Vino

Kad grožđe crpi energiju sunca 270 dana u godini, ne treba puno promišljati kakvo je vino: moćno. Takva smo vina probali u Makedoniji, posjetivši osam vinarija (od njih registriranih 84) i sudjelovali u berbama. Grozdove sa slatkim, na nekim položajima čak već i osušenim bobicama grožđa koja smo s oduševljenjem kušali - jer su poput koncentrata svih okusa, sladora i aroma, marljive su ruke pažljivo slagale u kašete rasute po beskrajnim vinogradima.

Uspjeli smo vidjeti samo dio berbe, jer se u tri vinske regije u sezoni ubere 300 tisuća tona grožđa koje se sa svih strana, po svim putevima, koji kao da su se tih dana pretvorili u žile kucavice, na prikolicama traktora i kamiona "slijevalo" u vinarije zavidnog izgleda i najmodernije opremljene.

Put nas je najprije doveo u vinariju Tikveš, gdje su nas dočekali Igor Ilievski, generali direktor, direktorica Lidija Trajkovska i enolog Klement Lisjak. Tikveševi vinogradi prostiru se na oko 1000 hektara, ali ukupna je brojka puno veća jer mnogi vinari za njih uzgajaju vino, pa se godišnje proizvede oko 35 milijuna litara vina.

U vinariji koja je opremljena nasuvremenijim tehnologijama proizvodi se više od 50 etiketa vina, a mi smo probali od bijelog Tge za Jug, vinu po kojem je vinarija poznata u Hrvatskoj, preko Temjanike, Special Selection do Alexandria red cuvee i Bele vode. Vinarija Stobi, koju smo potom posjetili, dobila je ime po jednom od najpoznatijih antičkih arheoloških lokaliteta u Makedoniji, a njen zaštitni znak - paun, upravo je motiv koji se stalno ponavlja na mozaicima iskopina koje smo prvotno razgledali.

Vinarija, moderno zdanje iz 2009. godine u kojoj nas je dočekao enolog Gorgi Jovanov u društvu direktorice Jadranke Klarić Kimovske, ima kapacitet od 4,5 milijuna litara, a sve grožđe dolazi isključivo iz vlastitih nasada površine 600 hektara, pa su s ponosom istaknuli da je kompletna proizvodnja u potpunosti kontrolirana. Pored uzgoja tradicionalnih sorti, uzgajaju i chardonnay, cabernet sauvignon, merlot, pinot noir, cabernet franc, shiraz, petit verdot, rizling…

Na južnim padinama Velikog brda, zapadno od Demir kapije (na turskom Željezna vrata), kamo smo se potom uputili, nalazi se vinarija Popova kula, relativno nova, ali vrlo značajna karika u makedonskom vinskom turizmu.

U vinariji se proizvode vina od 11 različitih sorti, a nas se posebno dojmila stanušina. Vrlo izdržljiva i klimi prilagođena sorta grožđa koja ne zahtijeva posebnu pažnju u vinogradu, potpuno je drukčija kad stigne u vinariju. Ona tada zahtijeva posebnu njegu, strast i ljubav da bi se proizvelo vino, a direktor Lazar Petrov s ponosom ističe da su dosad jedini koji ga proizvode.

Prva privatna vinarija u Makedoniji, osnovana 1998., vinarija Bovin sa 65 hektara vlastitih vinograda i pažljivo uzgajanim sortama cabernet sauvignon, merlot, vranec, shiraz, cabernet franc, tempranillo, petit verdot… bila je nezaobilazna u programu našeg izleta u Makedoniju. Borce Necev, enolog, i direktor Kostadin Ktanov skrenuli su nam pažnju na istinski trud kod pažljivo kontrolirane fermentacije i proizvodni stil, što Bovinova vina čini prvakom Makedonije u kategoriji crnih vina. U sklopu vinske ture turisti često posjećuju i vinariju Popov, što smo učinili i mi.

U obiteljskoj vinariji uzgoj vina dugogodišnja je obiteljska tradicija, naglasio je vlasnik Vladislav Popov i ponudio nam svoje perjanice, među kojima se nalazi Vila Luna, kupaža chardonnaya, muscat frontignana i žilavke, i ponudio nas autohtonim makedonskim specijalitetima te Mađunom, 'medom' koji se dobiva od soka najkvalitetnijeg grožđa. U blizini Strumice nalazi se vinarija Dalvina u kojoj nas je Zoran Peev ponudio s još neetiketiranim pjenušcem, a nakon moćnih crnih vina, najviše smo uživali u njihovoj Godsin muscat Temjanici.

U istom smo kraju posjetili još jednu vinariju - Ezimit, gdje nas je dočekao vlasnik Zorančo Mitrevski koji nam je pokazao moderne pogone i specijalne vinifikatore koji za svaku sortu grožđa imaju različit proces vinifikacije. Obilato nas je i počastio, a između ostalog probali smo tradicionalno makedonsko jelo - stipsku pastrmajliju, odnosno hljebno tijesto nadjeveno začinjenim kockicama svinjskog mesa koje se peče u krušnoj peći.

Napravivši krug na jugoistočnom dijelu Makedonije, posljednju smo posjetili vinariju Chateau Kamnik, smještenu na obroncima uz glavni grad Skoplje.

"Većina vinarija u našem okruženju okrenuta je tradiciji i vrancu kao osnovnoj sorti, a mi smo se orijentirali prema internacionalnim sortama kreirajući vlastiti stil", rekao je vlasnik Ilija Malinovski koji nas je dočekao i počastio s kolegama Goranom Milanovom, Anitom Jovanovskom i Natalijom Kuzmanovskom. Makedonija je zaista zemlja predivnih, moćnih vina.

Nova tehnološka linija za proizvodnju desertnog vina u vinariji Zvonko Bogdan na Paliću jučer je puštena u rad, njena vrijednost je više od 85 milijuna dinara, a Vlada Vojvodine je preko Pokrajinskog tajništva za znanost i tehnološki razvoj izdvojila 25 milijuna dinara.

Posao će, kako je rečeno, dobiti 20 radnika u proizvodnji i još 90 u različitim vidovima kooperacije. Vinarija trenutno proizvodi oko 400.000 boca vina godišnje i prima oko 2.500 gostiju mjesečno.

Vinarija proizvodi vino isključivo iz svojih vinograda koji se većinom na 56 hektara u regiji subotičko-horgoške pješčare, odnosno u Palićkom vinogorju.

U Vojvodini Enologija ima višestoljetnu tradiciju, a ova vinarija je povezala proizvodnju vina s prodajom u vlastitom ugostiteljskom objektu.

Često se u sommelierskom poslu zna desiti da u restoran nalete opaki vinski znalci koji su u životu popili dosta dobrih vina ,a njihove kućne vinoteke sadrže riznice najboljih svjetskih etiketa, od Bordeauxa, Toscane, Rioje i Burgundije do Kalifornije. Takvi gosti obično žele probati nešto neobično i drukčije,nešto što do sada nisu imali prilike probati,da je po mogućnosti vino dobiveno od autohtone sorte grožđa.

Hrvatska vinska scena ima svojih aduta u ovakvim situacijama, a vrlo često se kao adut iz rukava pokazivalo vino Babić koje dolazi iz okolice Primoštena. U bivšemu sistemu kada privatna inicijativa u vinarstvu nije funkcionirala,na tržištu je dominirao masovni bezlični Babić, koji je punila vinarija Vino plod iz Šibenika. Kasnije je ovaj lijepi kraj bio zahvaćen ratnim stradanjima te su se vinogradi počeli dizati na noge tek početkom ovoga stoljeća.

Najznačajnija osoba u novije vrijeme kada je u pitanju Babić, je Dr. Leo Gracin. Leo je 2000 godine sa ocem pokrenuo malu obiteljsku vinariju,koja je 2006 godine u suradnji sa novim partnerima pretvorena u vinariju "Suha punta". Najbolji položaji za Babić nalaze se na položaju Bucavac, koji gotovo uranjaju u more te se tu nalazi samo 1,3 ha. Ostali vinogradi nalaze se na položaju Šljinovac,gdje se uzgaja oko 3 ha vinograda. Veliki dio grožđa otkupljuje se i od Kooperanata iz okolice Primoštena,gdje grožđe raste i u vinogradima starim i do 50 godina.

Danas bih Vam predstavio Gracin Babić iz berbe 2010 koji je nakon berbe i prerade njegovan u barrique bačvicama. Vino ima lijepu rubin crvenu boju,sa malo svjetlijim rubovima,bistro je i poprilično gusto ! Prije posluživanja vino sam dekantirao sat vremena da bi se nadisalo i pokazalo u punome svjetlu te je intenzivnost mirisa izražena. Na prvi miris dominira nota šumskog voća predvođena sa ribizlom, potom se javljaju nota cimeta i malo začinskih nota poput timijana. Na drugo mirisanje dolaze mi nota ukuhanoga voće, potom i nota kože,dakle kompleksnost mirisa je bogata. Vino je suho, toplo i mekano a sa druge strane djelomično svježe, sa finim taninima,koji su mekani gotovo baršunasti, vino je slankasto i mineralno te ga krasi puno tijelo ! Vino je uravnoteženo, intenzivnost okusa je izražena a trajnost je vrlo dobra te ide preko deset sekundi,dok se na after tasteu javlja se nota ribizla ! Vino je harmonično i spremno za trošenje uz jela od crvenog mesa,ja bih ga preporučio uz odrezak od boškarina.

Ime vina: Gracin Babić

Godina berbe: 2010.
Proizvođač: Vinarija Suha punta
Lokacija: Primošten, Dalmacija
Temperatura serviranja: 16-18 stupnjeva Celzija
Gastro preporuka: Odrezak od boškarina
Ocjena: 9, 1 / 10
Čaša: Bordeaux Riedel Glass.
Cijena (mpc): 199,00 kn (Cicibela, Rovinj)

Na položaju Babe, u trogirsko-kaštelanskom vinogorju, prostire se 13 ha vinograda crnih sorti vinograda, najviše autohtonih - plavca malog i crljenka kaštelanskog. Ime vina potvrđuje mit o bogu sretnog trenutka jer je Kairos očito dotaknuo padine kod Trogira. Glavni enolog Nikša Zglav i direktor Ljubo Jelavić novinarima i uzvanicima su predstavili tri svoja vina:

Plavac mali 2011. - snažno i visoko alkoholno crno vino, izraženih voćnih aroma i blago povišenih kiselina koje je 12 mjeseci odležalo u novim slavonskim barrique bačvicama, s odličnim potencijalom starenja

Tragurion cuvée 2011. - suho, gusto crno vino punog okusa, visokih alkohola i nešto izraženijih tanina kupaža je stranih sorti merlota, cabernet sauvignona, syraha i tempranill

Crljenak/zinfandel 2011. - suho i vatreno vino nježnog voćnog mirisa koje je 14 mjeseci dozrijevalo u barrique bačvama

Uz vrhunske sljedove chefa Christiana Misirače okupljeni su uživali u vrhunskim vinima.

"Kao mala zemlja, Hrvatska nema velike šanse biti konkurentna u masovnoj proizvodnji vina, ali itekako možemo pričati priču o teritoriju i privući ljude u podrume i vinograde te postati prepoznatljiva vinska regija i vinska turistička destinacija. Vino vidimo kao znak koji promovira Hrvatsku pa ćemo uz kvalitetu vina, poraditi i na tome da naš vinograd na prekrasnom položaju Babe u okolici Trogira postane mini turistička destinacija, okupljalište ljudi i znanja, a posjet vinogradu u kojem se vina proizvode ekološki - obavezni "lik" pri posjetu Dalmaciji" - rekao je Ljubo Jelavić.

Osim vina, predstavljen je i varenik OPG-a Irena Sirotković koji je napravljen od plavca malog, naravno - s položaja Babe. Povijest varenika seže u antička vremena a pripremali su ga u starom Egiptu, Grčkoj, Rimu, Perziji. Spominje ga i Nostardamus u svojoj knjizi o marmeladama (Livre de confiture, 1555). Rimski vojnici su ga miješali s vodom da bi bili snažniji za duge marševe. Na Braču se, pak, pripremao još 1885. godine za potrebe vrhunskih bečkih kuhinja, a dodavao se u zavajun (tučeno jaje). Pripisuju mu afrodizijačka svojstva te su ga pili mladenci prije prve bračne noći.

Proizvodnja vina u Europskoj uniji, najvećem svjetskom proizvođaču, ugrožena je zbog klimatskih promjena. Vinari kažu kako već osjećaju posljedice promjena klime a stručnjaci upozoravaju da će se za manje od 20 godina proizvodnja vina preseliti na sjever Europe.

U novoj knjizi o opasnostima koje prijete industriji vina ukazuje se i na preveliku upotrebu gnjojiva u proizvodnji koja ne samo da odmaže u borbi protiv klimatskih promjena, nego je i štetna po prirodnu sredinu.

EU daje 45% svjetske proizvodnje vina. Najviše vina u Europi piju Portugalci i Francuzi a najmanje Turci.

Proizvođači mladog vina uglavnom su već obrali grožđe i rezultati berbe u mnogim francuskim proizvođačkim regiojama predstavljali su iznenađenje za vinare.

Neki proizvođači vina strahovali su zbog neuobičajeno toplog ljeta, međutim, visok sadržaj šećera u ovogodišnjem grožđu, koji jamči visok nivo alkohola u vinu, mnogi su vidjeli kao dobru stvar.

Ipak, autori knjige "Prijetnje vinu" Valery Laramée de Tannenberg i Yves Leers upozoravaju da će njihova radost možda biti kratkog vijeka.

"Visok sadržaj alkohola nikada nije značio dobro vino. Svi faktori se moraju uzeti u obzir", upozorava i svjetski poznat francuski proizvođač organskog vina iz regije Loare Nicolas Joly.

Svjestan promjena u prirodnom okruženju, Joly ne može skriti strah od klimatskih promjena.
"Tu su vrućina, nedostatak vode i nevjerojatno jaki vjetrovi koji se izmjenjuju tri puta na dan. To se dešavaju u posljednje vrijeme i to je posljedica promjene klime", uvjeren je taj stručnjak za vino.

Brzina klimatskih promjena u posljednje vrijeme predstavlja posebno veliku opanost za grožđe od kog se pravi vino, koje je već opstalo u vrućim razdobljima između 10. i 14. stoljeća prije nego što se ponovo prilagodilo hladnijem vremenu.

Kina na drugom mjestu u proizvodnji vina

Proizvodnja vina značajna je za Europsku uniju, posebno s obzirom na činjenicu da proizvodnja tog pića raste širom svijeta.

Kina se za samo deset godina probila na poziciju drugog po veličini svjetskog proizvođača sa 800 milijuna hektara vinograda pod crnim grožđem. Ispred Kine je Francuska a iza Španjolska.

S druge strane, proizvodnja u EU usporava, čak se i Francuska, pod pritiskom Italije, bori očuvati vodeću poziciju među globalnim proizvođačima.

Članice EU posljednjih godina inače namjerno smanjuju površine pod vinogradima kako bi povećale učinkovitost i unaprijedile kvalitet.

Kako se ocjenjuje, do kraja stoljeća bi u Bordeauxu, najznačajnijem za proizvodnju vina u Francuskoj, moglo postati pretoplo za proizvodnju kvalitetnog vina. Naime, klimatolozi predviđaju rast prosječne temperature na 18,8 sa 14 stupnjeva Celzijevih. Istovremeno temperatura u regiji Akvitanije, čiji je Bordeaux glavni grad, raste brže nego u drugim francuskim regijama.

Priča o Iskrenim vinima započela je 2013. godine kada su agencija Señor i studio Čavar kreirali branding i ambalažu za vina obiteljskog gospodarstva Matković. Inspirirani obiteljskim entuzijazmom, lako je bilo uvidjeti kako se tu ne radi o samo još jednom biznisu već o dugoročnom zajedništvu pretočenom u boce pune ljubavi.

Novi je branding i ambalaža nagrađivan od IdejeX, Sudnjega dana, Cropaka, Regpaka i Balcannesa do brojnih stranih festivala i publikacija.

Nakon kreativnog i komercijalnog uspjeha prve serije veseli nas nastavak ove priče s novim omotima koji skrivaju nove male istine. Odmotajte crni pinot, frankovku, rose ili cuvee i na etiketama vas očekuju male istine kakve se izgovaraju samo nakon par gutljaja ovih vina. Uz poznati postav agencije Señor i studija Čavar, za ovo je izdanje tim pojačala i Maja Danica Pečanić čije su odlične fotografije detalja vinograda na omotima vina.

Jedno od najugodnijih ovosezonskih iznenađenja s istarske vinske scene su malvazija i merlot mladog tima vinarije Medea. Medea se nalazi kraj Medulina, na samom jugu istarskog poluotoka - područje na kojem raste ovaj merlot se smatra i najjužnijim istarskim vinogradom, na poluotoku Marlera, lokaciji Punta Grkola (odakle merlotu i naziv Punta Greca).

Malvazije Medea i Medea Montiron sjajna su vina, ne samo kad se radi o okusu, nego i po - boji koju imaju u čaši! Rafiniran okus vrhunske malvazije i ovdje osvaja prepoznatljivom kombinacijom lakoće i svježine, zavodljivo je aromatičan i - što je za malvaziju jako važno - iznimno diskretne kiselosti.

U odnosu na ove malvazije, merlot Punta Greca je suprotnost koja nadopunjuje - baršunasto mek, gust i mirisan, ovo je jednostavno merlot druge dimenzije koji zbilja vrijedi probati. Punta Greca je "flagship" ove vinarije, vino koje se ne proizvodi redovito, nego samo u najboljim godinama - mi smo probali berbu 2012. godine.

Vinogradi Medee prostiru se na impresivnih 27 hektara površine. Investitor u projekt jedan je od najuspješnijih hrvatskih brokera Kristijan Floričić, a vina su predstavljena na najpoznatijem zagrebačkom vinskom meeting pointu - u vinoteci Winelovers Vivat finih vina. Na predstavljanju je, uz vina, posluženo i izvrsno maslinovo ulje Medeinog sestrinskog proizvođača Salvele, pet sortnih ulja i majstorska mješavina.