana svetog Vinka, upravo onako kako su ga obilježavali stari podunavski Šokci. Jedan od njih je i dida Vinko Balatinac, koji je jučer proslavio i imendan. "Vincešku proslavljam otkad znam za sebe. Sjećam se i prvih odlazaka u gator. Prvo smo prtili put do planine, budući da je uvijek bilo puno snijega. Onda je krenulo druženje uz vatricu, pokoju čašu, tambure i pjesmu", priča ovaj osamdesetosmogodišnjak, jedan od najstarijih Vinka s ovih područja. Jučer je, na Martinovu brdu, sigurno bio najstariji sudionik proslave, u kojoj je uživao kao i svi ostali, među kojima i predstavnici Hrvatske samouprave mađarskog sela Olasza. A kako i ne bi uz bogatu, autohtonu gastroponudu i veselu svirku. Dakako, i uz baranjska vina, i bila i crna...

Ilok: Obilježen početak radova u Srijemskom vinogorju

Svi putovi su i ove godine tradicionalno vodili na središnju proslavu obilježavanja Vinkova u Vukovarsko-srijemskoj županija u iločkom vinogorju. Zaštitnik vinograda i vinogradara sv. Vinko obilježen je u Iloku rezanjem trsa i obilaskom vinograda na Vukovu, nedaleko od Iloka. Ovom proslavom obilježen je i početak radova u srijemskom vinogorju. Svečanosti sv. Vinka nazočili su brojni Iločani i gosti iz ostalih dijelova Hrvatske koji su došli ovom prilikom da osobno nazoče proslavi. Prvi rez na vinovoj lozi napravio je vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, koji je ujedno i ovogodišnji kum, a potom je vinograde blagoslovio iločki župnik, fra Ivan Utješinović.
"Prošla godina bila je jedna od boljih u posljednjih desetak godina po kvaliteti i količini, nikad više nismo imali grožđa u vlastitoj proizvodnji. Željeli bismo da se ponovi prošla godina, sve je u rukama, kako bismo rekli, dragog Boga i sv. Vinka. Mi ćemo sve sa svoje stane napraviti da osiguramo odličnu berbu. Ove godine imamo 340 hektara vinograda u rodu i još dvadesetak u raznim fazama, jer naš ukupni kapacitet je 360 hektara i u sljedeće dvije do tri godine bit će sve u punom rodu, i to su površine s kojima ćemo i dalje raditi jer ih više ne namjeravamo povećavati. Mi smo u rezidbi već od studenoga prošle godine, jednu trećinu površina smo orezali, jer tehnološki moramo biti gotovi do početka ožujka, da pripremimo sve vinograde u vegetaciju, baš zato da bismo osigurali prave prinose u berbi 2016. godine" - istaknuo je Robert Miljković, predsjednik Uprave Iločkih podruma.

Ova tvrtka najveći je proizvođač vina u Vukovarsko-srijemskoj županiji čija vina iz godine u godinu osvajaju prestižne nagrade na domaćim i inozemnim natjecanjima. Javnosti je poznato i da je čuveni iločki traminac služen i na engleskom dvoru prilikom krunidbe kraljice Elizabete. Tamburaški sastav Ringišpil dodatno je zagrijao nepca nakon vrhunskog vina iločkih podruma, tako da smo i ove godine mogli uživati u odličnoj proslavi Vinkova u iločkom vinogorju.

Blagoslovljen vinograd Poljoprivrednog fakulteta

Kako je fino vino Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku uvjerili su se jučer brojni gosti na proslavi blagdana sv. Vinka u vinogradu fakultetskog vinogradarsko-vinarskog pokušališta u Mandićevcu. Vinovu lozu posvetio je Davor Tomić, župnik Župe sv. Mihaela, arkanđela, Drenje. Nakon blagoslova, prve trsove orezali su dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, prof. dr. Vlado Guberac, i dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. Zoran Grgić. Kako bi nova vinogradarska godina bila što bolja i uspješnija, loza je ukrašena kulenima i kobasicama, a potom zalivena vinom. "Budući da je blagdan sv. Vinka izuzetno važan kolegama vinogradarima i vinarima, a on je ujedno i crkveni god u Mandićevcu gdje je smješteno naše pokušalište, želja nam je da ova proslava postane tradicija kojom prilikom će nas posjećivati kolege s Agronomskog fakulteta, a na njihovu pokušalištu slavit ćemo drugog 'vinskog' sveca - sv. Martina", ističe Dekan Guberac. Proslava je nastavljena u svečanoj dvorani DVD-a Drenje.

300 godina vinogradarstva Đakovačko-osječke nadbiskupije

Tradicionalno, na spomendan sv. Vinka, ujedno i na Dan općine, u Trnavi je jučer održan blagoslov Nadbiskupijskih vinograda i mladog vina. Obred je predvodio nadbiskup u miru, mons. dr. Marin Srakić, u nazočnosti nadbiskupa Đure Hranića te drugih svećenika. Ovogodišnji blagoslov u znaku je 300. obljetnice vinogradarstva u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji. O tome, kazao je nadbiskup Srakić, postoje i stariji dokumenti. "Spominje se da je biskup, kada je došao u Đakovo, pa već taj Ogramić 1701., 1702., zatekao 200 jutara zapuštenog vinograda iz vremena Turaka koji su, iako nisu smjeli piti vino, njegovali vinogradarstvo, a 1703. spominje se da dolazi Patačić koji je isto krenuo, s tim da treba naglasiti da je Petar Bakić, zapravo, ozbiljno krenuo sa svojim ljudima u vinogradarstvo", pojasnio je nadbiskup u miru Marin Srakić. Nadbiskup Đuro Hranić kazao je kako će Nadbiskupija ovu veliku obljetnicu obilježiti znanstvenim skupom. "vjerujem da je Biskupija pridonosila indirektno, na svoj način, podizanju kvalitete vina i drago nam je da posljednjih godina možemo vidjeti privatne vinare koji doista mogu konkurirati bez problema i našim biskupijskim vinima", kazao je nadbiskup Hranić. Enolog Miro Bošnjak kazao je kako je 2015. bila izuzetna za vinogradare što se tiče kvalitete i količine. "U podrum smo dobili lijepo i dobro grožđe i od toga proizveli odlično vino. To nam ide u prilog jer ova 2016. godina u znaku je 300. obljetnice Misnih vina. Inače, pod zasađenim vinogradima imamo 29,47 hektara", kazao je Bošnjak. Blagoslovu vinograda nazočio je zamjenik župana osječko-baranjskog Dragan Vulin.

Feričanci: Čašćenje graševinom i frankovkom

Simboličnim rezanjem vinove loze i blagoslovom vinograda, na Božilovcu, u vinogradima feričanačke vinarije Feravino, proslavljen je blagdan sv. Vinka. Uz tamburaše i zapaljenu vatru, na kojoj su posjetitelji i gosti imali prigodu sami ispeći kobasicu ili slaninu, veselja nije manjkalo. Kada se tomu pridodaju i kuhano i mlada feričanačka vina, razloga za zadovoljstvo bilo je više nego dovoljno. Vinograde je uz asistenciju članova HKD-a Manuel Feričanci blagoslovio vlč. Vicko Obradović, župnik Župe Sv. Duha u Feričancima, poželjevši obilje vina i uspješnu godinu. Prema riječima Luke Vrge, direktora prodaje i marketinga u Feravinu, berba 2015. jedna je od najboljih u posljednjih 20 godina. "Karakterizira ju izražena sočnost, voćnost, mekoća i svježina u jednom. Na ukusu, vina su bogata s dosta ekstrakta te vrlo ugođenim kiselinama. Mlada frankovka i mlada graševina pokazatelji su novog pravca kojim se kreće vinarija FeraVino", kazao je Vrga, podsjetivši da su tijekom prošle godine na mnogim svjetskim ocjenjivanjima vina osvojena brojna odličja. Obilježavanju Feričanačkog vinca nazočio je i bivši predsjednik Stjepan Mesić, veleposlanica NR Kine Deng Ying i veleposlanik Rusije Anvar Azimov, predsjednik Skupštine Osječko-baranjske županije Antun Kapraljević, gradonačelnik Našica Krešimir Žagar te načelnik općine Feričanci Antun Glavaš koji je bio domaćin gostima iz općina Hrvace, Beremend i Kuzma. Manifestaciju su organizirale tvrtke Osilovac i Feravino iz Feričanaca te Nexe grupa iz Našica.

Vinogradi Poljoprivrednog poduzeća Orahovica

Djelatnici i čelništvo Poljoprivrednog poduzeća Orahovica u vinogradima na tzv. Jezercu nadomak samog grada Orahovice obilježili su dan zaštitnika vinograda i vinogradara svetog Vinka. Nazočne je prvi pozdravio voditelj Poslovne jedinice Voćarstvo i vinogradarstvo PP-a Orahovica Josip Tokić riječima kako je prošla vinogradarska godina za poduzeće bila odlična te kako se nada će ova biti bar jednaka. Tokić je ukratko predstavio i proizvodni vinski program PP-a Orahovica, a potom je nazočne pozdravio i orahovački gradonačelnik Josip Nemec istaknuvši kako je PP Orahovica sjajan partner i suradnik Grada Orahovice, čestitao na sjajnim rezultatima i poželio da poduzeće jednako dobro posluje i u tekućoj godini. Na kraju male svečanosti vinograde i vinogradare PP-a Orahovica blagoslovio je i molitvu poveo orahovački župnik, vlč. Željko Strnak. Nakon svečanosti pristupilo se tradicionalnom pečenju slavonskih suhomesnatih delicija i uz dobru, kvalitetnu i vrhunsku kapljicu orahovačkih vina nastavilo se uz prepoznatljivu slavonsku pjesmu.

Vincekovo u Kutjevu

Vincekovo je obilježila i vinarija Kutjevo d.o.o. i to na lokaciji vile Vinkomir, gdje se okupilo tisuću gostiju. Među posebnim gostima bili su veleposlanici osam zemalja, koje je doveo bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Pripremale su se tradicionalne delicije: vincelovski štap, šaran na rašljama i june od 400 kg na ražnju. Navečer je u velikom grijanom šatoru za tisuću ljudi nastupio Mladen Grdović. Popodne je održano orezivanje 20 trsova na Trgu graševine u Kutjevu.

Tko je bio sveti Vinko

Sveti Vinko bio je ranokršćanski mučenik, đakon Vincentius u Saragozi i učenik svetog Valerija, biskupa. Živio je u 4. stoljeću u Zaragozi, glavnom gradu Aragonije. Uhvaćen je i mučen u vrijeme vladanja cara Dioklecijana u Valenciji. Završio je u tamnici gdje su ga krvnici strašno mučili, toliko da mu je krv iz tijela prštala na sve strane. Strašno izmučenog Vinka posjetili su anđeli, te su skupa s njim pjevali pjesme. Rimski namjesnik Ducije, koji je i naredio mučenje, posjetio ga je jednom u tamnici i vidio ga obasjanog svjetlošću. Odmah se obratio na kršćanstvo i dopustio vjernicima posjećivanje mučenika u tamnici, koji su uzimali Vinkovu krv kao zaštitu od zla. Sveti Vinko preminuo je najvjerojatnije na datum kad se i slavi njegovo ime, 22. siječnja. Zaštitnikom vinograda i vinogradara postao je jer se mrcvarenje tijela svetoga Vinka, curenje i hvatanje krvi poistovjećuje s branjem, lomljenjem grožđa i hvatanjem mošta. To su i danas uobičajeni poslovi vinara i vinogradara. Sveti Vinko, uz Martinje, najveći je blagdan vinogradara i ljubitelja vinske kapljice. Blagdan označava novu vinogradarsku godinu i običaj je na taj dan ići prvi put u novoj godini u pohode vinogradu. Bez obzira na vremenske prilike, vlasnik vinograda dolazi do trsa, odreže tri grančice s tri pupa koje se zatim stavljaju u kuću u posudu s vodom uz prozor. Kada grančice potjeraju, nagađa se kakva bi mogla biti godina. Trs s kojeg su odrezane grančice zatim se obredno poškropi - "krsti" starim vinom te se ukrasi dimljenim kobasicama, špekom i sušenim rebrima koji simboliziraju želju za plodnošću i dobrim urodom. Osim vinogradara i vinara, sveti Vinko zaštitnik je mornara i stolara te župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva. Ime mu potječe od latinske riječi vincens i znači pobjednik.

Poznata jaskanska vinarska i vinogradarska obitelj Šember kult vina s generacije na generaciju njeguju više od sto godina, a ove su godine trud okrunili krunjenjem svoje kćeri Lucije za vinsku kraljicu Zagrebačke županije. Četrnaesta po redu vinska kraljica Lucija Šember studentica je druge godine ekonomije, no u obiteljskom je poslu, baš kao godinu dana stariji brat student agronomije Nikola i sestra Klara, od malih nogu. Iako je zgodna i pristojna djevojka koja reklamira i pronosi vina i vinsku tradiciju zagrebačkog prstena, Luciju smeta što većina misli da se kraljicom postaje na temelju izgleda. Vinska kraljica kruni se na osnovu znanja o vinu i enologiji.

Samo ih troje u Hrvatskoj

A obitelj Šember nakon sto godina napravila je iskorak u proizvodnji vina. Zbog zahtjeva tržišta pojačali su proizvodnju pjenušaca, a unatrag četiri godine počeli su proizvoditi vino u amforama ukopanim u zemlju. Upravo to vino, Quevri, u 2015. proglašeno je najboljim bijelim vinom u Hrvatskoj. Osim Šembera, još samo dvoje profesonalnih vinara proizvode takvo vino. Ostali, eventualno, za svoje potrebe.

"Riječ je o potpuno drugačijem stilu vina. Amfore su uvezene iz Gruzije i stoje ukopano u tlo. Napunimo ih bobicama rizlinga koje fermentiraju same od sebe, bez ikakvih dodataka. Samo što priroda da. U amfori grožđe stoji pola godine, a još godinama stoji u drvenim bačvama. Na početku su imali samo amforu od 500 litara, a nabavili su još jednu od 1500 litara. Tako da mi sad imamo vino Quevri iz 2011." - objasnio je Zdenko Šember. Butelja Quevria je otprilike dvostruko skuplja od ostalih butelja.

Bitna im je kvaliteta

Obitelj je, kaže kraljičina majka Ivanka Šember, maksimalno posvećena obiteljskom poslu, a umjesto na količini inzistiraju na kvaliteti. Pjenušac su počeli proizvoditi 1997. godine, no nije bio popularan u našoj kulturi. Proizvodili su oko 5000 butelja.

No u posljednje vrijeme kultura ispijanja pjenušca se promijenila i sada proizvode oko 20.000 butelja. Što se potražnje tiče, mogli bi i više. Lucija Šember peta je vinska kraljica iz Jastrebarskog na što su ponosni njezini sugrađani i gradonačelnik Zvonimir Novosel koji je posjetio njezinu obitelj.

Bez obzira jeste li od onih koji zabiju nos u čašu "šnjofajući" vino ne bi li impresionirali društvo za stolom ili pak okorjeli vinoljupci i sommelieri-profesionalci, "Priručnik za sommeliere" kojeg je netom izdao Hrvatski sommelier klub, knjiga je baš za vas.

Onima prvima, čak i ako predmetu ne pristupe ozbiljno već šlampavo, dati će mnogo "mesa" za hinjena znanja o vinima i prigodna "preseravanja" u društvu a svima drugima - vinopilcima, vinarima, vinogradarima i sommelierima - nezaobilazna znanja, savjete... Jer za razliku od većine priručnika opće prakse koji su prezahtjevni za laike a posve nepotrebni ekspertima, "Priručnik za sommeliere" sjajno funkcionira na oba fronta: amaterskom i profesionalnom.

Dio odgovora na pitanje zašto je tome tako daje već sam podnaslov knjige odnosno ono: "osnove vinogradarstva i enologije, degustacija, usklađivanje hrane i vina, zakonodavstvo, destilati, kava i čaj". Vinogradarima ili enolozima koji, reklo bi se, nemaju što novoga naučiti u temama u kojima su doma, svakako će dobro doći edukacija o zakonodavstvu i klasičnim sommelierskim vještinama dok će, s druge strane, i okorjelim vinopijama ili sommelierima od zanata baš zgodan i praktičan biti podsjetnik na sva značajna svjetska vinogorja s tipičnim sortama.

Čak i ako ste se već ranije naoružali nekom dobrom sommelierskom literaturom na stranim jezicima, ovaj vam je priručnik Hrvatskog sommelier kluba nezaobilazan. Naime, talijanskom izvorniku (kojeg su napisali i nedavno dopunili eksperti Simone de Bicola, Antonio Garofolin, Marco Laurentis, Bruno Pilzer i Giuseppe Vaccani) dodana su poglavlja "Hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo" kao i prošireni tekst o slovenskim vinima.

Mada je prošlo samo davadesetak godina od dana kad su tri prva sommeliera u Hrvatskoj položili svoje ispite u Trstu - a uzgred rečeno, bili su to vinari Ivica Matošević i Franko Kozlović te istarski "all around" političar i bonkulović Ivan Jakovčić - na domaćoj je sceni već "mali milijun" amatera i profesionalaca s položenim sommelierskim ispitima. Neki su se zaustavili na prvom stupnju koji im je kao amaterima dao osnovna znanja za ozbiljniji ulazak u svijet vina, a drugi pak edukaciju nastavili do kraja završivši sve tri razine tečaja pa i dodatne specijalizacije u Italiji ili Londonu. Godišnja natjecanja domaćih sommeliera više nisu nikakva egzotika a i vremena kad su vam i u boljim restoranima od vina nudili tek izbor između "bijelog" i "crnog" ili pak "buteljke" i bocuna s "refužo vinom", debelo su za nama. No, što ako osobno nemate nikakvih sommelierskih ambicija a još manje želju da svojim znanjem impresionirate društvo za stolom? Je li vam "Priručnik za sommeliere" tada potreban koliko i kuharica s mesnim jelima vegetarijancu ili pak veganski savjeti strastvenom mesojedu?

Krivo! Zacijelo će se i nevježe pa i oni kojima je jedini kriterij za "dobro vino" njegova niska cijena, složiti da je vinska scena u Hrvatskoj doživjela golem uzlet.

Pretjerujem li? Nimalo! U Istri je, recimo, danas skoro pa nemoguće naći lošu malvaziju ili teran, u Dalmaciji se s plavcima napravilo pravo čudo (baš kao i sa crljenkom/tribidragom ali i pošipom), Baranja je pokazala da ima i čudesna crna vina, graševine iz (ne samo) kutjevačke regije raspametila je i svjetske znalce vina a ni mitski zagorski "kiseliši" koje su prezirali u južnim krajevima, odavno više nisu "glavoboljčeki" već sjajna vina. Najkraće rečeno s vinima smo postali itekako cijenjeni i prepoznatljivi na zahtjevnoj svjetskoj vinskoj sceni.

S druge pak strane, ulaskom u Europsku uniju i najmanje kvartovske samoposluge napunile su police uvoznim vinima po itekako konkurentnim cijenama. Kako se tu snaći? Kako prepoznati je li vam lukavi uvoznik uvalio - vulgarno rečeno - muda pod bubrege s kičastom etiketom i oznakom nekog i vama poznatog razvikanog vinogorja? Ili pak, kako za razmjerno sitne novce kupiti dobru buteljku od vinara i iz regije za koju nikad do tada niste čuli?

"Priručnik za sommeliere" nudi dragocjenu pomoć. Posebice kad je riječ o uvoznim francuskim vinima kojih je, baš kao i onih iz Čilea, Australije, Španjolske, Južnoafričke republike... sve više u domaćoj ponudi. Svi koji to žele, brzo će se u na veoma preglednim kartama upoznati s najpoznatijim francuskim vinogorjima i sortama. Što je najvažnije, "Priručnik" će im razotkriti i misterij francuskih apelacija odnosno komplicirani sustav nadzora kvalitete vina bez čijeg je poznavanja svaka kupnja vina nalik kupovini "mačka u vreći". Recimo, kad na buteljki vina u nekom domaćem dućanu naiđete na oznaku "chateau" nemojte misliti da se ona odnosi na vrhunska vina koja dozrijevaju u mističnim podrumima pitoresknih francuskih dvoraca. Malo sutra.

Riječ je naime o oznaci (ulavnom u Bordeauxu) koja označava "samo" vinarsku tvrtku iza koje slijedi ime vinarije koja proizvodi vino. Druga oznaka koja najčešće zbunjuje domaće kupce je "cru" što u francuskoj terminologiji znači da je riječ o vinu iz ograničenog područja proizvodnje kvalitetnih vina (mahom u Burgundiji). "Grand cru" - oznaka koju ćete naći i kod domaćih vinara popout Plenkovića - znači pak da je vino prozvedeno iz vinograda vrhunske kvalitete. "Grand cru" je, zaključit ćete, jamstvo da je riječ o vrhunskom - najboljem mogućem - francuskom vinu iz neke od vinskih regija? E pa - nije! Jer u Bordeauxu "cru" nema isto značenje! Mada, naravno, i neki od tamošnjih "chateaua" koriste ovu oznaku za svoja "top" vina.

"Premier cru" je pak u Bordeauxu oznaka za najbolju kvalitetu (pet "chateaua" ima vina s ovom oznakom) no da ne bude sve jednostavno u Burgundiji se ta ista oznaka koristi za drugu razinu klasifikacije dakle ispod one "Grand cru"... Ako mislite da oznaka "Superteur" na buteljkama francuskih vina označava superiornost kvalitete, opet ste fulali. Jer, ova oznaka se najčešće koristi za vino s većim sadržajem alkohola. Odnosno, koristi se i za vina koja unatoč velikom postotku alkohola nisu na utvrđenoj razini kvalitete vina iz pojedinih sorti grožđa.

Bez "Priručnika za sommeliere" brzo ćete se dakle čak i pri najjednostavnijoj kupovini u lokalnom dućanu naći u neobranom grožđu. Jezikom reklama kazano - "no to nije sve" jer "Priručnik" funkcionira i kao dragocjeni dodatak čak i onim najboljim turističkim vodičima. Ne samo da će vas kod posjeta nekoj od vinskih regija - onih europskih ili pak australskih, južno, srednje i sjevernoameričkih, afričkih... - uputiti na najpoznatije vinarije i tipične sorte iz konkretnog podneblja već će i preporučiti tamošnje gastronomske ikone.

Posebna vrijednost "Priručnika" je "nadopisano" poglavlje o hrvatskim vinima i vinogorjima. Zanima li vas recimo u čemu je razlika između istarske malvazije i dubrovačke malvasije, kakvo je vino moslavački škrlet, što možete očekivati od vina dobivenog od rudežuše, trnjake, okatca crnoga, ima li potencijal stara dalmatinska sorta maraština iliti rukatac, gdje ćete potražiti najbolju frankovku a gdje traminac, lasinu i grenache ili pak koje su najbolje autohtone sorte Dalmatinske zagore, "Priručnik" će također dati jasne i nedvosmislene odgovore.

Zlobnici duhovito vele da su sommelieri educirani pijanci ili pak ljudi koji su našli zugodan alibi za ispijanje vina. Možda je i to točno no ako se držite one da se pravi ljubitelji vina ne piju "na buteljke" nego "na ure" - što će reći, uživajući u polaganom ispijanju i svakom gutljaju plemenite tekućine - tada je "Priručnik za sommeliere" baš za vas. Nezoabilazno štivo!

Ususret blagdanu sv. Vinka, zaštitnika vinogradara i vinara i dana općine Bukovlje, Udruga vinogradara i vinara "Igrač" Bukovlje-Vranovci organizirala je 13. općinsko i 2. međužupanijsko ocjenjivanje mladog vina pod nazivom "Vinkovita 2016." Izvrsno organizirana manifestacija okupila je stručnu komisiju pod vodstvom Ivana Marinclina, glavnog enologa Kutjeva d.d. U nikad brojnijoj konkurenciji, među 120 uzoraka koji su pristigli iz Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, te Osječko-baranjske županije izdvojilo se nekoliko izvrsnih vina. Šampioni Vinkovite su kod mladih bijelih vina Stupnički dvori sa Sauvignonom (ocjena 86,33), a kod crnih mladih vina OPG Aladrović s Cabernet Francom (ocjenom 85). Podijeljeno je 11 zlatnih medalja, devet za bijela i dva za crna vina.

Predsjednik ocjenjivačkog suda, Ivan Marinclin pohvalio je kvalitetu uzoraka i naglasio:
"Sigurno je da se primjeti razlika između berbe 2014. koja je bila vrlo zahtjevna za vinogradara, a kasnije i vinogradare, i ovogodišnje, koja je bila puno bolja i kvalitativno i kvantitativno. Na ovom ocjenjivanju se vidjelo i po broju medalja, kako zlatnih tako i srebrenih da su vina jako dobre kvalitete."

Marinclin je pohvalio i rad udruge Igrač:
"Ovoliki broj prijavljenih uzoraka svjedoči o dobrom radu udruge, treba ih svakako pohvaliti, uložili su puno truda. Nekolicina nas je pomogla u grupiranju ocjenjivačke komisije. Ovo ocjenjivanje znači podizanje kvalitete vina ne samo u ovim krajevima, već u cijeloj regiji i Slavoniji. Sigurno će svaki mali vinar koji je ovdje sudjelovao dobiti polet, a neki i packu, pa će se iduće godine potruditi i napraviti bolje vino i ovdje ga prezentirati."

Organizacija ovakve manifestacije ne bi bilo moguća bez značajne potpore općine Bukovlje, čiji načelnik, Davor Petrik ističe da kvaliteta vina u Udruzi raste iz godine u godinu upravo zahvaljujući i organizaciji ovakvih natjecanja:
"Već 13. općinska smotra, ali posebno je važno da je to već druga međužupanijska smotra. Unazad zadnjih nekoliko godina ovo naše podneblje bilo je jako pogodno za vinograde, nekada smo imali Jasinje i na području općine Bukovlja Vilu Igrač, gdje su bile plantaže vinograda, a naše bukovačko-vranovačko brdo je oduvijek bilo pogodno za uzgoj vinove loze. Nemamo nekih velikih proizvođača, to su sve manji OPG-ovi ili privatni uzgoji vina gdje još treba poraditi na tome da se krene u sadnju novih nasada i uzgoj vinove loze, gdje bi oni kasnije možda mogli i distribuirati svoje proizvode. Ali kvaliteta vina se unazad zadnjih pet, šest godina iznimno poboljšala. Oni dobiju rezultate, znaju gdje su pogriješili, tu je i savjetodavna služba. Danas su vina i sa našeg područja osvajala i zlato i srebra i bronce."

Predsjednik organizacijskog odbora Vinkovite, Franjo Knežević je osvojio zlatnu medalju za svoj chardonnay:

"Puno mi to znači, nisam još ni svjestan što se dogodilo. Sedam godina se bavim vinarstvom, od oca sam naslijedio vinograd, malo ga proširio, imam 1100 trsova. Sretan sam i ponosan, ne samo zbog mog vina, jer šampioni Vinkovite su iz Stupnika i Oriovca, a to u ovakvoj konkurenciji ima itekako veliku težinu. Mi smo kao udruga ove godine imali nešto manje uzoraka nego lani, ali smo sve u svemu prezadovoljni."

Zlatnu medalju za mladu graševinu osvojio je i Tomislav Šprajc, profesor Visoke vinske akademije, koji nije krio zadovoljstvo ovim priznanjem:
"Ja sam sretan obzirom da se tek četiri godine bavim proizvodnjom vina, čak nemam svoj vinograd, nego kupujem grožđe, trudim se od berbe do cjeđenja, pretakanja, vrenja, sve obaviti sam i jako mi je drago da je taj trud urodio plodom. A i kao član Visoke vinske akademije ponosan sam na ovaj uspjeh, pokazujemo da se bavimo i porizvodnjom vina, jer mi smo jedna simpatična ali ozbiljna udruga koja promovira vino i vinare. Obilazimo ih, kušamo, učimo, cilj našeg postojanja je da se razumije i poštuje vino, kao jedan napitak koji je Bogom dan."

Zadovoljan je predsjednik i udruge 'Igrač' Željko Domorad, koji nam je rekao:
"Iako smo mi udruga malih vinara, trudimo se da podignemo kvalitetu na višu raznu, tako smo i ove godine odlučili da pozovemo profesionalce, odnosno vrhunske enologe iz najznačajnih vinarija u Slavoniji i Baranji. Trenutno nas je oko šezdeset, a vina su nam iz godine u godinu sve bolja."

U večernjim satima u Svečanoj dvorani Bukovlje organizirano je i druženje vinara i zaljubljenika u vina, a uručenje diploma i priznanja bit će na svečanoj proslavi u subotu 23. Siječnja u 19 sati, uz bogat kulturno umjetnički program.

U Sportskom centru u Temerinu 23. januara biće održan 19. tradicionalni Januarski međunarodni sajam vina.

Manifestaciju organizuje Društvo prijatelja bašte. Program počinje u 10 sati okupljanjem izlagača, početak kulturnog programa najavljen je za 13 časova, a proglašenje rezultata ocjenjivanja vina i podjela priznanja slijedi sat kasnije.

Festival osim domaćih proizvođača okuplja i vinare iz Mađarske, Hrvatske, Rumunije, Slovačke, Bugarske, Moldavije i Slovenije. Do sada je rekordan broj od 761 uzorak vina zabilježen 2010. godine, pa ovaj festival pripada najvećim turističko-vinskim manifestacijama u Panonskoj niziji, jer okuplja nekoliko hiljada posetilaca i ljubitelja vina. Od 2011. godine ulazi u IPA program Evropske Unije.

Uz izložbu vina i drugih proizvoda i stručnu degustaciju, biće održani i skupovi vinara iz Panonske nizije, međunarodnih i naših ocenjivača, ali i skup vinarskih udruženja Srbije i okolnih zemalja.