Vino

Kada se završi berba grožđa, ne preostaje ništa drugo nego slaviti. U najposjećenijoj vinskoj regiji Mađarske: Siklós - Villany pretežno se proizvodi crno vino, a završetak berbe tradicionalno se obilježava Festivalom Crnog vina koji se održava svake jeseni u bajkovitom vinskom selu Villany. Ovaj mali gradić broji 2500 stanovnika, a domaćin je najveće gastronomske manifestacije u regiji koju organizira Grad Villany i koju posjeti više od 15.000 turista. Selo je niklo od brojnih vinskih podruma koji se nižu jedan uz drugog, a poneki je podrum star i preko 200 godina.

Festival Crnog vina ove je godine održan od 2. - 4. listopada, a na poziv Gradske Samouprave Grada Villany, otvaranju Festivala i povorci berbe prisustvovao je i gradonačelnik Orahovice Josip Nemec i predstavnice VIDRA - Agencije za regionalni razvoj VPŽ.

Za vrijeme trajanja Festivala Crnog vina za promet su zatvorene gotove sve ulice u gradu te su u dužini od oko 1 kilometar, od početka ulice koja vodi u centar do Trga manifestacija postavljeni štandovi na kojima su se mogla kušati najkvalitetnija vina, kupiti razne domaće proizvode te kušati različite vrste hrane.

Vinoplod vinarija Šibenik započela je s otkupom grožđa. U tijeku je otkup s plantaže tvrtke San, a od ovog petka kreće i otkup s primoštenskog područja. Otkup s područja Danila, Konjevrata i Donjeg Polja kreće od ponedjeljka.

"Planiramo od naših kooperanata otkupiti do 150 vagona grožđa, od čega 50 s vrgoračkog područja, a sa šibenskog očekujemo 70 do 100 vagona" - kazao je Ivan Vranjić tehnički direktor Vinoploda.

Što se tiče sorti situacija je uglavnom ista pa će tako Babić, Maraština, Debit i Plavina biti otkupljeni sa šibenskog područja, a Plavka, Trebian Toscana, Merlot, Cabarnet Sauvignon i Vranac s vrgoračkog.

Vranjić ističe kako će vinarija svim svojim kooperantima platiti berbu kao do sad u 3 rate i naglašava kako je vinarija podmirila sva dugovanja iz prijašnjih otkupa.
"Ova godina izuzetno je dobra što se tiče same kvalitete bobica tako da očekujemo i izuzetno kvalitetan sadržaj u bocama" - ističe Vranjić napominjući kako će do Martinja potrošači moći kušati tradicionalno Mlado vino.

Inače i ove godine Vinoplod vinarija Šibenik sudjelovala je na brojnim sajmovima i manifestacijama i kao obično za svoje proizvode, Babić i Travaricu, pobrala zlato.

Kutjevo, danas dioničko društvo za proizvodnju i promet prehrambenih proizvoda privatizirao je Enver Moralić prije 14 godina. Grupacija koja se bavi biljnom i stočarskom proizvodnjim, te vinogradarstvom i uslugama, sa oko 700 zaposlenih ostvaruje godišnji prihod od 50 mliona eura u oblasti proizvodnje vina, mesa, pekarskih proizvoda i brašna. Kutjevo je prije svega poznato po vinogradima i vinogradarstvu gdje na oko 5.500 hektara zasađenih raznim sortama grožđa proizvode više od šest miliona litara vina koje se plasira u regiji i šire, a u Bosni i Hercegovini oko milion litara gdje je prosječna godišna potrošnja oko 15 miliona litara.

Vino graševina odmah asocira na Kutjevo u kojem se održava i Festival graševine među kojima je kutjevačka šampion već godinama koja uspjeva na velikim parcelama od 220 do 380 metara nadmorske visine.

"Prosječno se iskorištava od 65 do 70 posto grožđa zavisno od godine, a od toga su 85 posto bijela vina od čega 80 posto graševina. Vinogorje smo koje si još uvijek može izabrati i ostaviti odlično grožđe za odlična vina. Baza je graševina, a ima oko 50 sorata na šest terena. Novi vinogradi su za strojnu berbu, kako se bere 50 posto vinograda, a ostalo ručno", kaže Zrinka Vinković Jergović tehnolog i enolog u Kutjevačkoj vinariji.

Bez obzira na godinu, a prošla je bila jako loša, u poziciji su da ostave pet - šest hektara za proizvodnju ledenog vina. I dok se ostale sorte beru od sredine septebra negdje do kraja oktobra, ove se beru u decembru ili januaru, tek na temperaturi od - 7 stepeni Celzijusa. Iako je u ovom području u jednom momentu sađeno mnogo vinograda, jer su bili poticaji, kvaliteti vina su različiti. Vinogradarstva je samo trećina onoga što se radi i trećina prihoda, tu su i merkantilne i sjemenske kulture, te mesna proizvodnja - farme goveda i klaonica i pripadajući posao, su ostale dvije trećine. Ali kako je to teško brendirati nije tako poznato kao proizvodnja vina u Kutjevu. Na ovom području vinogradi postoje gotovo 800 godina. Naravno moraju se zanavljati i jer je rentabilna proizvodnja oko 30 godina, puni rod je nakon pete, a vrhunski od 10 godine. Momentalno je 350 hektara u rodu i 102 hektara se ponovo sade u okviru projekta "Vinska omotnica" koja obuhvata sufinasiranje, rekonstrukcije i zanavljanje vinograda. Za kvalitetna vina radi se strojna berba (mašina zamjenjuje 200 berača), a ručno dnevno bere oko 20 ljudi za vurhunsko vino graševinu de Gotho. Iako je graševina najpoznatija, vinarija Kutjevo proizvodi i crna vina i roze.

Najstariji podrum u Kutjevu osnovan je 1232. godine i do tada je promijenio četiri - pet vlasnika do privatizacije. U ovom podrumu je druga najveća hrastova bačva u Hrvatskoj kapaciteta 53.000 litara (tri čovjeka u visinu i dva u širinu) i 70.000 boca arhivskih vina.

"Kutjevo i graševina su tradicionalno prisutni u BiH, posebno nakon nakon Zimske olimpijade 1984. godine. Od tada pa do danas smatra se u percepciji ljudi, domaćom vinarijom i domaćim vinom što je rezultat upornag rada i konstantnog kvaliteta. Plasmanom na ova tržišta smo zadovoljni. Malo je otegotnih okolnosti nakon ulaska Hrvatske u EU i propisanih kvota, ali nadamo se da će i BiH potpisati ugovor o tradicionalnoj trgovini gdje će dosta toga biti riješeno, a operezivanje drugačije. Godišnje u periodu berbe skupljamo goste i sada su tu naši partneri, distributeri i novinari iz BiH. Prijekat koji smo kandidirali u EU i koji nam je odobren za tržište BiH "Vinska omotnic", sastoji se od tri mjere pomoći" - konverzija obnova vinograda, krčenje i sadnja novih, zatim obnova opreme u samom podrumu i na kraju marketing na trećim tržištima van EU, rekao je Jospi Vitez, voditelj izvoza Kutjevo vinograda.

Ljetošnja trgadba vina je u punom toku, a neki vinogradari su jur punili prvo mlado vino 2015. godišća. Trend mladomu vinu prošlih ljet je polag stručnjakov malo popustio. Sada da se ljubitelji vina u cijeloj Europi ali i u Austriji opet već zanimaju za zrelija vina.

Kako javlja Seljačka komora će ljetošnja trgadba ispasti znatno bolje od lanjske. Plus da će iznašati do 40 procentov.
Kvalitet da će biti jako dobar, kvantitet prosječan.

Kot je rekao predsjednik Vina Gradišće Matthias Siess računaju s vrhunskim godišćem. Vinogradar iz Uzlopa Štefan Šumić zbog ljetošnje velike vrućine računa s malo manjom količinom vina nego u prosječnom ljetu, ali s dobrim kvalitetom.

U Gradišću vinogradari obdjeluju oko 14.000 hektarov vinogradov. Na 55 procentov površine sadu črljeno grojze, 45 procentov je za bijela vina. 1960. ljeta je u Gradišću dominiralo bijelo vino, a od 2003. ljeta je već črljenoga vina.

Vinari u RS dobili su rok od pet godina da podignu nove vinograde, jer će nakon tog roka biti zabranjena proizvodnja domaćeg vina od uvezenog grožđa.

Suština je to novog Zakona o vinu RS, koji je usvojila Narodna skupština RS na svom posljednjem zasjedanju, a koji je od forme nacrta do prijedloga bio izložen oštro suprotstavljenim stavovima proizvođača vina, ali i stručne javnosti.

Naime, u nacrtu ovog zakona bilo je predviđeno da bude zabranjena proizvodnja vina od uvoznog grožđa, čime je predlagač zakona želio izjednačiti uslove za proizvodnju vina na cijeloj teritoriji BiH, jer FBiH ima takav zakon, ali se željelo i spriječiti deklarisanje vina proizvedenog iz uvoznog grožđa kao domaćeg proizvoda. Međutim, nakon javnih rasprava je ta odredba izbačena iz zakona koji je kao prijedlog stigao u Narodnu skupštinu.

Međutim, na sjednici Narodne skupštine RS došlo je do obrta, jer je usvojen amandman, kojim se došlo do nekog vida kompromisnog rješenja i dat je rok od još pet godina da se u RS može proizvoditi vino od uvezenog grožđa. Očigledno je vinogradarima i vinarima ostavljen taj prostor da povećaju svoju proizvodnju.

Između ostalog, ovim novim zakonskim rješenjem predviđeno je i uspostavljanje vinogradarskog i vinarskog registra, ali i da resorni ministar donosi pravilnik kojim se propisuje sadržaj i način njihovog vođenja.

Međutim, o ovoj temi juče nismo mogli pronaći baš mnogo sagovornika iz ove oblasti, jer su rijetki proizvođači vina željeli da govore, smatrajući da je to gotova stvar, jer je zakon usvojen.

Ipak, najveći proizvođač vina u RS, Zoran Obren Vukoje, predsjednik Udruženja vinogradara i vinara istočne Hercegovine "Vinos" i vlasnik vinarije "Vukoje", rekao je da je Nacrtom zakona o vinu bilo predviđeno da se od uvezenog grožđa ne može praviti vino, ali je da je to pred samu skupštinsku sjednicu prepravljeno.
"Usvojeno je da se u periodu od narednih pet godina može proizvoditi vino od uvezenog grožđa, a da nakon tog perioda neće moći. Svugdje u svijetu nema prometovanja grožđa iz regije u regiju, a ne iz države u državu, i sve zemlje su se zaštitile i bila bi normalna stvar da se i mi zaštitimo domaćom proizvodnjom", rekao je Vukoje.

Kako je naglasio: "Hercegovina je bogom data za gajenje vinove loze i pokazalo se da je to jedan od najboljih svjetskih lokaliteta". Međutim, on ističe da kada se pusti uvoz grožđa, ruši se domaća proizvodnja i državni brend.

"Ipak, ovo zakonsko rješenje se sada treba poštovati, a za pet godina se mogu podići vinogradi, ko ih nema. Inače u svijetu ne može neko proizvoditi vino ako nema sopstveni vinograd, koliko-toliko", kaže Vukoje. Govoreći o uvoznim vinima, on je kazao da u BiH može da uđe svašta, te da ima dosta uvoznog vina sumnjivog kvaliteta.

Kako je kazao, to su očigledno prepoznali i potrošači u BiH, pa je došlo do porasta potrošnje domaćih vina na bh. tržišu, koja, prema njegovim riječima, čine i većinski udio na ovom tržištu u odnosu na uvezena.

Inače, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS rekli su ranije da će novi Zakon o vinu vinare u RS približiti novim propisima Evropske unije u ovoj oblasti.

Diljem Hrvatske, u punom je jeku, berba grožđa! Pa je tako puno berača i na Krku, na nadaleko poznatom Vrbničkom polju na kojem se uzgaja žlahtina. Cijena vina kreće se od 30 kuna po litri do 100-tinjak kuna po butelji kvalitetnijih žlahtina. Stručnjaci tvrde još uvijek smo jeftiniji od poznatih vinskih zemalja poput Italije i Francuske, a po kvaliteti ne zaostajemo.

Vrbničko polje na Krku puno je berača. Berba grožđa u punom je jeku. Grožđe je zrelo i slatko pa bi i vino moralo biti kvalitetno.

"Ove godine ne znam tko nije zadovoljan jer ova godina je doista bila ekološki jako dobra", rekao je vinar Ivica Dobrinčić.

Cijena žlahtine, vina koje su pili pape Ivan Pavao drugi i Benedikt XVI, bivši američki predsjednik Bush i drugi uglednici u rinfuzi se kreće oko 25 kuna dok butelje stoje od 30 do 100 kuna. Stručnjaci tvrde jeftinije od europske konkurencije.
"Ako gledamo špic, vrh, onda smo mi tu i jeftiniji u recimo usporedbi s Francuskom, Italijom", napominje enologinja Ivanka Rosati.

U restoranima na Kvarneru žlahtine u butelji stoje u prosjeku 120 kuna. Nabavna je cijena 40 kuna na koju se dodaje cijena usluge, najma prostora, rada konobara i zarada. Ugostitelji napominju kako je cijena u skladu s ostvarivanjem dobiti.

Strani turisti često za uspomenu s ljetovanja u Hrvatskoj ponesu koju bocu vina. S obzirom na kvalitetu ovogodišnjeg uroda i sljedeće bi godine strani turisti mogli s odmora nositi sa sobom hrvatska vina kao uspomenu na ugodno ljetovanje.

Sa upravo završenog ocjenjivanja vina u Beču - poznatijem kao "Austrian Wine Challenge", gdje svake godine renomirani vinski žiri iz cijelog svijeta ocjenjuje vina sa svih kontinenata, stigle su medalje i u Srbiju.

Ove godine, na provjeru kvalitete svoja vina poslalo je čak 1708 proizvođača s ukupno 11.611 uzoraka vina iz cijelog svijeta. Među njima, stigla su i vina sestara Aleksić iz Vranja sa juga Srbije. Od poslanih 9 vrsta vina, 7 se vratilo se kući s medaljama, dvije zlatne i pet srebrnih.

Vina iz limitiranih serija, "Kardaš" i "Bonaca" potvrdila su svoj ​​zlatni sjaj i opravdala vrijeme i trud sestara Aleksić.
"Sevdah", čija je osnova autohtona sorta smederevka ponio je srebrnu medalju.
"Nostalgija", kao crvena kupaža i vino za svaki dan, ocijenjeno za srebrnu medalju znači ozbiljan kvalitetu i osnovne linije vina kreirane za svačiji džep. Srebrnom medaljom okitilo se i roze "Barbara", s osnovom od muskat hamburga.

Tu su i preteče limitiranih zlatnih vina "Bonaca" i "Kardaš" koji potvrđuju što Probirn berba, posebna njega i sazrijevanje vina zapravo znače.