Vino

Umjerena i odgovorna konzumacija vina ključna je sastavnica europskoga kulturnog nasljeđa, u skladu je sa zdravim životnim stilom, a mnogim osobama koje piju vino može pružiti zadovoljstvo i koristiti njihovu zdravlju - zaključak je to prve Međunarodne znanstvene konferencije Vino i zdravlje, koja se održala u Hypo centru.

"Kako Hrvatska gospodarska komora okuplja proizvođače grožđa i vina, kroz Udruženje vinarstva HGK rodila se ideja o organizaciji ovakvog događaja, na kojem bi se na stol bacile karte i vrlo otvoreno govorilo o zdravstvenim, socijalnim, gospodarskim i kulturno-tradicijskim aspektima povezanima s proizvodnjom i potrošnjom vina", objasnio je u uvodnom govoru potpredsjednik HGK Josip Zaher, istaknuvši kako je sektor vina na jedinstvenom europskom tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda jedan od najnormiranijih sektora, a vinogradarstvo i proizvodnja vina značajne grane poljoprivredne proizvodnje u EU. Čak su 3,3 milijuna ha poljoprivrednog zemljišta pod vinogradima, 4% ukupne vrijednosti poljoprivrede otpada na proizvodnju vina, 165 milijuna hL iznosi godišnja proizvodnja vina i 21% svjetskog izvoza vina je EU izvoz. Zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol istaknula je, pak, kako se puno radilo na promociji vinarstva i vinogradarstva prije ulaska u EU, pripremljen je Nacionalni program pomoći sektoru vina težak 11,5 milijuna eura, tu su i ulaganja u vinarije i konverziju vinograda, ali i puno toga stoji još pred nama.

Da je vinogradarski potencijal Hrvatske velik te da u RH postoji potražnja za vinom, pokazuju i brojke koje je predstavio doc. dr. sc. Đuro Horvat iz Udruženja vinarstva HGK. Prosječna stopa inflacije vina u prvih 10 mjeseci 2014. godine iznosila 0,3% u odnosu na isto razdoblje 2013. Pokrivenost uvoza izvozom vina u USD 2012. godine bila je gotovo 90%, dok je taj pokazatelj u 2013. pao na oko 70%. Ako promatramo izvoz u tonama, onda je vanjskotrgovinska bilanca još više u deficitu, što znači da Hrvatska ostvaruje znatno veću izvoznu cijenu u odnosu na uvoznu. Tako je u 2013. godini prosječna uvozna cijena vina iznosila 1,6 USD/L, dok je istovremeno prosječna izvozna cijena iznosila oko 5,0 USD/L, što je trostruko više. Proizvodnja vina u Hrvatskoj kreće se oko 1,29 mil HL godišnje, dok prosječna potrošnja per capita iznosi oko 28L.

Horvat je također naglasio kako se implementacijom internacionalne strategije udruženja vinarstva i brendiranjem Vinske Hrvatske - "Vina Croatia - Vina Mosaica" otvara put novih tržišta i novih potrošača. To je put prema prepoznatljivu identitetu koji ujedinjuje takve zainteresirane strane te koji vinsku Hrvatsku može uspješno uvrstiti među poznate, uz pomoć naše brand priče, "Vina Croatia - Vina Mosaica" - projekt zajedno, koja odiše duhom podneblja i kulture vinske Hrvatske. Dakle, nužan je nastavak još snažnijeg povezivanja vinara, jer to olakšava definiranje zajedničkih interesnih ciljeva i njihovu provedbu.
"Tako se stvaraju pretpostavke za snažniju artikulaciju zahtjeva prema izvršnoj vlasti, koja treba osigurati uvjete odnosno kompletnu infrastrukturu i time omogućiti efikasnu i efektivnu provedbu plana brendiranja vinske Hrvatske odnosno internacionalizacije ovog proizvoda", zaključio je Horvat.

O znanstveno dokazanoj vezi između vina i zdravlja govorio je prof. dr. Mladen Boban, voditelj Katedre za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Splitu te je istaknuo kako je općenito mišljenje da fenolne tvari, snažni oksidansi iz vina, mogu poništiti štetne učinke postprandijalnog oksidativnog stresa. Budući da vino ima snažno antibakterijsko djelovanje, ako se konzumira s jelom može poboljšati mikrobiološku sigurnost hrane i spriječiti razvoj alimentarnih infekcija. Štoviše, kada ga se koristi kao dodatak u pripremi jela, antibakterijska aktivnost vina ostaje velikim dijelom očuvana, unatoč značajnim promjenama u fizikalno-kemijskim svojstvima izazvanima zagrijavanjem.

Endokrinolog i dijabetolog prof. dr. Kristian Rett potvrdio je da za osobe koje boluju od metaboličkog sindroma i dijabetesa pleiotropski učinci umjerene konzumacije vina mogu biti korisni. "Danas znamo da metaboličke posljedice umjerene konzumacije alkohola uključuju ne samo smanjenu proizvodnju hepatičke glukoze, nego i povećano inzulinsko djelovanje u skeletnim mišićima. Oba ta učinka razmjerno su primjenjiva u koncepcijama liječenja, kako dijabetesa tipa 2, tako i metaboličkog sindroma."

I prof. dr. Željko Krznarić, čelnik Hrvatskog liječničkog zbora te specijalist interne medicine i gastroenterologije, rekao je kako brojni dokazi snažno podupiru pretpostavku da umjerena konzumacija vina može produžiti zdrav život te da isto tako ima preventivnu i/ili ljekovitu vrijednost kod raznih upalnih bolesti. Blagotvorno djelovanje vina, posebice crnoga, uglavnom proizlazi iz visokog udjela fenolnih spojeva.

Da je vinski sektor svjestan negativnih posljedica pijančevanja te da podupire inicijative koje smanjuju štetno, s alkoholom povezano ponašanje, potvrđuje i Ursula Fradera, nutricionistica i projektna menadžerica te voditeljica DWA-e (Deutsche Weinakademie), kojoj je cilj etablirati vino kao dio zdrave prehrane i modernog životnog stila te osvijestiti ljude o odgovornom obrascu pijenja. Umjesto ograničenja koja sama za sebe ne mogu riješiti problem, vinski sektor svoje napore usredotočuje na obrazovanje pa se u Njemačkoj, tako, obrazuju vinski profesionalci.

U programu "VINO umjereno - Art de Vivre" (Wine in Moderation - Art de Vivre, WIM) uključene su sve s vinom povezane strukovne škole, škole za sommeliere i dva sveučilišta. I program Wine in moderation, koji je predstavio George Sandeman iz Sogrape Vinhosa - vodeće portugalske obiteljske kompanije za proizvodnju visokokvalitetnih vina, teži promijeni percepcije konzumiranja vina i ostalih alkoholnih pića, ističući štetu koju prouzročuje prekomjerno pijenje.

Uzimajući u obzir više od tri milijuna ljudi uključenih u uzgoj vinove loze i proizvodnju europskog vina, taj se program temelji na tri glavna stupa: obrazovanju o umjerenom i odgovornom pijenju vina, samouređenju reklamnih poruka te razvoju i dijeljenju znanstveno utemeljenih informacija.
"Oni koji piju vino, u velikoj ga mjeri konzumiraju umjereno, a kultura vina dugovječna je sastavnica europskoga krajobraza, društva i prehrane. Osim zadovoljstva koje vino pruža onima koji u njemu uživaju umjereno, od njega, kroz vinograde, vinarije i njegovu prodaju, žive milijuni Europljana", zaključio je Sandeman.

Hrvatski zavod za vinarstvo, jednom je novom međimurskom vinu dodijelio najveće priznanje, proglasio ga je odnosno izmjerio mu osobine za naziv vrhunsko vino.

Riječ je o vinu koje nosi naziv Sveti Urban, berba 2012, stvoreno u Vinariji Štampar u Svetom Urbanu.

Vino je nastalo kupažom cabernet sauvignona i gamaja, te sadrži respektabilnih 13,5 alkohola, ugodne je arome i lijepe boje, a poslužuje se uz piletinu, divljač, crvena mesa, ali i uz plodove mora te međimurska jela, a zbog snažnih alkohola i kao aperitiv.

Mr. David Štampar, dipl.ing.agr., voditelj podrumarstva, kaže kako je grožđe 15 dana stavljeno u proces maceracije, kako bi se iz njega izvuklo što više boje i tanina. Nakon toga je 80 posto ovakvog mladog vina godinu dana dozrijevalo u velikoj drvenoj bačvi, a 20 posto u barik bačvi.

Potom je pomiješano pretokom u veliku inox bačvu gdje ostaje do punjenja tijekom ljeta i plasiranjem na tržište, najvjerojatnije ujesen ove godine.

David, kaže kako je ovo veliko priznaje i ponos za njegovu obitelj, te za međimursko i hrvatsko vinarstvo, jer radi se o zaista posebnom vinu, koje nikoga neće ostaviti ravnodušnim, a već sada ga se može kušati direktno iz bačve u njihovom velebnom i lijepom podrumu u Svetom Urbanu, bisernom hramu međimurskog vinogradarstva.

Jedan od za Crnu Goru najvažnijih izvoznih proizvoda je - vino, a proces pristupnih pregovora diktira potrebu usklađivanja zakonodavstva koje reguliše ovu oblast. Jedna od novina je zabrana proizvodnje vina od uvoznog grožđa.

Vladin Predlog zakona o vinu se nalazi u skupštinskoj proceduri, a nakon prvih negodovanja, tekst je pretrpio izvjesnu promjenu. Novi zakon, međutim, ipak ne pravi kompromise sa neophodnošću za usklađivanjem sa evropskim zakonodavstvom.

Načelnica Direkcije Ministarstva poljoprivrede za biljnu proizvodnju Marija Krstić kaže da ta obaveza proističe i iz članstva u Međunarodnoj organizaciji za vino i vinovu lozu.
"U novom zakonu su izmijenjene kategorije vina. Nekada je vino kategorisano kao kvalitetno, vrhunsko i stono, sa kontrolisanim i bez kontrolisanog geografskog porijekla, a po novim propisima imamo 17 vrsta proizvoda od groždja i onda sva vina imaju tri kategorije, a to su vino sa oznakom porijekla kao najveći vid zaštite, vino sa geografskom oznakom porijekla i samo naziv vino, bez drugih oznaka. Ovako izmijenjeno kategorisanje vina se reflektuje na niz odredbi u zakonu koji se odnose na označavanje, prije svega vina, i ne prepoznaje se kategorija vina koja su proizvedena od sirovine iz drugih zemalja", pojašnjava Marija Krstić.

Tekst novog zakona o vinu je prije nekoliko dana prošao skupštinski Odbor za zakonodavstvo, a član Odbora Luiđ Škrelja kaže da je ipak odlučeno da se za pojedina rješenja ostavi rok za prilagođavanje.
"Cilj ovog zakona je da sve što je u vezi sa proizvodnjom vina uskladimo sa evropskom praksom i kvalitetom, a za usklađivanje je ostavljen rok od četiri godine", navodi Škrelja.

Novi zakon o vinu je prije nekoliko mjeseci izazvao negodovanje zbog činjenice da više neće biti dozvoljeno proizvoditi vino od uvoznog grožđa.
"Bez obzira što je riječ o manjem udjelu u ukupnoj proizvodnji crnogorskih vina, imali smo osjećaj za proizvođače koji kao sirovinu koriste uvozno grožđe, pa smo dozvolili da do prvog januara 2019. godine proizvode kao i do sada, sa oznakama po ovom, sada važećem, zakonu, a četiri godine su dovoljne za zasnivanje sopstvenih vinograda", kaže načelnica Direkcije Ministarstva poljoprivrede za biljnu proizvodnju Marija Krstić, dodajući da zabrana ne može značajno da utiče na proizvođače vina od uvoznog grožđa.

"Od 2007. do danas, značajno su se povećale površine pod vinogradima, a za, recimo, 500.000 litara vina, potrebno je 700 tona grožđa koje se može dobiti sa 350.000 čokota..., to znači da je 100 hektara vinograda dovoljno za proizvodnju tih pola miliona litara vina, a mi smo, definitivno, od 2007. godine podigli više od 100 hektara. Hoću da kažem da mi imamo suficit grožđa iz domaće proizvodnje, a istovremeno i potrebu nekih vinara da kupuju uvozno grožđe", kaže Marija Krstić.

Aleksandar Bogojević, vlasnik "Vinarije Bogojević" kaže da nema zamjerki na zakon, ali da ima rezervi u vezi sa primjenom.
"To su zakoni koje Vlada uglavnom prepisuje iz evropskog zakonodavstva, tako da se ni oni tu mnogo ne pitaju. Nama su mnogo bitniji podzakonski akti nego sam zakon. Nama odgovara da se taj zakon koji sami usvoje - primjenjuje da bi se spriječio javašluk i haos koji je trenutno kod nas, da svaka kafana proizvodi vino i rakiju i to prodaju. Niko im ne smeta i mogu da rade što hoće. Time i država gubi jer ne naplaćuje akcize i poreze, a najopasnije je što gosti koji nam dođu u Crnu Goru piju nekontrolisana pića", konstatuje Bogojević.

Bogojević kaže da male vinarije zabranom proizvodnje vina od uvoznog grožđa neće biti pogođene jer koriste samo domaću sirovinu, a da zbog toga trpi jedino Vinarija "Neksan".

U Neksanu, međutim, nijesmo mogli naći sagovornika na ovu temu, ali nam je nezvanično rečeno da je dobro što je dat prelazni rok od četiri godine, ali da su nezadovoljni što Crna Gora nije, poput Hrvatske, kao datum prestanka proizvodnje vina od uvoznog grožđa odredila dan formalnog ulaska u EU.

Srbija bi se mogla svrstati u grupu najpoznatijih proizvođača vina. Glavna tržišta Srbije su Europska unija, te zemlje CEFTA-e i Rusija, s kojom ima ugovoren bescarinski režim i za izvoz vina.

Argumenti za ovu tvrdnju su da je 2006. godini Srbija u izvozu vina ostvarila 7.200.000 eura dok je 2012. godini izvoz bio 16.400.000 eura. Ovakav rast je Srbiju stavio na 39. mesto na listi najvećih izvoznika vina.

Mnoge vinarske kompanije krenule su u obnovu zasada vinograda i modernizaciju pogona kako bi podigle proizvodnju vina.

Kako organizirana proizvodnja vina u Srbiji datira od 1848. godine i vladavine Austro - Ugarske, kada je osnovan Navip u Zemunu. Navip je i danas jedan od najvećih proizvođača vina, ne samo na lokalnom prostoru nego i regiji, a rasplaže sa 1700 hektara vinograda.

Francuzi su najveći proizvođači, potrošaci ali i uvoznici vina "roze", i u 2013. godini popili su devet milijuna hektolitara tog "nektara bogova", što je 37 posto ukupne svjetske potrošnje u toj godini.

Francuzi su po potrošnji "rosea" ispred Amerikanaca, koji popiju 12 posto ukupne svjetske proizvodnje i ispred Njemaca koji konzumiraju devet posto svjetske proizvodnje.

Kada je reč o proizvodnji, Francuzi i tu drže prvo mesto na svijetu, ispred Italijana i Španolaca, prenosi AFP, i precizira da su u 2013. godini proizveli sedam milijuna hektolitara "rosea", a 2014. čak 7,5 milijuna hektolitara, što nije bilo dovoljno da se pokrije domaća potražnja od devet milijuna hektolitara, pa je uvoz bio nužan.

Francuska uvozi 22 posto ukupne domaće potrošnje vina "roze, na drugom mjestu je Velika Britanija sa 15 posto uvoza, na trećem mjestu je Njemačka sa 14 posto, a SAD su na četvrtoj poziciji sa devet posto uvoza.

Zanimljivo je da Francuska, s jedne strane, izvozi najluksuznija skupa "roze" vina a uvozi jeftina.

Najveći svjetski izvoznik "rozea" je Španjolska, slijedi je Italija, pa SAD, koje zajedno izvoze više od 70 posto ovog vina u svijet.

Ukupni šampion ovogodišnje podsajamske manifestacije Vina i vinogradarske opreme je vino Traminac - ledena berba Erdutskih vinograda koje je osvojilo 90 bodova. Ujedno je to vino šampion grupe mirnih slatkih, predikatnih i desertnih vina.

Pobjednik u kategoriji žilavke je Kameno vino Vinarije Čitluk. Vino iste vinarije odnijelo je pobjedu i u kategoriji blatine s vinom Blatina de Broto.

U kategoriji ostala crna vina zlatnu medalju također je osvojila Vinarija Čitluk s vinom Vranac Barrique, a šampion u kategoriji bijeli mirnih vina, bez Žilavke, je vino Pošip korčulanske vinarije Nerica.

Priznanja najboljim vinarima uručili su ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije Donko Jović, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Bruno Bojić te direktorica Mostarskog sajma Dalfina Bošnjak.

Ove godine na Mostarski sajam pristiglo je stotinjak uzoraka vina iz BiH i regije.

Obiteljska vinarija Grgić Vina osnovana 1996. od strane legendarnog vinara Miljenka Grgića, njegove kćeri Violet Grgić i nećaka Ive Jeramaza. Njihov cilj je proizvodnja vrhunskih tradicionalnih vina hrvatskih sorti grožđa, ponajviše Pošipa i Plavca malog.

Vinarija Grgić se nalazi u Trsteniku na poluotoku Pelješcu, sjeverno od povijesnih zidina grada Dubrovnika, u južnom vinorodnom području Hrvatske, s prekrasnim pogledom na Jadransko more.

Vinograde hladi blagi maestral

Bogata prošlost vezana uz proizvodnju vina, iskustvo stečeno dugogodišnjim radom, te nagrade i priznanja koja je do sada vinar Miljenko Grgić dobio jamče da se u ovoj vinariji proizvode najkvalitetnija vina svjetskog glasa. Sva vina vinarije Grgić u Trsteniku imaju vrhunsku razinu kvalitete. Vina Pošip kao i Plavac Mali su već više puta nagrađeni i priznati kao najbolja hrvatska vina na tržištu.

Na svečanoj večeri u restoranu Kaštel, u hotelu Bastion, vina Pošip i Plavac mali gostima je predstavio Krešimir Vučković, direktor Grgić vina d.o.o.
Vino Pošip se proizvodi od bijelog grožđa s istoimenim imenom Pošip, koje uspijeva na području Čare na otoku Korčuli. U ljetnom razdoblju blagi maestral hladi vinograde i doprinosi umjerenoj temperaturi zraka koja pruža idealne uvjete bijeloj sorti grožđa. Fermentacija Pošipa odvija se lagano na kontroliranoj niskoj temperaturi oko 12 °C. Pod navedenim uvjetima vino Pošip zadržava okus sortnih i voćnih aroma. Nakon fermentacije, vina odstoje četiri do šest mjeseci u posebnim bačvama od francuskog hrasta.

Raznolikost okusa Pošipa i aroma hrastovih bačvi

Zbog niske opskrbe zraka, vino diše i dalje se razvija. Istovremeno kroz hrastove bačve vino se obogaćuje ugodnim ekstraktima arome vanilije. Nakon punjenja u boce od 0,75 l, vino dozrijeva oko šest mjeseci u našem hladnom podrumu.

"Tijekom tog vremena, raznolikost okusa vina Pošip ujedinjuje se sa aromama hrastovih bačvi i stvara jedinstveni buke, što je tipično za vina koja su proizvedena po metodi Miljenka Grgića. Nakon proizvodnog procesa vino sadrži 13-14,5 % alkohola i ugodnih 6 g kiseline po litri. Naše vino Pošip je zlatno žute boje, preporučuje se piti ohlađeno na temperaturi izmedu 10 i 12 °C i konzumirati uz razne školjke, lagane sireve i ribu spremljenu na razne načine", rekao je Krešimir Vučković.

Prilikom predstavljanja vina Plavca malog Krešimir Vučković je naglasio kako se grožđe za ovo izvrsno vino bira iz najboljih vinograda poznatih lokacija Dingač i Trstenik na poluotoku Pelješcu. Istaknuo je kako je vino napravljeno u stilu i pod nadzorom Miljenka Grgića koji je poznat u Kaliforniji i svijetu kao jedan od najbolji proizvodača vina Chardonnaya i Zinfandela.

Nježni tanini i aroma kupine

"Fermentacija ovog vrhunskog vina odvija se s prirodnim kvascima na kontroliranoj temperaturi zbog čega zadržava svoj karakter i voćni okus. Nakon fermentacije, vino odstoji oko 15 mjeseci u posebnim bačvama od francuskog hrasta, koje vinu daju ugodan okus hrastovine. Nakon toga vino sazrijeva oko dvije godine u bocama, u kojima se arome sjedinjuju te dobiva profinjen okus. Vino Plavac mali sadrži 14-15,5 % alkohola i oko 5 do 5,5 g kiseline po litri. Plavac mali je bogat s nježnim taninima i ugodnim aromama kupine i dalmatinskog cvijeća, rubinasto crvene boje. Preporučujemo ga piti na temperaturi oko 18 °C uz crveno meso, pečenja, divljač i jake sireve", kazao je Krešimir Vučković.