Vino

Vlada Japana već godinama podržava projekte u vezi sa vinskim turizmom na području Hercegovine, što će činiti i ubuduće, jer su vina sa ovog poručja širom svijeta prepoznatljiva po kvalitetu, istakao je ambasador Japana u BiH Hideo Jamazaki prilikom posjete manastiru Tvrdoš.

On je izrazio nadu da će kvalitet ovih vina, među kojima "Tvrdoško" zauzima visoko mjesto, znati da cijene i japanski turisti kojih godišnje oko 150.000 posjeti Dubrovnik, te da je cilj da ih se bar jedan broj usmjeri prema Hercegovini da bi upoznali blagodeti ove regije.

"Vlada Japana već nekoliko godina podržava projekte u vezi sa razvojem vina i trenutno radimo na novom projektu" - rekao je Jamazaki na manifestaciji "Dani otvorenih vinskih podruma u trebinjskim vinarijama" i dodao da je riječ o tehničkom projektu uspostavljanja turističkog koridora u Hercegovini čiji je cilj da se povežu sve opštine istočne i zapadne Hecegovine kako bi se obogatila turistička ponuda i privukli turisti koji dolaze u Hrvatsku i Crnu Goru.

On je podsjetio da je Vlada Japana ove godine finansijski pomogla četiri vinarije iz Hercegovine da svoje proizvode izlažu u Tokiju, na jednom od najvećih sajmova prehrambenih proizvoda i pića "Fudeks", kada je Vinarija "Tvrdoš" sklopila ugovor i dobila priliku da svoja vina plasira na tamošnje tržište.

Direktor Vinarije "Tvrdoš" Tihomir Kuduz naglasio je da je manastir Tvrdoš, osim po duhovnosti, u posljednje vrijeme postao prepoznatljiv i po vinskom turizmu.

Prema njegovim riječima, podrum manastira posjetilo je ove godine više od 40.000 turista, uglavnom onih sa crnogorskog primorja i iz Hrvatske.

Kuduz je potvrdio da je iz ovog podruma prije mjesec dana otišla i prva isporuka vina u Japan, napominjući da je, za sada, riječ o manjoj količini.

"Japan je samo jedna od zemalja gdje izvozimo vino i "Tvrdoš" je jedna od rijetkih vinarija koja izvozi vino u 20 država u svijetu" - istakao je Kuduz i podsjetio da vina izvoze na gotovo sve kontinente i u većinu zemalja EU.

O kvalitetu vina iz Podruma manastira Tvroš govore i mnogobrojna priznanja i nagrade osvojene na prestižnim sajmovima i takmičenjima, među kojima je i zlatna medalja koju je nedavno osvojilo vino "Kaberne sovinjon - Hum" dobivši više od 90 poena na jednom od najznačajnijih vinskih takmičenja u Evropi, održanom u Beču.

Kuduz podsjeća da imaju pet hektara vinograda u Petrovom Polju zajedno sa manastirom Petra i Pavla, te da su trenutno u fazi podizanja vinograda u Lastvi na četiri hektara, naglašavajući da se trude da dobiju i koncesiju na 20 hektara zemljišta da bi mogli da podignu nove zasade.

Vinarija "Tvrdoš", kombinujući drevne i savremene tehnologije, proizvodi sorte "Vranac", "Žilavka", "Kaberne sovinjon", "Šardone", ali i manastirsku lozovu rakiju.

Turistički klaster Hercegovina, uz podršku Japanske agencije za međunarodnu saradnju JICA i tehničku podršku Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu, organizovali su dvodnevnu manifestaciju "Dani otvorenih vinskih podruma" u trebinjskim vinarijama" koja se održava i danas (9. decembar 2013.) od 10.00 do 17.00 časova u podrumima "Vukoje", "Sekulović", "Berak", "Petijević", "Anđušić", "Tvrdoš" i "Anđelić".

Posjetioci će biti u prilici da degustiraju vina i da ih kupe po promotivnim cijenama.

U prvih devet mjeseci 2015. prihodi od prodaje na inozemnim tržištima tvrtke Badel 1862 rasli su 19 posto, a tom je pomaku, ističu u kompaniji, veliki obol dao izvoz vina. U spomenutom razdoblju ukupni poslovni prihodi iznosili su 275 milijuna kuna, što je 21 milijun više nego na kraju rujna 2014.

Dobar učinak zabilježen je i na razini operativnoga poslovanja, s 25,2 milijuna kuna dobiti, što je za 18,4 milijuna bolji učinak nego u rujnu prošle godine. U Badelu su zadovoljni jer je rast izvoza vina prisutan ne samo na tradicionalnim tržištima u zemljama regije i zapadne Europe, već i na prekooceanskima, među kojima izdvajaju SAD i Kanadu. Upravo su na ta dva golema i potrošački moćna tržišta sjevernoameričkog kontinenta, ističu, uz zemlje Dalekog istoka, usmjerili svoj fokus i za 2016. Vina iz lepeze Korlat, ali i ostali vrhunski plavci (eko Dingač, Ivan Dolac, Mediterano) izvozni su potencijal s obzirom na činjenicu da je riječ o autohtonim sortama koje daju snažnu razlikovnost u odnosu na ponudu svjetske konkurencije.

U Badelu s optimizmom gledaju na 2016. i zbog ovogodišnjega rekordnog uroda, kako po količini, tako i po kakvoći. Dubravko Ćuk, direktor razvoja vinogradarstva i vinarstva, ne skriva zadovoljstvo dok iznosi brojke vezane uz Badelove vinograde, kao i one kooperanata. Urod je izdašniji od 35 do 70 posto nego lani. U benkovačkom Korlatu, koji je ušao u punu rodnost, na 100 hektara ubrano je 530 tona grožđa i proizvedeno 320 tisuća litara mladog vina koje će na tržište tek za dvije-tri godine.

Ukupna ovojesenja proizvodnja u vinariji Benkovac veća je 60 posto nego lani, za što su zaslužna i 33 kooperanta, od kojih je otkupljeno dvostruko više grožđa nego 2014., iznosi Ćuk i navodi da je u toj vinariji od ukupno milijun i 350 tisuća kilograma grožđa proizvedeno 850 tisuća litara vina. Od toga je 312 tisuća litara potencijalno vrhunska kategorija. Vinograd u Daruvaru već nekoliko godina obnavljaju, pa iako je stoga manje rodnih stabljika, berba je bila 10 posto bolja nego 2014. i u podrumima je 550 tisuća litara novog vina.

Troškovi berbe i proizvodnje vina ove godine niži 25 posto

"Došli smo u situaciju da će kvalitetna vina iz podruma Daruvar iz berbe 2015. na tržištu biti već početkom 2016.", najavljuje Ćuk. Premda je Badel u predstečaju, stalno investira. U protekle dvije godine uložili su sedam milijuna kuna u obnovu vinograda, tehnologiju i opremu te zbrinjavanje prekobrojnih radnika. Nekad je u pojedinoj vinariji bilo i do 70 zaposlenih, danas ih je 12 do 24. Usto, klasične škare za berbu po cijeni oko 400 kuna zamijenili su električnima koje stoje 10-12 tisuća kuna, ali višestruko podižu učinak, pa su troškovi berbe i proizvodnje vina ove godine niži 25 posto nego lani.

Uz 400 ha vlastitih vinograda, podsjeća Ćuk, uspješno surađuju s kooperantima, koji zajedno drže oko 500 ha. Spominje poljoprivrednu zadrugu Svirče s Hvara, od koje su ove jeseni otkupili 350.000 l plavaca, potencijal vrhunskih vina ima oko 70.000 litara. Na Pelješcu surađuju s više zadruga, među njima su Putniković, Janjina, Kuna, od kojih su iz berbe 2015. preuzeli 1,2 milijuna litara plavaca. "Badel je bio i ostao najveći otkupljivač grožđa i vina u Dalmaciji. Iako vremena nisu jednostavna, njegujemo dobre odnose, kooperanti jamče kvalitetu, a Badel korektno poštuje obvezu plaćanja," ističe Ćuk.

Sivo tržište

Markicu ima 60 mil. litara

Hrvatska bi s registriranih 25 tisuća hektara vinograda godišnje trebala proizvoditi 100-120 milijuna litara vina, no obveznu markicu kojom se nadziru trošarine dobije tek 60-65 milijuna litara, što govori o vrlo prisutnom sivom tržištu, upozorava Ćuk i dodaje da velik nered na tržištu rade i goleme količine iz uvoza, gdje je u pravilu litra vina jeftinija od kilograma grožđa.

Konkurencija jaka ali izvoz je imperativ

Tržište EU pritisnuto je golemim zalihama vina iz berbi 2007.-2014., iznose oko 50 milijuna hektolitara.
"U takvim okolnostima teško se nositi s konkurencijom moćnih vinskih zemalja poput Francuske ili Španjolske, no izvoz je imperativ i Hrvatska sa svojim autohtonim vrhunskim sortama ima budućnost", uvjeren je Ćuk. Veliki je plus, kaže, što nas ne prati negativan imidž kao što je slučaj s Makedonijom i Bugarskom ili Kosovom koje globalno tržište percipira kao proizvođače jeftinih vina za robne marke.

Sve oči i dalje su uprte u 120 svjetskih čelnika i hoće li dogovoriti mjere koje će spasiti planet i postići sporazum o smanjenju zagađenja.

Pregovarači su jučer usvojili nacrt globalnog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena i proslijedili su ga ministrima okoliša i vanjskih poslova da razriješe preostale sporne tačke. No javnost mora znati i što se događa u RH, kazao je prof. dr. sc. Branko Grisogono.

Prognoza: 2 do 4 stupnja više

Dok se svjetski lideri i znanstvenici "bore" za pronalazak adekvatnih odgovora i alata za suzbijanje klimatskih promjena, u BiH se ne radi na adaptacijama povezanim s globalnim zatopljenjem. Upozorenje na potrebno suočavanje s mogućim modelima klimatskih promjena su jake poplave i suše koje povremeno zahvataju BiH. Ne postigne li se do kraja globalni sporazum o klimi, temperatura na Zemlji prema optimističnijem bi scenariju do kraja ovoga stoljeća mogla rasti 2C, a prema najcrnjem i 4C, uz populaciju od 15 mlrd. stanovnika.

Ekonomija je u posljednjih 140 godina udvostručena, čime se udvostručilo i zagađenje, zagrijavanje, emisija stakleničkih plinova..., što osjećamo i kroz toplinske udare, poplave u obalnim područjima, dizanje razine mora... No, kako više nemamo ni beskonačna tržišta ni izvore proizvodnje, Grisogono upozorava kako nam je potreban humanistički pristup novonastalim klimatskim promjenama, od obnovljivih izvora energije do suvremene poljoprivrede u čemu nam i te kako mogu pomoći agrometeorološka istraživanja, modeli i scenariji. Pogotovo ako se zna kako su danas u Europi klimatskim promjenama najviše ugrožena područja Mediterana, poput suhih i vrućih područja Dalmacije i Hercegovine. Najnovija istraživanja govore kako se ta područja alarmantno šire prema unutrašnjosti Europe i do 2080. mogla bi obuhvatiti čitavu RH, čime bi nestala i bioraznolikost.

Gubici i potrebne mjere

Prema riječima agrometeorologinje dr. sc. Višnjice Vučetić iz Hidrometeorološkog zavoda RH, od mjerenja 1862. do 2014. bilo je sedam ekstremno sušnih godina, od kojih samo u ovome stoljeću šest. Ekstremno hladne bile su samo tri, od kojih zadnja 1940. Klimatske promjene i toplinski stres, koji se osobito osjeća na području srednjeg Jadrana, utječe na biljni svijet i sve kraću vegetaciju. Jabuka u posljednjih 10 godina dozrijeva 4 dana ranije. Graševina i plavac mali od 1961. do 1990. u prosjeku su dozrijevali 35 do 38 dana, a od 1981. do 2010. 10 do 12 dana kraće te je vinogradarima teško obaviti berbu u kratkom vremenu - objašnjava Vučetić. Očekuje se da će se vegetacijski ciklus kukuruza skratiti do mjesec i pol, a prinos pasti za četvrtinu do 2100., upozorila je Vučetić, ističući kako su ugrožene i druge kulture.

Sve to govori da treba dobro planirati poljoprivrednu proizvodnju u BiH i regiji uvažavajući sve spoznaje.

Uloga vina i gastronomije u Hrvatskoj je oduvijek bila važna. Država smo s dugom tradicijom u proizvodnji vina i mješavinom raznih utjecaja na bogatu proizvodnju i pripremu hrane. Naša gastronomija se razvijala pod brojnim utjecajima od Istoka do Zapada, od mediteranskog, orijentalnog do mađarskog i njemačkog utjecaja. Danas, možda više nego ikad eno-gastronomska ponuda utječe na turističku potrošnju i izbor odredišta, a Hrvatska tu definitivno ima što za ponuditi.

Udruga Dekanter osnovana je u kolovozu 2013. godine s ciljem promicanja enogastronomske edukacije, turizma i kulture stola. Sudionici su i suorganizatori brojnih vinskih događanja, festivala i radionica. To je Udruga koja je u stalnoj potrazi za najboljim vinima i hranom u kombinaciji sa bogatom kulturom i umjetnošću Hrvatske.

U sklopu svojih redovitih aktivnosti udruga Dekanter prošle je subote 21. studenog u jednom danu posjetila tri vinogorja i ukupno pet proizvođača vina. Osim druženja i zabave imali smo priliku i dosta toga naučiti.

Prva postaja bio je pogon, a zatim i podrum Feravina u feričanačkom vinogorju. Uz osnovne informacije o proizvodnji i modernizaciji procesa izrade vina probalo se pet vina: mladu graševinu i frankovku, rose iz 2014. i cabernet sauvignon iz 2012., a degustacija je započela pravim biserom - pjenušcem Virtuo izrađenim od chardonnaya iz 2010. Pjenušac rađen metodom vrenja u boci, koji se prekrasno 'perla', bio je savršen uvod u obilazak podruma za odležavanje vina u drvenim bačvama. Ovogodišnja graševina puno obećava (ipak je za vinare bila dobra godina), a mlada frankovka spremna je za tržište. Naime, korištenjem novih metoda iz Feravina po prvi put na tržište izbacuju mlado vino, a članovi udruge su mali sreću biti među prvima koji će ga kušati. Lijepa svježina rosea i barikirani cabernet samo su zaokružili sjajan dojam. A to je bio tek početak.

Iako je vožnja od prve do druge postaje trajala tek petnaestak minuta, već je na redu bilo drugo vinogorje, Orahovica/Slatina, i to kod najvećeg proizvođača PP Orahovice. Uz obilazak pogona imali su prigodu isprobati čak četiri mlada vina: graševinu, rose, sauvignon i frankovku, a nakon toga i prepoznatljivi zeleni silvanac, i to s položaja Jezerac berbe 2011., te frankovku iz 2012. Što se mladih vina tiče sva četiri puno obećavaju. Graševina donosi pravu eksploziju aroma, još uvijek s nešto izraženijim kiselinama (koje su se već 'smirile'), rose će sigurno biti 'tražena roba' po restoranima i vinotekama, a arome sauvignona već idu prema svježe pokošenoj travi i zelenoj paprici uz podosta nota bazge. Frankovka je, pak, priča za sebe. Za razliku od mlade frankovke iz Feravina, koja već ide na tržište, ova je u procesu njegovanja i tržište će je čekati još barem godinu i pol do dvije. Arome i kiselinu luduju na sve strane i potrebno je još dosta vremena da ona postane ono što se od nje očekuje. Ali boja…e to je nešto posebno, već sada.

Put je članove udruge odveo do trećeg vinogorja, virovitičkog, iako će svi tamošnji vinari reći (s pravom) da oni nikako ne mogu pripadati podregiji Slavonije jer su po svemu - Podravci. Prva postaja bila je na Otrovanjskom bregu kod Zlatka Jakupeca - Dangube. Iako je njegova proizvodnja uistinu mala, kod Dangube se probalo tri vina i odmah su se svi uvjerili kako u njihovom kraju i najmanji vinari drže do kvalitete. Kada se tomu pridoda i četiri različite domaće rakije dobrodošlice, špek salamu i ostale nareske dojam je odličan.

Nakon pozdrava s domaćinom i kraće vožnje stiglo se i do podruma Josipa Vraneka. Njegova je proizvodnja veća od Dangubine, a tu se našla, između ostalog, i graševina, inače najčešća sorta u tom kraju. Nakon što je isprobano sve iz svih ponuđenih bačvi zaključilo se da prvi podrum nije bio iznimka i da se u okolici Pitomače doista rade sve bolja vina.

Najveća vinarija u tom je kraju Vineda Damira Kaše i Nevena Kovača. Uz graševinu i chardonnay tu se probao i dobar cabernet sauvignon iz 2014., ali uz veliki žal što je isti iz 2012. rasprodan. Doduše, našla se pokoja boca za probu, ali ga više jednostavno - nema. Na tom smo se mjestu još jednom uvjerili u sjajnu gostoljubivost Podravaca koji su nas dobro nahranili buncekima ispod peke i napojili sjajnim vinima, a sve to uz sjajne tamburaše - kažu u udruzi Dekanter.

Unatoč lošem vremenu, kiši, a na kraju susnježici i snijegu, kući se pošlo ozarenih lica uz obećanje svim njihovim domaćinima da će se vrlo brzo ponovno vidjeti.

Vina Belje proglašena su najboljim vinskim podrumom u Slavoniji i Podunavlju i dobitnikom nagrade Bijeli grozd za eno-gastro turizam prema izboru udruge za kulturu stola G.E.T.

"Turistička ponuda Vina Belje zaokružena je priča koja obuhvaća najljepšu vinsku cestu u Hrvatskoj, suvremenu vinariju s turističkim prijemnim centrom smještenu u vinogradima te stari podrum iz 1526. godine s hrastovim bačvama, bogatom vinskom arhivom, kušaonicom vina i vinotekom. Iz godine u godinu bilježimo sve veći broj gostiju iz svih krajeva svijeta. Naša eno-gastro ponuda povezana je i s restoranom Kormoran, koji je smješten u Kopačkom ritu, i poznat je po odličnom sljubljivanju domaće baranjske kuhinje i beljskih vina", istaknula je Ljiljana Vajda-Mlinaček, izvršna direktorica sektora marketinga i turizma.

Za nagradu Bijeli grozd ove godine su glasala 503 poznavatelja eno-gastro turističke ponude, a priznanja su dodijeljena za sve četiri hrvatske vinske regije: Dalmaciju, Istru i Kvarner, Bregovitu Hrvatsku te Slavoniju i Podunavlje. Uz priznanja najboljim vinarijama, dodijeljeno je i nekoliko posebnih priznanja za doprinos eno-gastro turizmu u Hrvatskoj.

Uz nagradu Bijeli grozd, Vina Belje se mogu pohvaliti i zlatnom medaljom za Goldberg frankovku berbe 2012 na nedavno održanom prvom nacionalnom ocjenjivanju vina - Vina Croatia u organizaciji HGK. Ovo iznimno vino osvojilo je zlatnu medalju i na ovogodišnjem nacionalnom ocjenjivanju vina u Sloveniji te potvrdilo da je među najboljim frankovkama koje se mogu naći na našem tržištu.

U organizaciji Udruženja vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu je proteklog tjedna održano 1. nacionalno ocjenjivanje hrvatskih vina pod nazivom 'Vina Croatia', s ciljem jačanja konkurentnosti i promocije hrvatskih vina na tržištu.

Na prvo nacionalno ocjenjivanje vina prijavile su se 64 vinarije, a ukupno je ocijenjena 201 etiketa, među kojima je i Poljoprivredna zadruga Ivanec osvojila Zlatnu medalju za vino Muškat žuti 2014.

"Zahvaljujući ocjenjivanju, očekujemo brže i bolje brendiranje kapljica Lijepe naše i na međunarodnoj pozornici. Ocjenjivanje ima i međunarodnu dimenziju jer su u kušanje, uz naše ocjenjivače, uključeni većinom i inozemni stručnjaci degustatori - renomirani enolozi, sommelieri i vinski trgovci, što je višestruka prednost. Time se dobiva vrijedna informacija o tome kako svijet reagira na hrvatsko vino" - rekao je potpredsjednik HGK Želimir Kramarić.

Vina su ocjenjivale stručne komisije, sastavljene od deset inozemnih sudaca iz Velike Britanije, Nizozemske, Mađarske, Slovenije, Austrije, Bosne i Hercegovine i Srbije te pet domaćih sudaca.

Istarski vinari prilično su dobro prošli na dosadašnjim natječajima za dodjelu sredstava iz tzv. vinske omotnice, odnosno europskih poljoprivrednih potpora koje se distribuiraju preko natječaja koje provodi hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede. Ovi se natječaji raspisuju više puta godišnje i obično su uže tematski definirani.

Tako je, primjerice, u zadnje dvije godine na natječaju za dodjelu sredstava za mjeru "Promidžba vina na tržištima trećih zemalja iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina" istarskim vinarima dodijeljeno ukupno šest potpora u ukupnom iznosu većem od 1,1 milijun kuna.

Treba uzgred spomenuti da je upravo otvoren novi natječaj za potpore promidžbe hrvatskih vina na tržištima "trećih zemalja", dakle u zemljama izvan Europske unije, i da je otvoren do 31. prosinca.

Istarski vinari bili su uspješni i u natječajima vinske omotnice za mjeru "Investicije u vinarije i marketing vina". Preko ovog natječaja su potpore za opremanje vinarija, nabavu opreme za proizvodnju vina, uvođenje novih tehnologija, unapređenje procesa kontrole kvalitete i slično, dobile vinarije Coronica, Matošević, San Tommaso, Kozlović, Peršurić, Tercolo, Cattunar, Agrolaguna, Brčić, Agroprodukt, Cuj i Grota; a ukupan iznos potpora iz ove kategorije dobivenih u zadnje dvije godine iznosi 5,67 milijuna kuna.

Treću kategoriju potpora iz vinske omotnice, za mjeru "Restrukturiranje i konverzija vinograda", koristile su samo četiri istarske vinarije, a ukupan iznos dobivenih potpora u ovoj je kategoriji oko 4,7 milijuna kuna. Najviše je od toga, 3,3 milijuna, dobila porečka Agrolaguna, za zamjene sorti u postojećim vinogradima i za premještanje vinograda; 1,2 milijuna dobio je Agroprodukt za zamjenu sorti ali i za uvođenje sustava navodnjavanja u vinograd, dok su manje iznose dobili vinarije Geržinić i Dani, za promjenu gustoće u vinogradu i za sadnju novog vinograda.