Vino

Vina Markota iz Pleternice dobila sredstva iz IPARD programa

portal o vinu

Pleternička tvrtka Vina Markota revitalizirala je gotovo zamrlo vinogradarstvo na području Pleternice i vratila nekada poznato pleterničko vinogorje na vinske karte.

"Sve je započelo obnavljanjem vinogradarskih nasada na Starcu, lokaciji idealnoj za uzgoj grožđa. Krenulo se po svim agrotehničkim mjerama u suvremene nasade za strojnu obradu, te otkup svih zapuštenih i napuštenih parcela, te je nakon nekoliko godina na Starcu okrupnjeno ukupno 15 ha površina na kojima je zasađeno preko 70 tisuća trsova. Najvećim dijelom zasađena je graševina, a od bijelih sorti još chardonay, pinot sivi, sovignon i rajnski rizlig, te od crnih sorti cabernet, merlot i pinot crni" - priča nam svoju priču Marinko Markota, idejni začetnik vinske priče. Zajedničko je to sve bilo ulaganje braće Markota, koji su davno otišli iz Pleternice, stvorili zavidne poslovne karijere u Austriji, u Zagrebu, a želja im je bila vratiti nešto i svom kraju iz kojega su potekli.

"Presudio je zapravo socijalno-društvena odgovornost prema mjestu iz kojega smo potekli. Obzirom da je tvrtka Alca koju je brat Slobodan osnovao u Austriji još prije 40 godina, bila dovoljno moćna da podnese ulaganja ušli smo u to. On je otišao iz Pleternice u svijet i htjeli smo nešto dobro učiniti za ovaj a u komparativnim prednostima ovog kraja, što je svakako vinogradarstvo. Povijest nam je govorila da su tu nekada bile vrhunske pozicije s kojih je vino odlazilo i na bečki dvor. Željeli smo i da mladi ljudi ostaju u Pleternici. Razgovarali smo s mojim sinovima i oni su to prihvatili. U međuvremenu sin Franjo je završio agronomiju u Zagrebu a sin Marko vinogradarstvo i vinarstvo na Veleučilištu u Požegi" - kaže Marinko Markota, koji se sjeća da je kao dječak i mladić sa svojim ocem išao raditi u njihov vinograd na Starcu. Otac je uvijek želio da im stvori i radne navike i da ih vrati prirodi.

Kasnije kada već vinogradi na Starcu uvelike rode i prva vina već dobivaju nagrade na vinskim sajmovima i natjecanjima kreće druga priča, uzimanje u dugogodišnju koncesiju najpoznatijih površina na Klikunu veličine 23,3 ha. To je najpoznatija vinogradarska lokacija, nastala još za vrijeme Napoleona kada je madam Kliko na tim površinama posadila prve nasade crnog grožđa, a kasnije s poznatim vinom Klikun, ime dobilo po lokaciji, osvajalo europske prijestolnice.
"Na klikunu smo nakon uređenja zemljišta na 20 ha vinograda posadili oko 100 tisuća trsova. Sađeno je sa širim redovima, tako da imamo oko 5.000 trsova po ha. Čak 80 tisuća trsova su bijele sorte od kojih dominira graševina, a od crnog grožđa imamo zasađen cabernet, merlot i pinot crni. Ostali dio lokacije su uređeni putovi kroz vinograde i okretišta za mehanizaciju. S novim hektarima vinograda i u budućnosti velikim količinama grožđa morali smo prirediti veliki pogon za preradu grožđa i veliki podrum za njegovanje i čuvanje vina" - napominje Marko Markota, koji je sada direktor tvrtke, a još kao student bio je uključen u sve poslove na Klikunu, tako da sada suvereno vlada sa svim poslovima. Zapošljavaju i dva radnika koji rade na mehanizaciji u vinogradima, a u sezoni kada ima više posla zapošljavaju od 10 do 50 sezonskih radnika.

Novo ulaganje u preradu grožđa i podrume zahtijevalo je dosta sredstava jer u ovoj tvrtki nema improvizacija, sve traži znanstvenu osnovu i vrhunsku opremu najnovije tehnologije. Iako su se odmah opredijelili za male urode po trsu a za bolju kvalitetu grožđa nužno je bilo prirediti vinariju za najmanje 120 tisuća litara vina iz vinorodne godine, što znači posuda od inoxa za najmanje 300 tisuća litara. Kvalitetna vina nikada ne kreću u prodaju odmah nego moraju odležati da postignu svoju najbolju kvalitetu, kažu u Markota vinu i ponosno pokazuju svoj podrum u kojem osim inoxa ima i drvenih bačava za 20 tisuća litara, te posebno drvenih bačava za bariq vina.

U svemu im je pomogao i IPARD program na koji su se javili, posebno iz mjere 103 za završeno ulaganje u preradu i modernizaciju vinarije po kojoj im je isplaćeno 886.666 kuna. S IPARDOM idu u još jedan projekt iz mjere 101, za uređenje putova i ograde oko cijelog vinograda obzirom da se lokacija u cijelosti nalazi okružena šumom.

"Nabavili smo još jednu pneumatsku prešu za cijeđenje kapaciteta do 12 tona masulja, elevator za grožđe, cijevni izmjenjivač topline koji omogućava potpuno hladno prešanje grožđa, novi vinimatik za crno grožđe od 7.500 litara u kojemu crne sorte grožđa provode 7-12 dana koliko traje maceracija crnog grožđa, flotator za bistrenje mošta koji posebno u lošijim vinogradarskim godinama daje dobre rezultate i smanjuje gubitak vina prilikom bistrenja, peristatičku pumpu koja vrlo lagano pretače vino da ga ne uzburka, inox dvodijelne bačve od 12 tisuća litara za odvojeno čuvanje dvije vrste vina, te univerzalnu čepilicu za boce" - naveo je Franjo Markota, koji zajedno s mlađim bratom sve više preuzima poslove s vinom od oca Marinka. Da im u tome dobro ide pokazuju brojne medalje i priznanja za kvalitetu vina na zidovima kušaonice koju su nedavno uredili.

Veliki izazov je i stari vinski podrum u Pleetrnici, star preko 200 godina koji je godinama bio zapušten, a nekada se u njemu čuvalo vino s Klikuna. Do sada su u njega uložili 1,7 milijuna kuna, no do potpune opremljenosti kao vinoteke za turistički dio priče o vinu treba još nekoliko milijuna kuna. I tu priču planiraju prijaviti kao projekt za neki od fondova europske unije.

Vladimir Protić [ pozeska-kronika.hr ]

Međimurske vinske kuće Jakopić i Tomšić izvezle vina u Kinu

portal o vinu

Za međimursko gospodarstvo, a poglavito za vinarstvo i Vinske kuće Alojza Tomšića iz Železne Gore i Branimira Jakopića iz Orehovčaka, 1. travnja 2015. godine povijesni je dan.

Toga dana, kojeg mnogi uzimaju kao zezanciju, za međimursko vinarstvo nastupilo je vrlo ozbiljno i značajno vrijeme kao i trenutak, jer su ove dvije cijenjene Vinske kuće svoja fina vina poslala, odnosno izvezla u nama daleku, ali prijateljsku Kinu.

Prvo, rano ujutro, u kamion tvrtke Maring iz Nedelišća utovareno je 1.800 boca vina obitelji Jakopić, a potom i 900 boca vina obitelji Tomšić. Vino je kamionima prevezeno u riječku luku, odakle će brodom prema Kini. Jakopićeva graševina i pušipel za krajnje odrediše imaju Peking, a Tomšićev cabernet sauvigno pak Šangaj.

Kinezi su za međimurska vina saznali boraveći u spomenutim vinskim kućama, gdje su im se odabrana vina izuzetno svidjela. I Jakopić i Tomšić, kažu kako nije riječ o klasičnom količinskom izvozu, nego izvozu po odabiru kupca, što im donosi sigurno plaćanje i moguć daljnji izvoz. Zasluge u ovom poslu pripadaju i Matiji Posavcu, međimurskom županu.

Branimir Jakopić, kaže kako su Kinezi došli posjetiti Međimursku županiju i potom Restoran Terbotz, gdje su kušali njihova jela i vina, a posebno su im se svidjeli pušipel i graševina. Izrazili su želju da im se odabrana vina dopreme u Peking, a potom je uslijedio postupak za izvoz i 1. travnja vina su konačno krenula u Kinu.

Graševina je kvalitetno vino redovne berbe 2013. i sadrži 11,5 posto alkohola. Pušipel je oznake classic, berbe 2012. i sadrži 14,2 posto alkohola.

Tomšić pak je do Kineza došao posredstvom tvrtke "Maring" koju su na povratku sa sajma u Njemačkoj pohodili poslovni ljudi iz Kine, koje je vlasnik "Maringa" doveo na degustaciju u Tomšićev podrum. Kinezi su se doslovce zaljubili u cabernet sauvignon, uslijedile su narudžbe i u Kinu su krenule dvije pošiljke ovog kvalitetnog vina berbe 2012. koje sadrži 12,7 posto alkohola.

Alojz Tomšić, kaže kako je došlo vrijeme okretanja i drugim tržištima. Veli, kako je lijepo i dobro prodati vino kod kuće, ali je sve upitnija naplata, što u poslu s Kinezima nije problem. Tomšić naglašava kako treba iz takozvanih 3. zemalja privući što više kupaca i novca, a u primjeru Kine, kaže kako oni od nas ne žele ogromne količine nego kakvoću, koju međimurska vina imaju.

emedjimurje.hr

Čaša crnog vina za bolje pamćenje

portal o vinu

Čaša crnog vina dnevno ne treba se piti samo "za bolju krv", već i zbog boljeg pamćenja u starosti koje će donijeti resveratrol.

Resveratrol je antioksidans prisutan u crnom grožđu i kikirikiju, a u nekim studijama je povezivan s pozitivnim učinkom na zdravlje srca, piše časopis Scientific Reports.

Prema novim nalazima, unos resveratrola u srednjoj životnoj dobi je povezan s poboljšanjem pamćenja u starosti.

Znanstvenici sa Sveučilišta Texas A&M napominju kako su njihovi podaci prikupljeni eksperimentima na laboratorijskim životinjama. Po njihovim riječima, životinje koje su primale resveratrol su doživjele udvostručenje rasta neurona.

Uz to, kod njih je zabilježeno poboljšanje cirkulacije te reduciranje upalnih procesa u hipokampusu, dijelu mozga ključnom za pamćenje i učenje.

Chablis, vino koje je iz Burgundije u Pariz desetljećima stizalo kanalima

portal o vinu

Susret s Burgundijom i njezinom Zlatnom dolinom, bez pretjerivanja, ljubav je na prvi pogled. Ljubav za cijeli život! Šarmantna sela skrivaju bogatu povijest, a posve su lišena tvornica i novogradnji, baš kao da su zaustavljena u vremenu. Cijela je regija meka istinskih hedonista. Ako ste k tome i ljubitelj vina - doživljaj je fatalan. Iako su rijetki koji će odoljeti burgundskim kapljicama, Burgundija će i njih osvojiti. Glasovita cesta RN74 ili Route nationale 74 žila je Zlatne doline i poveznica niza malih sela sjajno očuvane arhitekture - ukupno njih 25. Najsjeverniji vinogradi Burgundije su i najpoznatiji. Malo koji ljubitelj bijelih vina nepce nije počastio chablisom.

Malo istoimeno selo središte je eno/gastrobiznisa koji je ovu regiju iz siromašne regije rudnika ugljena pretvorio u vinski raj. Nije se to dogodilo slučajno. Kanalom, koji je spajao rijeke Yonne i Seinne, ovo je vino stizalo do Pariza. Malo je reći da su se svi "navukli" na njega pa nije čudo da se uhodanim putem transportiralo desetljećima, sve do gradnje pruge. No tad su u Pariz počela stizati i jeftina vina iz južnih pokrajina pa se tržište pomutilo, no chardonnay je i dalje najpopularnije bijelo vino na svijetu.

Tanja Božoć [ Večernji list ]

Na Smotri vina središnje Istre 188 uzoraka za degustaciju

portal o vinu

Na 22. Smotri vina središnje Istre, koja se već tradicionalno održava na Uskršnji ponedjeljak u gradiću Gračišću, posjetitelji će degustirati 188 uzoraka vina: 108 bijelih i 80 crnih, kojima se predstavlja 77 vinskih izlagača. Vinska fešta počinje 6. travnja u 11 sati svečanim otvorenjem 15 konoba u staroj gradskoj jezgri Gračišća, a traje do 19 sati.

U konobe na neograničenu degustaciju vina mogu ući svi posjetitelji koji na ulaznom punktu kupe posebno vrećicu i čašu sa logotipom smotre za cijenu 70 kn. S obzirom da se u tu čašu vino ulijeva cijeloga dana, cijena je doista simbolična. Očekuje se dolazak već uobičajenih 20 tisuća posjetitelja, pa zaista vrijedi najaviti da će vino teći u potocima.

Osim u 15 konoba sa vinima za degustaciju, na raspolaganju su im i dvije konobe u kojima ih na degustaciji očekuju izlagači pršuta i sira, kojima također valja pokazati vrećicu i čašu s logotipom priredbe. U staroj jezgri Gračišća bit će otvoreno i deset ugostiteljskih štandova sa bogatom ponudom istarskih specijaliteta i pića. Nakon 19 sati zabava seli u novi dio Gračišća, na nogometni teren uz nastup koncertne atrakcije za mlađu publiku, beogradske grupe S.A.R.S. koja počinje sa svirkom u 21 sat. Cijena ulaznice za koncert je 50 kn.

Vina iz Istre, Slovenije i kontinentalne Hrvatske

Najveći broj uzoraka dolazi s područja Motovuna (32 uzorka); potom slijedi Oprtalj (15 uzoraka), pa Labin (14 uzoraka), Višnjan (13 uzoraka), Tinjan, Pazin i Vižinada (po 12 uzoraka), Žminj (11 uzoraka), Gračišće, Sveta Nedelja i Buzet (devet uzoraka).

Slovenski vinari iz Mokronoga predstavljaju se cvičekom i rakijom, iz Pirana refoškom i malvazijom. Iz kontinentalne Hrvatske dolaze kraljevina iz Svetog Ivana Zeline, dok će po prvi puta na izložbi s rizlingom i graševinom sudjelovati vinari iz baranjskog Popovca i požeško-slavonske općine Velika.

Sva vina ocjenjuje Institut za poljoprivredu i turizam, a u 16 sati je i proglašenje najboljih vina ovogodišnje smotre.

Vinarija Čitluk osvojila tri medalje na Dionizijani 2015.

portal o vinu

Vinarija Čitluk ima respektabilnu dugogodišnju tradiciju u proizvodnji kvalitetnih vina. Vinogradi se prostiru od Mostara do Čitluka na 400 ha lokacija različitih pozicija, nadmorske visine i vrste tla. Lokacije za različite sorte su pažljivo studirane i birane prema njihovom karakteru.

Odlična izloženost vinograda i povoljna mikroklima, zajedno s mudrim poštivanjem tradicije s jedne strane i kontinuiranom modernizacijom s druge, rezultirali su vinima punog tijela i harmoničnog karaktera. Vina Blatina de Broto i Kameno su savršeni izraz autohtonosti domaćih sorti, dok su u vinima od svjetskih sorti utkani duša i srce Hercegovine.

Proizvedeni su uz pomoć moderne tehnologije, isključivo od vlastitog grožđa s namjerom da se postigne što bolji kvalitet.

Vinarija Čitluk je najveći proizvođač ali i najveći izvoznik vina u BiH.

Pored zemalja u okruženju, najviše izvozi u: Njemačku, Švicarsku, Austriju, Nizozemsku, Belgiju, Češku, Poljsku, Rusiju, Kinu, Australiju, N. Zeland, SAD i Kanadu i to više od 50 % od ukupne godišnje prodaje.

Na svim sajmovima u regiji gdje se ocjenjuju vina (Vinovita Zagreb, Gast Split, Orahovica, Mostarski sajam) vina Vinarije Čitluk su u samom vrhu po broju osvojenih nagrada, koje su uvijek motiv za još bolji dalji rad.

Nedavno u Splitu, na Sajmu GAST, ocijenjena su vina iz regije i okolnih zemalja.

Rezultati 20. Međunarodnog ocjenjivanja vina Dionizijana 2015. za vina Vinarije Čitluk i ove godine su vrhunski:

  • u kategoriji bijela mirna vina - Kameno, god. 2013, bodova 86,80, Zlato
  • u kategoriji crvena mirna vina: Blatina de Broto, god. 2012, bodova 89,60; zlato
  • najbolje ocjenjeno crveno vino sajma i Cabernet Sauvignon, god. 2011, bodova 86,40, zlato;

Ovo nije slučajno i samo ove godine, ovo je povijest koja se za Vinariju Čitluk zadnjih 10-ak godina ponavlja.

To govori o jednoj konstanti kvalitete što se rijetko sreće. Iz godine u godinu vina su standardno dobra, često ne samo pobjednici u svojoj kategoriji nego i šampioni sajmova.

Mostarska zlata Cmrečnjakovim vrhunskim vinima

portal o vinu

U prostorijama Mostarskog sajma u Mostaru, održano je 18. međunarodno ocjenjivanje vina, koje je organizirano u sklopu 18. međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2015. koji će se održavati od 14. do 18. travnja ove godine.

Visoko međunarodno Povjerenstvo za ocjenjivanje vina pod predsjedanjem prof. dr. Bernarda Kozine, metodom do 100 bodova ocijenilo je uzorke vina pristiglih iz više država. U silnoj konkurenciji izvrsne ocjene i rezultate dobila su vina obitelji Cmrečnjak iz Svetog Urbana.

Njihov Sauvignon berbe 2014. i Ledeno vino graševina berbe 2012. osvojila su Zlatna odličja kao vrhunska vina. Cmrečnjakovima kao i drugim dobitnicima, odličja i priznanja biti će uručena na svečanostima turistički dana u sklopu sajma.

Marko Cmrečnjak, voditelj obiteljskog podrumarstva vrlo zadovoljno navodi posebnosti nagrađenih vina u gradu podno kršnog i ponositog Velebita.
"Sauvignon je berbe 2014. i kako znamo da je lanjska godina bila izuzetno loša za vinogradarstvo, ovaj uspjeh je velika stvar i dokaz kako je u cijelom procesu podrumarstvo izuzetno važna karika lanca koji ide od grožđa, preko mošta do vina. Ovo vrhunsko vino ima ugodnu sortnu aromu, krasi ga svježina, pitkost i korektni 11 posto alkohola. Ledena graševina 2012. isto je tako vrhunsko i već provjereno vino koje se zlatom okitilo i na Sabatini 2014. u Splitu. Vino je vrlo dobrog okusa, prelijepe zlatne boje i solidnih 11,9 posto alkohola. Zlatna odličja iz Mostaru i nisu neočekivana, ali svejedno nas raduju, jer su potvrda kakvoće naših vina, a našim potrošačima jamstvo da piju zaista nešto najbolje među svjetskim vinima", zadovoljno govori Marko, uvjeren kako će medalja biti još, premda sve skuplja sudjelovanja na ocjenjivanjima i sajmovima čine prepreku da se pojavljuju na većem broju sajmova i izložbi kamu ih organizatori zovu.

Čestitamo, još jednom ponosu Hrvatske i Međimurja, koje je po vinima najpoznatije diljem svijeta.

emedjimurje.hr