Vino

"Vinogradarstvo je jedna vrsta posla i nauke, a proizvodnja vina, vinarstvo s podrumarstvom, nešto potpuno drugo. Vinograd daje sirovinu vinaru, a ja sam odlučio biti samo ovo drugo. Zato Vinarija "Biograd na Moru" nema vlastite vinograde, grožđe otkupljujemo jedino od vinogradara u Ravnim kotarima, ove godine od njih oko stotinu, pa smo u situaciji birati i kupovati najbolje grožđe koje se nudi na tržištu da bismo na kraju dobili i vrhunsko vino" - objasnio nam je svoj poduzetnički stav Branko Bungur, vlasnik "Slad grupe", poduzeća u čijem je sastavu Vinarija "Biograd na Moru", relativno novi, još uvijek široj javnosti manje poznati važan čimbenik vinarstva Dalmacije, Zadarske županije i Ravnih kotara.

Bungurova je vinarija smještena u pogonu nekadašnje pekare, prvo je grožđe preradila 2012. godine, a po tehnološkoj opremljenosti i kapacitetu je najveća i najsuvremenija vinarija u Zadarskoj županiji, čak veća od one "Badelove" u Benkovcu, te druga po veličini u Dalmaciji.

U stotinu bačava od inoksa s dvostrukim stijenkama i suvremenim sustavom kontrole temperature vina, u kojima vino dozrijeva, može odjednom stajati oko 500.000 litara vina.

Pogon od tri milijuna eura

Lani je Vinarija "Biograd" preradila oko dvjesto tona crnog i sto tona bijeloga grožđa, od čega je dobiveno oko 100.000 litara crnih i 60.000 litara bijelih vina. Sorte za koje se Bungur odlučio su cabernet sauvignon, shyraz i merlot od crnih te mareština i debit od bijelih vina.

S obzirom da je 2013. godine proizvedena otprilike ista količina vina kao i 2014. i zato što ova vina traže odležavanje od jedne do tri godine, bačve Vinarije "Biograd na Moru" su gotovo u cijelosti popunjene, iako palete s buteljama još od lani iz Biograda odlaze distributerima vina u Belgiju, Nizozemsku, Poljsku, Češku, Njemačku i Veliku Britaniju. Nove etikete vina iz ove vinarije prepoznali su i zadarski ugostitelji pa se Bungurova vina mogu naći u nizu zadarskih boljih restorana.

Bungur je u pogon uložio tri milijuna eura vlastita novca, bez kredita i ne koristeći državne poticaje. Tvrdi da je mogao proći s puno manjim ulaganjem za iste količine da je koristio stariju tehnologiju. Angažirao je, međutim, nekoliko stranih tehnologa vinarstva, te enologe i sommeliere, da bi instalirao najsuvremeniju tehnologiju i dobio vrhunske proizvode. Cijela linija proizvodnje vina odvija se bez prisutnosti kisika za bijela vina, kako bi se izbjegla oksidacija u bilo kojoj fazi proizvodnje, te uz korištenje mikrooksidatora u proizvodnji crnih vina.

Prerada grožđa starta u moćnom zatvorenom mlinu kapaciteta 7,5 tona na sat, prerada crnog grožđa nastavlja se u dva vinifikatora od 15.000 i 10.000 litara, te završava u bačvama za filtriranje i odležavanje vina.

Zapravo, proces proizvodnje je gotov tek nakon dvije godine sazrijevanja vina, u punionici, liniji za pranje, punjenje plinom pa vinom, čepljenje i etiketiranje boca kojoj je kapacitet 3200 butelja na sat. Toliko da bi i drugi vinari zadarskog i biogradskog područja mogli koristiti ovu liniju gotovo cijelu godinu.

Vinarija "Biograd na Moru" zapošljava pet djelatnika, naravno u sezoni prerade znatno više, a na čelu tima je enologinja Ana Teskera, dok se o svemu u halama i podrumima vinarije brinu podrumari Ante Burčul i Mate Kvartuč.

Bungur svoja vina prodaje u buteljama po cijeni od 40 kuna plus PDV i tvrdi da je to realna cijena za kvalitetu vina koju je u svom pogonu dobio. Do sada još nije sudjelovao na domaćim smotrama i natjecanjima vina i vinara, za sada i ne namjerava, ali je lani na londonskom festivalu vina njegov merlot ušao među osam najboljih na svijetu, a cabernet sauvignon našao se među 25 najboljih. Međutim, Bungur je uvjeren da će vinarski svijet njegova vina proizvedena u Biogradu tek početi upoznavati.

Internacionalni salon vina Monte vino, koji je danas otvoren u Atlas Capital centru u Podgorici, trebalo bi da doprinese povećanju izvoza tog pića i kvalitetnijem predstavljanju crnogorskih proizvođača, saopštio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović.

"Manifestacija je dobra prilika da svi naučimo malo više o kulturi vina, kvalitetima i standardima proizvodnje, ali i rastućoj konkurenciji, sa kojom ćemo, nadam se, uspjeti da se izborimo upravo kvalitetom. Ovo je prilika da domaći proizvođači ubijede potrošače da raspolažu nečim što nema niko drugi i da pokušamo da još više povećamo izvoz i zajednički nastupamo na trećim tržištima", kazao je Ivanović na otvaranju salona.

On je naveo da u Crnoj Gori ima 80 registrovanih proizvođača vina, 44 vinarije, dok su površine pod grožđem dostigle 4,5 hiljade hektara.
"Izvoz dostiže 16,5 miliona eura ili blizu sedam miliona litara vina godišnje. Vino čini petinu ukupnog izvoza poljoprivrednih proizvoda, što govori koliko je za Crnu Goru, kao malu državu važna proizvodnja vina", rekao je Ivanović.

Ivanović podsjetio na značaj vina i njegovu istoriju u Crnoj Gori Ivanović podsjetio na značaj vina i njegovu istoriju u Crnoj Gori.

On je podsjetio da je Ministarstvo poljoprivrede, od prošlogodišnjeg salona vina, pripremilo Predlog zakona o vinu, koji je usvojila Vlada. Taj zakonski dokument bi trebalo, kako je objasnio, da pomogne uzgajivačima grožđa i proizvođačima vina i da zaštiti autohtone sorte grožđa iz Crne Gore.
"Zato će prednost imati oni koji hoće da sade grožđe, a ne oni koji hoće da ga uvoze, od njega prave vino i prodaju ga pod oznakom crnogorsko. Tako nešto će sve manje biti dozvoljeno u Crnoj Gori", poručio je Ivanović.

On je dodao da je preko 216 hiljada eura investirano u vinogradarstvo, kroz MIDAS pozive ili direktnu podršku Agrobudžeta, a zajedno sa Nacionalnim udruženjem somelijera Crne Gore, koje je organizator Monte vina, nabavljen je softver koji će registrovanim vinarima omogućiti vođenje evidencije zaliha i produkcije vina.

Predsjednik Nacionalnog udruženja vinogradara i vinara, Rade Rajković, kazao je da bi softver trebalo da doprinese proizvodnji vina po standardima savremenih tržišta.

Tokom manifestacije, koja traje dva dana, biće predstavljena vina iz više od 80 vinarskih kuća, dok će posjetioci moći da degustiraju neka od 400 različitih vrsta vina. Na manifestaciji, pored crnogorskih vinara, učestvuju i vinarije iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Italije.

Iz Nacionalnog udruženja somelijera, koje je organizator manifestacije, kazali su da je salon Monte vino, nakon pet godina organizovanja, postao najznačajnija vinska manifestacija u Crnoj Gori.

Među brojnim domaćim i inozemnim proizvođačima ružičastih vina koji su proteklog vikenda u zagrebačkom Muzeju Mimara izlagali na 3. Pink Dayu - Međunarodnom festivalu ružičastih vina, našlo se i vino iz obiteljskog podruma Kolar (od Baranjaca još su izlagali Vinarija Kalazić i Vinarija Josić). Predstavili su se ružičastim kuveom od dvije sorte grožđa, frankovke i cabernet sauvignona.

"Riječ je o vinu iz 2013. godine, koje je naišlo na odlične kritike" - kaže član "Kolar dvojca", Kinga Kolar napominjući kako prošlogodišnji rosé još uvijek miruje u bačvama u njihovu obiteljskom podrumu u Suzi.

Na Pink Dayu, objašnjava, našli su se na poziv organizatora, udruge WOW, čiji su članovi prošle godine, obilazeći baranjske podrume u kojima su kušali rosée, svratili i do njihova te ih pribilježili kao potencijalne sudionike Pink Daya.
"Rosé je u posljednje vrijeme postao trend. No to ne znači da odustajemo od tradicije, već samo popunjavamo asortiman" - kaže Kinga, napominjući kako im je ovaj događaj poslužio i za predstavljanje novih etiketa koje će u buduće krasiti boce s njihovim vinima. Etikete su, dodaje, izrađene u Romulić & Stojčić multimedia studiju.

Inače, 3. Pink Day u Muzeju Mimara okupio je brojne domaće i inozemne proizvođače ružičastih vina, najbolje proizvođače ekstra djevičanskih maslinovih ulja u festivalu Green in Pink te više od tisuću posjetitelja koji su mogli uživati u odličnoj atmosferi i kušati više od šezdeset nijansi roséa.

Manifestacija je ujedno obilježila i Međunarodni dan žena, uz slogan "Be good! Think Pink!". Pink Day je imao i humanitaran karakter, kroz projekt Pink Week, koji je, u suradnji s tridesetak hrvatskih restorana, osmislio prigodne jelovnike u duhu ružičaste boje te prikupljao novac za Forum Europa Donna, udrugu koja se bavi prevencijom raka dojke. Prikupljeno je više od 20.000 kuna, a novac će udruga WOW upotrijebiti za kupnju aparata za intraoperativno zračenje koji znatno smanjuje zračenje pacijentica i olakšava im oporavak.

Kao crno vino s manje tanina

Obiteljski podrum Kolar nedavno je posjetila i europska parlamentarka Marijana Petir. Lajoš Kolar darovao joj je upravo rosé iz 2013. godine. Kako ističe, rosé je počeo proizvoditi još prije 15-ak godina, ali u to vrijeme nije bio toliko prihvaćen. "Trend se izmijenio pa je rosé sve traženiji", objašnjava Kolar, dodajući kako je riječ o vinu koje ima sve karakteristike crnog, ali nema toliko tanina.

Predstavljene su i nove etikete, izrađene u Romulić&Stojčić multimedia studiju.

Mađari imaju izvrsna vina, i ako ste tamo, probajte "istražiti" što više vrsta, ponesite si kući, kupite ih kao poklon svojim najdražima… Mađarska vina su još jedna tema o kojima postojeknjige, a i ja ću morati u više navrata doticati temu da bih dala bar solidan uvod, no kao i s mađarskom kuhinjom, valja negdje početi.

U pravilu su cijene vina niže nego kod nas, i dok u Hrvatskoj iole poštenije domaće vino moraš platiti bar 35-40 kn, u Mađarskoj to možes za upola manje. Nisam enolog, ali volim vina i meni je kriterij za solidno vino da ga mogu popiti čisto, bez miješanja s Colom ili mineralnom te da nije kiselo, da me ne boli glava poslije itd. Dok su kod nas butelje u restoranu dosta skupe, recimo koštaju od 150 kn na dalje, u Mađarskoj postoji izražen jedan običaj. Često vlasnik restorana ostvari blisku suradnju s jednim ili više vinskih podruma, iz jedne ili više vinskih regija, dobije od njih dobru cijenu, pa svojim gostima može ponuditi butelje od domaćih proizvođača već od 50-ak kn (od 2000 ft). Ako tražite vino kuće (házi bor), možete proći i povoljnije. Ta simbioza je zanimljiva i zbog toga što kroz restorane u većim gradovima možeš istraživati vinske regije u Mađarskoj. Navodno ih ima 22, i ne vjerujem da bi ih bilo lako obići ni da živimo u Mađarskoj.

Da biste se lakše snalazili s kupovinom mađarskih vina, korisno je znati neke riječi. Vino se kaže bor, a vinski bar je borozó. Zanimljivo je da Mađari imaju jedan glagol koji znači piti vino. Naš jezik nema takvog glagola, ali razmišljala sam kako bi glasio. Mađari imaju i jedan glagol koji znači piti pivo. Što radiš? Vinarim./Pivarim. Kod nas to čudno zvuči, ali kod Mađara je u redu reći sljedeće: Borozok/Sörözök. Vinski podrum se kaže borospince. Pince je podrum, ali i odgovaralo bi našoj riječi konoba jer konobar na mađarskom je pincér. Prije nego krenem na sama vina, još nekoliko napomena. Édes je slatko vino, száraz je suho, a félszáraz/félédes je polusuho/poluslatko (fél - pola, polovica). Bijelo vino je fehérbor, a crno vörösbor (vörös - crveno; Mađari imaju još jednu riječ za crveno - piros, ali te dvije riječi koriste za različite stvari i napisat ću jedan post o bojama, pogotovo o crvenoj. Crno vino je uvijek vörösbor, nikad pirosbor). Mađarska riječ za pjenušac jedna mi je od najzvučnijih, najdražih riječi - pezsgő. Vinska karta u restoranu kaže se borlap (lap - list,stranica; étlap - jelovnik, itallap - cjenik pića (ital - piće).

Kod nas je graševina zakon, i mnogi ljudi apsolutno preferiraju to vino naspram drugih. Iako je vino vrlo rašireno u Europi, zbog našeg lokalnog naziva, teško ćemo ga naći u trgovinama drugih država. Ako ste u Mađarskoj i želite probati njihovu graševinu, potražite ga pod imenom olasz riesling što bi u doslovnom prijevodu značilo talijanski rizling (Olaszország - Italija). Mađari imaju sličan slučaj s pinotom sivim. Imaju svoj lokalni naziv i mnogi ni ne znaju da se iza njega krije pinot sivi. Njihov naziv je Szürkebarát (szürke - siv, sijed; barát - prijatelj). Ako naiđete na furmint, pogotovo tokajski, također će vam biti drag jer iza njega se kriju naši moslavac, pošip ili žilavka. Sve su to sinonimi istog vina. Kékfrankos je frankovka, kékoportó je portugizac plavi. Mnoge druge sorte mogu se prepoznati po imenu. Primjerice, cabernet sauvignon, merlot, syrah, kadarka…

Naravno, poželjet ćete probati vino koje je karakteristično baš za Mađarsku, na koje su Mađari posebno ponosni. Već sam spomenula da Mađarska ima preko dvadeset vinskih regija, i sve su vrijedne pažnje i posjete, no u ovom postu do kraja izdvojit ću tri vinske sorte i četiri regije. Prva regija je već spomenuti Tokaj na samom sjeveroistoku zemlje čija se vina spominju u nacionalnoj himni. Ako volite slatka bijela vina, nećete pogriješiti ni s jednim tokajcem. Izdvojila bih aszú koje je vjerojatno najslađe desertno vino na svijetu. Vidjet ćete na boci da postoje neki pečati ili će pisati 1-6 puttony(os). Boca može imati od 1 do 6 puttony (inače, sama riječ znači košara koja se nosi na leđima za vrijeme berbe i u nju se stavlja grožđe) koji označavaju razinu slatkoće u vinu, i što je više puttonya, to je boca skuplja. Poizvodnja vina je inače težak posao i kapa dolje vinogradarima i vinarima, a proizvodnja ovog vina je još teža jer se beru bobe grožđa, ne čitav grozd i još ima puno caka. Preko 6 puttonya, na vinu će pisati Tokaji Eszencia što predstavlja apsolutnu ekskluzivu među mađarskim vinima, i za njega je jedinstveno što se može piti i nakon 200 godina arhiviranja. Postotak alkohola je 14 i više. Sárgamuskotály je žuti muškat - slatko, pitko vino, kao i szamorodni koji je zadržao slavensko ime.

Drugo vino koje treba izdvojiti je Egri bikavér, bikova krv iz Egera (bika - bik, vér - krv; egri - posvojni pridjev od Egera, grada u sjeveroistočnoj Mađarskoj, blizu Tokaja). Vino je mješavina bar tri sorte i posrijedi je najpoznatije mađarsko crno. Jako je i ide dobro uz teža jela, primjerice svinjetinu, ćevape, divljač. Mene je podsjetio na našeg vranca. Za njega valja izdvojiti malo više novaca ako vas zanima pravi okus tog vina jer jeftinije varijante budu žestoke, kisele, jednom riječju nekvalitetne i poželjet ćete s njim praviti bambus. Ako dođete u tu situaciju, Mađari bambus zovu vadász (inače, vadász znači i lovac, i ne znam kako se dogodilo da se tako kaže i bambus), a gemišt (bijelo vino i gazirana mineralna ili nemineralna voda) je fröccs. Gemišt je priča za sebe u Mađarskoj, imaju puno omjera vina i vode, i svaki ima svoje ime. Najpoznatiji su: nagyfröccs (veliki gemišt - 2 dl vina, 1 dl vode), kisfröccs (mali gemišt; deci vina, deci vode) i hosszúlépés (gemišt "dugog koraka"; deci vina, 2 dl vode). Bevandu nemaju, i ako ih budete tražili da vam je naprave, gledat će vas u čudu, iako će vam je napraviti ako objasnite - znači crno/bijelo vino i obična, negazirana voda. Da se vratimo, osim egerske vinske regije koji proizvodi najpoznatiju bikovu krv, postoji i Szekszárdi Bikavér iz Szekszárda, grada s juga države. Ta regija je također cijenjena po vinima.

Blizu Szekszárda je i Villány, poznat kao mađarski Bordeaux jer tu stvarno izvrsno uspijevaju najpoznatije francuske sorte kao Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc i Merlot. Sve je stvar ukusa, situacije, kvalitete, sjećanja, i teško je izdvojiti jedno vino kao omiljeno, no za mene je to, ako bih morala birati, Cabernet Sauvignon iz Villánya - crno, suho/polusuho vino. Moja kupovina vina u Mađarskoj uvijek uključuje jednu bocu Caberneta Sauvignona, uz druge koje su drage, ali se izmjenjuju ili nove za probu.

Dodala bih još da mađarska vina nisu toliko jaka kao hrvatska vina iz Dalmacije i Istre, iako količina alkohola na etiketi može biti ista. To otprilike znači da možete popiti bocu vina ako ste dobro raspoloženi i u dobrom društvu te u koliko tolikoj formi za pijenje vina. Nećete osjećati ništa posebno u smislu pijanstva. Ako se budete željeli zadržati na toj razini pijanstva s jednim dingačem ili plavcem, dva do tri deci su maksimum.

Vina Laguna osvojila su pet zlatnih medalja na svjetskom ocjenjivanju vina Mundus Vini 2015 - springtasting održanom krajem veljače u Njemačkoj.

Ovo je veliki uspjeh Vina Laguna jer su odnijela čak pet od ukupno šest odličja za vina iz Hrvatske. Najviše medalja osvojila su vina najcjenjenije istarske sorte malvazija; Vina Laguna Festigia Malvazija 2013., Vina Laguna Festigia Riserva Malvazija Vižinada 2011., Vina Laguna Festigia Riserva Malvazija Akacija 2012. te Vina Laguna Festigia Riserva Malvazija Vižinada 2013., a zlato je ove godine zaslužio i Vina Laguna Festigia Merlot 2012.

Mundus Vini najveće je svjetsko ocjenjivanje vina pod pokroviteljstvom organizacije OIV (International Organisation of Vine and Wine) koje se održava svake godine u Neustadtu u Njemačkoj, a u ocjenjivanju vina sudjeluju cijenjeni vinski stručnjaci - enolozi, vinski analitičari, trgovci vinom, sommelieri, restorateri i vinski novinari. Ove godine prijavljena vina ocjenjivalo je 145 članova žirija iz 24 zemlje svijeta.

Posebno je važno napomenuti kako će nagrađena vina biti proglašena i predstavljena na sajmu PROWEIN koji će se održati u Düsseldorfu od 15. do 17. ožujka ove godine.

Nova zlata za Vina Laguna na natjecanju Mundus Vini 2015 nastavak su sjajnih rezultata koje ova vina postižu na brojnim domaćim i svjetskim ocjenjivanjima vina, a posebno malvazije koje iz godine u godinu stječu sve više poklonika diljem svijeta. Za ove vrhunske rezultate zaslužan je mladi tim enologa Vina Laguna na čelu s glavnim enologom Milanom Budinskim koji ulaže značajne napore u kontinuirano unaprjeđenje kvalitete Vina Laguna.

Od ulaska Agrolagune u koncern Agrokor uloženo je više od 30 milijuna eura u nove nasade vinograda, najmoderniju tehnologiju proizvodnje vina i kadrove. Vinogradi Agrolagune protežu se na 610 hektara površine, a samo od 2004. godine posađeno je 500 hektara novih vinograda.

U vinskom svijetu postoje dva zanimanja koja se stalno isprepleću i greškom poistovjećuju. Naime, sommelier i enolog dva su potpuno različita zanimanja. Detaljnije ćemo vas upoznati s tim zanimanjima i riješiti nedoumice koje se oko njih stvaraju.

Riječ sommelier porijeklo vuče iz francuskog jezika, a označava osobu koja služi vino. Sommelier je obrazovana osoba, vrhunski poznavalac vinske kulture koja gostu daje preporuku i poslužuje određeno vino uz određeno jelo. Sommelier brine o vinu od trenutka njegove kupovine, čuvanja, pa sve do posluživanja. Ne opskrbljuje podrume lijepim etiketama, već razumnim izborom vina koja se slažu s jelovnikom i određenom trenutku u kojem će biti korišteno.
Sommelier je stručni radnik, ali i osoba široke kulture, staloženih elegantnih pokreta, nenametljiv, pristupačan i duhovit, kojemu je zadatak da kod gosta probudi interes za jelo i dakako, za piće.

Također mora znati servirati vino. To znači dekantirati vino, servirati šampanjac, odnosno pjenušac, odabrati pravu čašu za pojedino vino i sl. Također, treba znati odrediti pravu temperaturu vina.

Osim toga, sommelier mora poznavati vinske kulture cijeloga svijeta i neprestano učiti, puno kušati i razvijati se i stalno ulagati u sebe. Mora poznavati enološko- gastronomsku kulturu.
Najvažnije, sommelier mora znati sljubiti vino s jelom te znati objasniti zbog čega je to tako da bi taj enogastronomski doživljaj bio potpun.

Enolog je vinski stručnjak, osoba koja posjeduje diplomu studija s područja vinarstva odnosno enologije. Enologija je znanost o kultiviranju vinove loze, proizvodnji i naposljetku, čuvanju vina.

Naime, ta znanost prati put vina - od trenutka sadnje grožđa do arhiviranja vina. Enolog je taj koji kreira vino, te mora poznavati svaki segment kako vinarstva tako i vinogradarstva da bi s lakoćom mogao djelovati u svom području. Enolog je uključen u sve procese koji se događaju kod vina što znači da mora imati znanja i s područja kemije, biologije i srodnih znanosti.

Vještina proizvodnje vina seže još u doba starih Grka i do danas nije mnogo promijenjena, dok su najveće promjene došle u smislu osuvremenjivanja tehnologije s kojima enolozi idu u korak.

Hrvatska je vinom doslovno osvojila Kanadu! Pošipom Stina! I Plavcem! Ovih je dana poznata bolska vinarija "Jako vina" sudjelovala na jednom na najprestižnijih festivala vina na svijetu, na Vancouver International Vine festivalu u Kanadi, na koji se stiže samo po pozivu.

Ovo je prvo pojavljivanje hrvatskog vina, a o vinarskoj Lijepoj našoj tu se gotovo ništa ne zna.
"Ne znamo kako, ali svi su poludjeli za Pošipom Stina, koji je bio prava zvijezda sajma. Gužvu kao na našem štandu, kažu, nitko ne pamti. Kad je krenulo, nismo mogli sami, distributer nam je pomogao točiti. Redovi su bili sva tri dana. U najavama svi su nas stavljali kao jedan od pet štandova koje se mora posjetiti. Već sada je prodano sve što je na tržište Kanade poslano i distributeri vape da im što prije pošaljemo još. Barem tisuću boca moramo odmah vatrogasno slati u Kanadu. I do sada je bilo lijepih predstavljanja hrvatskih vina po svijetu, ali ovako nešto još nikada nismo doživjeli" - kaže Ivica Kovačević, direktor za razvoj bolske vinarije "Jako vino" d.o.o.

Prvom predstavljanju Hrvatske kao vinske zemlje zdušno je pomogao veleposlanik Veselko Grubišić, koji je oduševljen postignutim.
"Gostovali smo u emisiji "Breakfast Television", o našim vinima govorio je moj sin Ivan, izvozni menadžer vinarije. Voditeljica nas je na kraju pozdravila s "Dobro jutro", rekavši da je to i njezin jezik, majka joj je iz Dubrovnika" - prisjeća se Kovačević.

Vrhunac pozitivne zaraze Hrvatskom na VanWinefestu bilo je ekskluzivno kušanje. Od ukupno 750 vina iz 170 vinarija iz cijelog svijeta, pet najcjenjenijih kanadskih vinskih znalaca odabralo je po dva favorita. U prestižni odabir 10 najboljih vina sajma ušao je i Pošip Stina berbe 2013.

A onda su nakon kušanja predstavljači i više od 60 sommmeliera Vancouvera aklamacijom proglasili Pošip Stina berbe 2013. pobjednikom kušanja i najboljim vinom festivala!

"Nismo znali kako reagirati. Bili smo ugodno iznenađeni svime što nam se tamo događalo. To još nisam doživio. Ulazim navečer u hotel, ljudi me zaustavljaju, čestitaju na vinu. Njihov najjači vinski novinar vodio je radijsku emisiju i na kraju je rekao: "Vidimo se dogodine u Hrvatskoj" - još pod dojmom svega kaže Ivica Kovačević.

Cijene

"Boca Pošipa Stina odavde ide za Kanadu po cijeni od 10 eura, a tamo se u trgovinama prodaje za 50 dolara. U restoranima je butelja 130 dolara. U Vancouveru smo prisutni u osam vrhunskih restorana, a u prestižnom hotelu "Four Seasons" naš je Plavac Stina barrique jedno od šest crnih vina koja se služi na čaše" - veli Kovačević.