Vino

Europsko vino za 2015. godinu trebalo bi biti "vrlo visoke kvalitete", nakon godinu dana obilježenih blagim vremenom i uspješnom berbom, kazali su vinogradari.
"Ove godine imamo priliku predstaviti berbu visoke kvalitete", rekao je Thierry Coste, francuski vinogradar koji je na čelu vinske grupe u okviru Copa-Cogeca, europske unije farmera.
"Klima je bila posebno pogodna za vinogradarstvo širom Europe, s toplim temperaturama u srpnju, a zatim hladnijim kako je grožđe sazrijevalo", rekao je Coste.

Bilo je rijetkost vidjeti takve blage vremenske prilike širom kontinenta, dodao je Coste.

Proizvodnja je također povećana u 2015. godini s Francuskom koja je proizvela 47,7 milijuna hektolitara, dok je Italija, sada svjetski vodeći proizvođač, proizvela 50,3 milijuna hektolitara. Poljska, Bugarska, Mađarska, Češka, Slovenija, Hrvatska, Austrija i Portugal su zabilježili snažno povećanje proizvodnje.

"Imali smo vrlo malo bolesti", rekla je Palma Esposito , potpredsjednica radne grupe za vino u sindikatu Italije.
"U srpnju, u uvjetima suše bile je potrebno hitno navodnjavanje što je povećalo troškove proizvodnje", dodala je ona.

Neke regije u Španjolskoj također su pogođene sušom uslijed čega je zabilježen pad proizvodnje od 5,3 posto.
"Međutim, kvaliteta je mnogo bolja, kvaliteta grožđa je jedna od najboljih u posljednjih 15 godina", rekao je španjolski vinogradar, dodajući da će Španjolska vjerovano proizvesti 42 milijuna hektolitara ove godine.

Drugo izdanje vodećeg festivala organskih i biodinamičkih vina u Središnjoj i Istočnoj Europi, Label Grand Karakterre 2 održat će se 30. studenog u Ljubljani i 1. prosinca u Zagrebu.

Riječ je o najvećem ovakvom regionalnom okupljanju, a svoja vina će osobno predstaviti oko 60 vinarija iz sedam europskih zemalja.

Razgovaramo s direktorom Festivala, gospodinom Markom Kovačem:

Možete li prosječnom Hrvatu odraslom na gemištu objasniti u čemu je značaj vašeg Festivala?
"Naravno, iako smatram da ljudi u Hrvatskoj imaju više znanje o kulturi vina od samog gemišta! Label Grand Karakterre se odvija drugu godinu zaredom. Ideja je okupiti na jednome mjestu vodeće europske vinare organske i biodinamičke orijentacije te učiniti Zagreb regionalnim centrom vina ove orijentacije. Riječ je, prije svega, o vinarima koji u proizvodnji vina ne koriste kemikalije, uglavnom je riječ o vinima od autohtonih sorti grožđa iz regija iz kojih dolaze te o malim, obiteljskim vinarima koji sebe i obitelji prehranjuju od proizvodnje i prodaje vina. Ukupna proizvodnja ovih vinara uglavnom je višestruko manja od vina koja se proizvode pod, uvjetno rečeno, kapom korporacija i velikih vinarija. Sve u svemu, napori se ulažu u kvalitetu vina, ne kvantitetu.
Vino je dio kulture stola, a koja je, pak, dio općenite kulture društva. Dakle, kada govorimo o vinu, govorimo o proizvodu čija je vrijednost višestruka. Nije riječ samo o napitku, već i o proizvodu iza kojeg stoji tradicija, generacijski rad i briga prema prirodi i okolišu. Nadalje, riječ je o društveno izuzetno bitnom faktoru jer vino je oduvijek bilo dijelom civilizacije. Usudio bih se reći da upravo vinari organske orijentacije u najboljoj mjeri odražavaju ovu filozofiju vina kao proizvoda koji nastaje od grožđa uzgajanog na prirodan i zdrav način.
Nadalje, naš festival najveće je međunarodno okupljanje vinara u Hrvatskoj ikada. Oko 70 vinara osobno će predstaviti svoja vina u Hotelu Westin 1. prosinca. Ponosimo se time što njih neće predstavljati posrednici ili distributeri, nego ljudi koji zaista i rade vina, ljudi iz vinograda, što će za publiku biti prilika da iz prve ruke saznaju sve što ih interesira. U tom smislu, riječ je o prvom događanju ovakve vrste u zemlji. Možda će ljudima biti čudno da govorimo o organskim vinarima jer se mnogi, s pravom, pitaju - što to konkretno znači? Ponekad je to najbolje objasniti u nekoliko riječi - vina u kojima se ne koriste kemikalije su vina koje ne samo da je lakše piti, nego od njih ne boli glava drugi dan i čovjek se osjeća bolje. Glava uglavnom boli od vina s kemikalijama."

Kako je sve počelo?
"Sve je počelo prilično entuzijastično. Kolege i ja puno smo putovali Europom, posebno Italijom i Francuskom te stupili u osobni kontakt s vodećim organskim vinarima, dopisivali se s njima, razgovarali i razmjenjivali mišljenja. Logičan slijed je bio da razmislimo kako napraviti njihovo okupljanje u Hrvatskoj, približiti ovdašnjim ljubiteljima vina njihov rad? Na brzinu smo odlučili organizirati festival te smo uz logističku pomoć restorana Apetit City u Zagrebu prošle godine organizirali prvi, mali festival.
U neku ruku je to bio i testni festival, htjeli smo vidjeti na koji će način publika i vinari reagirati na našu inicijativu. Okupili smo tada zaista uglednu ekipu vinara, njih 30, iz zemalja u okruženju. Reakcije su bile fantastične i logično je ove godine bilo napraviti nastavak. Većinu godine proveli smo putujući po Francuskoj, Italiji i Austriji gdje smo promovirali i Hrvatsku i festival i domaće ljubitelje vina. Moram reći da je većina vinara reagirala izuzetno pozitivno na spomen Hrvatske, a što potvrđuje i broj prijavljenih za ovu godinu. Također smo morali promijeniti lokaciju te festival ove godine održavamo u Hotelu Westin. Kako bi vinarima cijelu priču učinili još interesantnijom, povezali smo se s Ljubljanom u kojoj ćemo organizirati jedan festivalski dan na Ljubljanskom Gradu."

Koliko se izlagača očekuje i iz kojih krajeva?
"Više od 70 vinara dolazi iz Austrije, Francuske, Italije, Mađarske, Portugala, Slovenije i Hrvatske. Posebna atrakcija bit će i predstavljanje vrhunskog japanskog sakea, po prvi put u cijeloj našoj regiji. Na festivalu će, naime, sudjelovati trgovci koji po udaljenim japanskim selima pronalaze zaista najbolji sake na svijetu. Žestoka pića bit će predstavljena s Francuskom i Italijom, čime ćemo zaokružiti ponudu festivala za sve ukuse. Odreda je riječ o vinarima koji danas izlažu na najuglednijim organskim festivalima u Londonu, Parizu ili New Yorku -- mjesta na kojima mnogi od njih imaju čak i status rock zvijezda među ljubiteljma vina."

Što biste mogli preporučiti čitateljima - zašto trebaju doći na festival?
"Prije svega, dolazak bih preporučio svima, ne samo ljubiteljima vina. Profil vina i vinara koji ćemo okupiti, uvjetno rečeno, uvelike je drugačiji od stranih vinara koji dolaze u Hrvatsku. Svojim dolaskom posjetitelji podupiru obiteljske vinare koji im, dakle, zauzvrat nude zdravo i iskreno vino. Za mene je vino dio života. Ako radim s organskim vinarima, i kupujem njihova vina, to znači da podupirem određeni životni stil i filozofiju. Stoga je dolazak na festival za mene znači biti dijelom jedne iskrene priče i konzumacije proizvoda koja ima mogućnost impresionirati, zadovoljiti, učiniti sretnijim i uljepšati dan. Da ne zaboravim, vjerujem da će ljudi razbiti predrasudu o organskim vinima kao skupim vinima kada s vinarima popričaju o njihovoj cijeni! Unaprijed ću se zahvaliti svima koji će nas posjetiti, pa i onima koji će samo razmišljati o tome, jer je za nas riječ o vrlo emotivnom projektu koji ne radimo iz financijskih razloga (dapače!), već iz razloga promocije kulture vina i malih, organskih europskih obiteljskih vinarija. Riječ je o pionirskom poduhvatu ne samo u Hrvatskoj, već i u regiji."

Visoke temperature ljetnih mjeseci pogodovale su vinogradarima koji, za razliku od poljoprivrednika pogođenih sušom, mogu zadovoljno trljati ruke. Brojni sunčani dani omogućili su sazrijevanje grožđa kojeg ove godine, kažu vinogradari, ima u većim količinama od očekivanog. I u hrvatskom Podunavlju još se obavljaju posljednje berbe.

U vinogradu vinarke Jasne Antunović, tijekom našeg posjeta, užurbano su se skidali posljednji grozdovi cabernet sauvignona s novog, mladog nasada vinove loze. Rano i prohladno jutro, uz vjetar sjeverac koji je puhao po erdutskom vinogorju, gotovo da to nitko nije ni zamijetio.
"Nije hladno, može se raditi, važno je da ne pada kiša, da stignemo obrati. Dobro je što su grozdovi čvrsti i ništa se ne osipa. Lagano je brati", znalački su objasnile Danka i Verica, mještanke koje su došle u ispomoć i pokazuju nam gdje škarama prerezati peteljku. Kažu da u vinogradima Antunović grožđe beru već drugu godinu za redom.

Berba grožđa obavlja se nekoliko puta jer je riječ o različitim sortama koje različito dozrijevaju. Bitno je dobro procijeniti vrijeme berbe jer to jamči određenu kvalitetu mošta, odnosno vina", kaže nam vinarka Jasna te dodaje da je ovogodišnja berba relativno laka za vinogradare i vinare hrvatskog Podunavlja jer su bili povoljni vremenski uvjeti, a bez veće pojave biljnih bolesti.

Grožđe kao sirovinsku bazu obitelj Antunović uzgaja u vlastitim nasadima na 7 hektara vinograda smještenih na južnim padinama Daljske planine. Na nadmorskoj visini od 120 do 170 metara nalaze se nasadi graševine, zelenog silvanca, chardonnaya, muškata ottonela i crnog pinota. Mikrolokacijska specifičnost položaja vinogorja Erdut, u koje se svrstavaju i dva vinograda obitelji Antunović, jest meander rijeke Dunav koja ga opasava s triju strana stvarajući posebnosti u zrcaljenju zraka sunca i ruži vjetrova.

"Upravo to okruženje i ljepota rijeke, ponukali su me da s prijateljicom Ivanom osmislim slogan vinarije: U zagrljaju Dunava, u dodiru zemlje i žene, mirisu zraka, nastala je pitka i drugačija priča o vinu", kaže Jasna.

A njena priča doista je drugačija jer je od diplomirane ekonomistice zaposlene u osječkoj tvrtki koja je doživjela 'hrvatsku privatizaciju', Jasna kroz dugi niz godina mukotrpnog rada i učenja dogurala do samostalne vinarke, jedine u Podunavlju, dok se u Hrvatskoj svrstala među četiri rijetke proizvođačice vina.

S ozbirom na to da su proteklih nekoliko tjedana poljoprivredne aktivnosti usmjerne na berbu grožđa, tvrtka Bisnode pripremila je osvrt za djelatnost uzgoja grožđa te proizvodnje vina.

Na temelju baze podataka od preko 300 milijuna zapisa o poslovnim subjektima, analiziran je broj zaposlenih, prosječan iznos neto plaća te je dan pregled iznosa investicija i vrijednost izvoza te usporedba sa sektorom poljoprivrede i prerađivačke industrije u cjelini.

U analizu su uključena poduzeća koja su obvezna predavati godišnja financijska izvješća, a među njima je 100 poduzeća registriranih za uzgoj grožđa te njih 222 čija je djelatnost u razredu proizvodnje vina od grožđa. Promatrajući na razini sektora djelatnosti, među poljoprivrednicima za uzgoj grožđa se specijaliziralo 3,77% poduzeća, od ukupno njih 2.655, dok je udio proizvođača vina 1,70% između 13.034 poduzeća u prerađivačkoj industriji.

Promatrajući iznos ukupnih prihoda, proizvođači vina zarađuju 155% više - njihovi ukupni prihodi su 2014. godine iznosili 744,1 milijun kuna, u usporedbi sa 291,5 milijuna kuna koliko su uprihodili uzgajivači grožđa. Promatrano na razini cjelokupnog sektora, udio ukupnih prihoda poduzeća koja se bave uzgojem grožđa je 1,86% u ukupnim prihodima cjelokupnog sektora poljoprivrede, a oni su u 2014. godini iznosili 15,6 milijardi kuna. S druge strane, u prerađivačkoj industriji čiji su ukupni prihodi 160 milijardi, proizvođači vina sudjeluju s 0,47%.

Uzgajivači grožđa u prošloj su godini izvezli više od 8 milijuna kuna, dok je iznos investicija dvostruko veći i iznosi 16,4 milijuna. Promatrano na razini cjelokupnog sektora, investicije u poljoprivredi iznose 682 milijuna kuna, a vrijednost izvoza je 1,4 milijarde kuna. Proizvođači vina su u protekloj godini izvozili u vrijednosti od 35.7 milijuna kuna te investirali 29,5 milijuna kuna. Cjelokupna prerađivačka industrija je izvozila u vrijednosti od 59,6 milijardi kuna, a investirala 7,8 milijardi kuna.

Uzgojem grožđa se bavi njih 889, odnosno 5,13% svih zaposlenih u sektoru poljoprivrede. Njihova je prosječna neto plaća 3.913,00 kn, dok je prosječna plaća na razini cijelog sektora za 259,00 kn viša.

Zaposleni u proizvodnji vina s 1.586 zaposlenih čine udio od 0,70% u ukupnom broju od 227.227 zaposlenih u prerađivačkoj industriji, a prosječna neto plaća od 4.359 kn je svega 587 kuna niža od prosječne plaće u cijelom sektoru", navodi u priopćenju Bisnode.

U Istri je ponovno aktualan problem slovenske jednostrane zaštite terana. Povod je zabrana isticanja imena teran i za proizvođače u Italiji.

Istarski su vinari razočarani što se u posljednje dvije godine, od kada je s europskih polica povučen istarski teran, nije učinilo gotovo ništa da se Europskoj komisiji dokaže da se imenom sorte ne može zaštititi geografsko podrijetlo.

Vinari su očekivali da će naše ministarstvo podnijeti tužbu na slovensku zaštitu, no to se nije dogodilo.

Slovenija od 2006. koristi ime teran za proizvodnju vina od sorte refošk, iako se u hrvatskom dijelu Istre, ali i na tršćanskome Krasu uzgaja grožđe sorte teran.

Prema riječima Marijana Bubala, propisi Europske unije nalažu da se sorta ne može zaštiti, pa tako se ne može, primjerice, zaštiti vino chardonnay.

Europska komisija očito je površno odradila zaštitu jer je teran i tada bio na popisu europskih sorti grožđa. Vinari su očekivali da će naše ministarstvo podnijeti tužbu na slovensku zaštitu, no to se nije dogodilo.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina rekao je kako su dali kompromisni prijedlog da se stavi prefiks Hrvatska Istra i da očekuju od Europske komisije da u vrlo kratkom roku uvaži argumentaciju.

No, na povoljan ishod hrvatski vinari ne mogu još dugo čekati. Ime teran ne može se istaknuti na etiketama već od berbe 2013. Padaju u vodu i zaštita terana oznakom IQ istarska kvaliteta te kategorija terana na Vinistri, jednoj od najvećih vinarskih priredbi od nas. Bit će doista sramotno dopustimo li brisanje hrvatske vinarske povijesti u kojoj, kad je o Istri riječ, već stoljećima piše teran.

Na najznačajnijem i službeno najvećem svjetskom vinskom takmičenju "AWC Vienna 2015" Podrumi Vukoje su osvojili 10 zlatnih i srebrnih medalja za kvalitet svojih vina. Uprkos velikoj konkurenciji (11611 vina od 1708 proizvođača iz preko 40 zemalja svijeta) i najzahtjevnijim i strogo definisanim pravilima degustiranja i testiranja od strane međunarodnih enologa, vinskih stručnjaka, somelijera, gastronoma i vinskih publicista, Podrumi Vukoje 1982 su osvojili 10 zlatnih i srebrnih medalja za vina Hercegovački vranac, Hercegovačka žilavka, Syrah Vukoje 30, Tribunia Merlot, Tribunia Cabernet Sauvignon, Mediterranean vranac, Primavera white cuvée, Primavera red cuvée, Primavera rosé i Tribunia Rosé.

Ovo je jedina vinarija sa ovih prostora koja je uspjela da osvoji 10 medalja na jednom ovako značajnom ocjenjivanju koje je i zvanično odobreno od strane Evropske Unije i gdje su postavljeni najveći standardi u ocjenjivanju kvalitata vina. Uspjeh Podruma Vukoje 1982 je tim veći što je 5 medalja osvojeno u kategoriji crvenih reserve vina što predstavlja i najtežu i najzahtjevniju kategoriju za ocjenjivanje.

U ovoj godini Podrumi Vukoje su takođe zabilježili niz uspješnih degustacija u Italiji. Na poziv ASI Toscana (Asocijacija somelijera Italije) i Chianti Classico udruženja upriličena je degustacija u Casa Chianti (Radda Di Chianti) gdje je veliki broj ljubitelja vina ostao zatečen kvalitetom Vranca i Žilavke. Upravo je ASI iz Toskane preporučio da se vina Vukoje od autohtonih sorti degustiraju u Rimu u sjedištu Fondacije somelijera Italije u poznatom hotelu Cavallieri gdje je na konvenciji uručen najznačajniji trofej za kvalitet vina od autohtonih sorti Žilavke i Vranca Radovanu Vukoje - kreatoru vina Podruma Vukoje 1982.

Ako je suditi po najnovijim stručnim provjerama vrsnih enologa te ostalih vinogradarskih stručnjaka, vina na nekoliko lokacija u Imotskoj krajini bi mogla doseći vrlo visoku kvalitetu na izbirljivom tržištu. Naime, ovogodišnja kvaliteta grožđa bila je iznimna, s obzirom na činjenicu da je vinovoj lozi i vrijeme išlo na ruku. Tek nešto manji urod je u vinogradima imotskog pobrđa zbog suše, dok su vinogradi u Imotskom polju uistinu bili izdašni po kvaliteti, ali i kvantiteti. Manji urod bio je u nekim mjestima u vinogradima bio prepolovljen zbog oštećenja nastalih kao posljedica nevremena i tuče, i to svega desetak dana prije berbe.

"Iako je vino još u fazi razvoja i početka zrenja i prvih prelijevanja, analize pokazuju njegovu odličnu kvalitetu. Kako je i sustav podrumarstva kod svih imotskih proizvođača vina također na respektabilnoj razini koja ide u korak s najrazvijenijim tehnologijama, s pravom se već sada može tvrditi da će sljedeće godine na tržištu biti kvalitetnih imotskih vina. U prvom redu, to se odnosi na crne sorte, no i autohtona kujundžuša mogla bi ići u korak s onim najboljim bijelim vinima" - potvrdilo je nekoliko vrsnih imotskih enologa.

Svakako treba spomenuti da je ova poljoprivredna godina u cjelini daleko ispred prošlogodišnje koja je bila jedna od najlošijih u posljednjih dvadesetak godina, upravo zbog učestalih oborina. Odnosi se to ponajprije na veliki broj povrtlarskih kultura, u prvom redu paprika, patlidžana, krastavaca, mahuna, a od voća lubenica, dinja, jabuka i šljiva. Ono što je također vrlo važno jest da će kućni budžeti imotskih obitelji koje se bave poljoprivredom baš zbog biti pozitivniji, a samim time pridonijeti će i boljoj kvaliteti života.

Zaključimo, Imoćani koji svoje obradive površine imaju u plodnom Imotskom polju, okrenuli su se poljoprivredi i proizvodnji zdrave hrane nadoknađujući to činjenicom da je sve manje novih radnih mjesta, posebno u proizvodnim djelatnostima. Upravo bi vinogradarstvo i poljoprivreda u cjelini mogli spriječiti odlazak mladih obitelji u inozemstvo. Još kada bi se na nivou države riješilo pitanje subvencije poljoprivrednika, osigurao kvalitetan otkup koji bi sigurno spriječio uvoz stranih proizvoda, bio bi to još jedan silan poticaj okretanju obrađivanju velikog broja sada zapuštenih poljoprivrednih površina.