Vino

Ako u Istri želite doživjeti nešto posebno, vrijedi kušati vina Momjanštine. Idealan položaj brežuljaka okrenutih na jugozapad, prema suncu, preduvjet je i tajna proizvodnje dobrih vina ovog kraja, na mjestu gdje se ljube crvena i siva zemlja, što vinima daje posebno bogatstvo.

Istarska malvazija, muškat, teran, merlot, cabernet sauvignon tipične su sorte čudesnih boja i mirisa. Momjanski muškat ipak je nešto posebno. To je sorta bijelog grožđa koje raste na ograničenom prostoru, na tlu bogatom laporom, na nadmorskoj visini od 200 do 350 metra. Vinska priča obitelji Markežić postavila je svoj kamen temeljac još daleke 1891. s momjanskim muškatom. Od tada pa do danas vrijedne i strpljive ruke slažu vinsku priču nadahnutu željom da se odlikuje svojom iskrenošću i posebnošću. Oblikovali su vlastiti i prepoznatljivi stil kroz brend Kabola.

Vinogradi su smješteni na brežuljku pod nazivom Štancija i u okolici vinarije u Kanedolo kod Momjana. Bez dobrog grožđa nema velikih vina. To znači da priprema dobrog vina započinje već u vinogradu pa obitelj Markežić veliku pažnju posvećuje upravo lozi, pazeći na svaki detalj i obrađujući po ekološkim principima. Vinarija Kabola prva je certificirana vinarija u Istri te prva koja je dobila europski EU EKO (BIO) znak, koji se nalazi na svim vinima iz berbe 2013. - malvazija istarska, rosa, muškat momjanski. Posebnost vinarije Kabola svakako su crna, ali i bijela vina odležala u hrastovim bačvama te malvazija macerirana u amforama. Njihovo grožđe kraćim i duljim maceracijama u hrastovim bačvama i amforama dobiva posebnost i tako nastaju etikete malvazija istarska, malvazija Unica, malvazija Amfora, muškat momjanski, pjenušac RE, teran, merlot, cabernet sauvignon. Vino iz amfora kruna je njihova truda.

"Tu nas je priroda i zemlja najviše podarila tako da je istarska malvazija dobila jednu novu dimenziju", kaže Marino Mrkežić za čiju je obitelj proizvodnja vina više od posla.

Kineska državna kompanija Sinochem International Tendering i srbijanska tvornica pića Rubin iz Kruševca potpisat će memorandum o suradnji, priopćila je kompanija Invej, vlasnik kruševačke tvornice.

Sinochem je spreman koristiti svoje prednosti i putem široke nacionalne mreže proširiti prodaju srbijanskih proizvoda iz Rubina, rekao je Zoran Bekrić, generalni direktor Rubina, što znači da će Rubinova vina uskoro odlaziti u Kinu u mnogo većim količinama.

Supružnici Nada i Branko Čegec u Marinovcu Zelinskom pioniri su proizvodnje ekoloških vina u Hrvatskoj. Eko markica koju posjeduju zahtijeva puno ručnog rada u vinogradu koji se ne smije tretirati agrokemikalijama i mora biti pod stalnim nadzorom stručnjaka.

Dok je većina žitelja Marinovca Zelinskog podno istoimene gore još u snovima, supružnici Nada i Branko Čegec na svom gospodarstvu piju prvu jutarnju kavu i dogovaraju se oko dnevnih poslova. Svakodnevni im je to početak dana jer poslova je mnogo oko blaga, uzgoja i prerade vinove loze, kušaonice vina, proizvodnje bučinog ulja i drugih aktivnosti na imanju. Čegeci su i vlasnici certifikata prvog ekološkog vina proizvedenog u Hrvatskoj, za što su dobili brojna domaća i inozemna priznanja. Na oko 17 hektara ustrojili su svoje gospodarstvo od čega je tri hektara vinograda. Osvjedočeni štovatelji prirode uzgajaju i eko raž, kukuruz i pšenicu pa na taj način zatvaraju krug ekološke proizvodnje. Ona se na imanju događa svakodnevno i podijeljena je među članovima vrijedne obitelji. Majka Nada pored skrbi o guskama, kokošima, kozama, kravama i drugim "četvoronošcima" već s prvim ptičjim pjevom od ekološkog raženog, kukuruznog i pšeničnog brašna mijesi domaći kruh. Peče ga u starinskoj zidanoj krušnoj peći kako su to nekad činile i naše bake.

U suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu Zavodom za vinogradarstvo i vinarstvo ustrojili su 2007. godine pokusne vinograde s otpornijim sortama tzv.višestrukim križancima vinove loze. Neki su zbog dobrih karakteristika preporučeni i za Nacionalnu sortnu listu vina.

Uz glasanje šarolikog blaga koje nadjačava pjev pijetla i uglavnom ratobornih gusana, glava obitelji Branko Čegec s "početkom dana" hvata se poljodjelskih poslova na polju, u vinogradu i voćnjaku u kojem su im zasađene stare sorte jabuka. Počevši od carevića, citronki, bobovca, krivopeteljke, božićnice, boskopa poznatog i kao "krupna kožara", lijepocvjetke i drugih. Rame uz rame, nakon kućanskih poslova Čegecu se pridružuje i supruga Nada posebice kada, kako kažu, "zađu" u vinograd. Nedavno su im završili ovogodišnji jesenski radovi uključujući i vinogradarske sa zasađenim sortama vinove loze chardonnayjem, tramincem, graševinom i mješavinom sorti od štajerske bjelinke i moslavca. Kako su već stigli zimski dani, a vinogradi "odmaraju" valja se pozabaviti preradom grožđa i proizvodnjom vina odnosno soka od grožđa pa posla nikada ne nedostaje.

Sin Toni zadužen je za predstavljanje obiteljskih eko vina na mnogim vinskim sajmovima, manifestacijama zdrave hrane i sličnim događanjima baš kakvo je bilo netom održano u zagrebačkom hotelu "Esplanade" na Festivalu vina. Supružnici u šali kažu kako je "sin zadužen za odnose s javnošću", a spretnost prezentacije moći će dokazati i u zaživjeloj kušaonici vina gdje će im dolaziti posjetitelji. Ljepotu božanskog pića onima koji se odluče kušati ga kod Čegecovih, zasigurno će upotpuniti njihova naočita kćer Helena, studentica informatike, koja nosi i titulu vinske kraljice 2014.

Novoustrojena kušaona vina mjesto je edukacije gdje će gosti imanja ukratko moći doznati i što to krasi ekološka vina u odnosu na ona koja to nisu. Ekološka proizvodnja kažu Čegeci zahtijeva puno ručnog rada jer se ne koriste herbicidi, a vinogradi se "dohranjuju" stajskim gnojem kojeg oni imaju na imanju. To je vrlo dobar odabir jer se na prirodan način potiču korisni procesi djelovanja mikroorganizama. Eko uzgoj zahtijeva poštivanje zakonskih uvjeta počevši od Pravilnika o ekološkom uzgoju kojim se ponajprije zabranjuje upotreba otrovnih agrokemikalija. Nemalo toga ovisi i o naklonosti majke prirode pa je svake godine i berba grožđa drukčija. Ova je bila iznimno loša zbog velike količine kiše koju je i zemlja dosta upila pa se stvorila podloga za razvoj gljivičnih bolesti - peronospore, sive plijesni, pepelnice i drugih. Kako bi doskočili vinogradarskim mukama i bolestima loze, na svojem su gospodarstvu u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu Zavodom za vinogradarstvo i vinarstvo, 2007. godine, supružnici zasadili pokusne vinograde. Uzeli su na gljivične bolesti otpornije sorte vinove loze roda Vitis vinifera koje su pokazale žilavost, jer su one tradicionalne (traminac, chardonnay…) u vinogradima obitelji uništene čak 70 posto. Zato je pokusna sadnja vinograda s tzv. višestrukim križancima poput crnih sorti grožđa "regenta", "cabernet cortisa", "monarha" odnosno bijelih "solarisa" i "johannitera" dala dobre rezultate pa su preporučene i za Nacionalnu sortnu listu vina za Sjeverozapadnu Hrvatsku. Kako su klimatološki uvjeti sve ćudljiviji Čegeci namjeravaju postepeno svoje vinograde ubuduće zasaditi otpornijim vrstama loze. To više jer je ova godina pokazala infekcijski pritisak na plodove koje je itekako napala peronospora pseudogljivična bolest koja uništava sve zelene organe biljke.
Vino pohranjeno u hrastovim i bačvama od bagrema

Širi se, kaže Branko Čegec, po za nju odgovarajućim klimatskim uvjetima od 10 litara kiše po četvornom metru i srednjom dnevnom temperaturom od desetak stupnjeva. Razmahala se i pepelnica najpodmuklija gljivična bolest kojoj ne treba puno za loše aktivnosti po vinovu lozu. Uz malo veću vlažnost zraka ona je opasna već od ranog proljeća. Najveću štetu plodovima nanosi kada bobice ovećaju pa ih ona "presvlači"pepeljastom ovojnicom. Siva plijesan također je imala dobrih uvjeta za razmnožavanje a posebice je opasna u periodu zriobe grožđa. Ove su godine Čegeci bilježili najviše zaštite vinograda ali i najviše štete jer su plodovi kažu bez lišća ostali već u srpnju a bez njega nema ni prijeko potrebnog slada vinove loze.

U rustikalnom domu zelinske obitelji osjeća se duh tradicije i starine predaka. Prostore imanja nemalo ukrašavaju i brojne slike - autorska djela Nade Čegec. Stare klijeti, pejzaži, mrtva priroda samo su dio njenih likovnih uprizorenja. Ovih se dana u tom domu osjeća i blagdanski štih koji je zaživio i u netom otvorenoj kušaonici vina. Za razliku od nje u vinskom podrumu smještene su bačve od nehrđajućeg čelika gdje se nalaze na stotine litara "pića bogova". Vino lepršavog okusa još čuvaju u hrastovim i bačvama od bagrema uz temperaturu zatamnjenog prostora od dvanaestak stupnjeva. Osim vina kojeg spravljaju, u domu Čegecovih može se popiti i prava izvorska voda s obližnjeg dugovjekog izvora Žlebica na kojeg su ponosni mnogi žitelji toga kraja.

U prethodnih desetak godina u Lijevču polju je niklo više od 80 novih vinograda. Radi se o vinogradima, koji se prostiru na površini od dva do pet hektara, a proizvedeno vino uglavnom se plasira na tržištu BiH.

Ovdašnja vina su tražena i na inostranom tržištu, a nekoliko trgovačkih lanaca iz Rusije izrazilo je interesovanje da otkupi oko 50 posto vina, koje se na godišnjem nivou proizvodi u Lijevču polju, na području Laktaša, Srpca i Gradiške.

Vinski kult

Vinari tvrde da se na ovim prostorima ponovo budi vinski kult, dodajući da država koja nema kvalitetna vina ne uživa ni veliki ugled u svijetu. Napominju da prosječan stanovnik BiH godišnje popije manje od 10 litara vina, što je znatno ispod evropskog prosjeka i ističu kako raduje podatak da u posljednje tri godine laganim intenzitetom raste nivo prodaje vina u ovom regionu.

Miroslav Đukić iz Slatine kod Laktaša, pitomog sela smještenog na granici Župe i Lijevča polja, jedan je od najpoznatijih proizvođača vina u banjalučkoj regiji. Prve čokote vinove loze zasadio je na porodičnom imanju, u neposrednoj blizini poznatog banjskog centra Slatina, početkom 1990. godine, a sada se njegov vinograd sa oko 10.000 čokota, koji je u punom rodu, prostire na oko dva hektara. Na sajmovima u BiH osvajao je brojne nagrade za kvalitet svojih vina.
"Sarađujem i sa kooperantima, koji imaju vinograde na površini od 3,5 hektara. Izgradio sam savremenu vinariju i polako stvaramo uslove za povećanje postojećih kapaciteta", kaže Đukić.

Prema njegovim riječima, nema većih problema ni oko plasmana vina na ovdašnjem tržištu.
"Na ovim prostorima dolazi do promjene klimatskih uslova. Zemljišta na ovom području su topla i to je jedan od preduslova za proizvodnju kvalitetnog grožđa", objašnjava Đukić.

Porodični biznis

U vinariji poznatog vinara iz Slatine proizvode se uglavnom bijela vina, koja su, kako kaže, najviše tražena u ljetnom periodu, dok je zima rezervisana za crvena vina.
"Oko 70 posto proizvodnje u vinariji odnosi se na bijela vina. Od bijelih vina proizvodimo "Rajnski rizling", "Šardone" i "Sovinjon", a od crvenih "Pino", "Frankovku", "Kaberne sovinjon" i "Merlo". Ovo je porodični biznis, koji zahtijeva mnogo vremena i ljubavi. Vino je svojevrsni kulturološki fenomen i kompletna civilizacija je nazamisliva bez vina, a kroz vino je prožeta naša poezija i umjetnost. Raduje me što se i sve više komšija u slatinskom kraju odlučuje na proizvodnju vina, jer vinogradarstvo na ovim prostorima ima dugu tradiciju i svijetlu budućnost", smatra Đukić.

U Gračanici će danas biti održan Sajam vina koji promoviše tradiciju proizvodnje vina i kulturnog nasljeđa Kosova i Metohije.

Sajmu će prisustvovati direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić, a očekuje se i dolazak gradonačelnika Novog Sada Miloša Vučevića, saopšteno je iz Kancelarije.

Sajam vina u Gračanici održava se sa namjerom unapređenja vinogradarstva u pokrajini i međusobnog povezivanja proizvođača vina.

Akcenat će biti stavljen i na zaštitu geografskog porijekla Hočanskog vina, povezivanje vinara tog kraja i njihovu saradnju s ostalim privrednim granama stvaranjem klastera sa kulturno-turističkim djelatnicima.

Ovaj skup pruža mogućnost za razmjenu iskustava koji se odnose na poboljšanje procesa proizvodnje vina, kao i plasmana proizvoda na realnim tržišnim osnovama.

Ovaj skup otvoriće zamjenik premijera samoproglašenog Kosova Branimir Stojanović.

Svečano otvaranje Sajma je u 15.00 časova u etno-kući u Gračanici uz kulturno-umjetnički program ansambla "Venac".

Sajam vina organizuje Edukativni centar - Akademija vinskog turizma

U organizaciji Turističkog klastera "Hercegovina" i Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA) u hotelu "Leotar" u Trebinju je održana turistička manifestacija "Dan mladog vina".

Još nezrela vina ovogodišnje berbe predstavilo je osam trebinjskih vinarija, dok su se ugostitelji iz pobrinuli da gostima prezentuju bogatu gastonomsku ponudu Trebinja.

Druženje uz vino i specijalitete hercegovačke kuhinje otvorili su gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević i savjetnik u Ambasadi Japana u BiH Kazumasa Mijazaki - simboličnom degustacijom mladog vina.

Ističući značaj njegovanja i promocije autohtonih proizvoda za razvoj turizma, gradonačelnik Trebinja je podsjetio da je prije dva dana potpisao ugovor o korišćenju IPA fondova vrijedan 250.000 Evra - namijenjenih projektu brendiranja pljevaljskog sira i trebinjskih vina.

"Dakle, gospodo trebinjski vinari, brendiranje vina je proces koji otpočinjemo već naredne sedmice. Ovo je jedna od najznačajnijih turističkih i privrednih donacija koje je uspjela da obezbijedi naša administracija", istakao je Vučurević.

Savjetnik u Ambasadi Japana u BiH Kazumasa Mijazaki podsjetio je da se vina četiri vinarije iz Hercegovine, a među njima i trebinjskog podruma Tvrdoš - od prošle godine izvoze na japansko tržište, te poželio da u narednom periodu i drugi trebinjski vinari ostvare isti uspjeh.
"Primjetio sam ovdje među vinarima mnogo mladog svijeta. Mislim da Trebinje zaista ima veliki potencijal i budućnost kada je u pitanju ova proizvodnja", istakao je Mijazaki.

Kako je rečeno, cilj manifestacije "Dan mladog vina" je "promocija vinskog turizma, te jačanje međusektorske saradnje između proizvodnje lokalnih vina, autohtonih gastronomskih proizvoda i turizma".

Ukoliko zakon o vinu bude usvojen u predloženom obliku, neminovno će doći do gašenja fabrike Neksan, izjavio je vlasnik te fabrike Miodrag Davidović na jučerašnjoj javnoj raspravi o nacrtu zakona o vinu.

Nacrt zakona članom 42, koji se odnosi na obavezne podatke za označavanje vina, ne omogućava proizvođačima koji proizvode vino od uvezenog grožđa da označe proizvod, za razliku od važećeg zakona po kojem je proizvođač dužan da na etiketi istakne porijeklo grožđa. "Neksan", najveći proizvođač vina u Crnoj Gori nakon kompanije "13 jul Plantaže", proizvodi stono vino od grožđa vranac koje se uvozi iz Makedonije, što je naznačeno na etiketi.

Samostalni savjetnik u Ministarstvu poljoprivrede Marija Krstić kazala je na javnoj raspravi da EU ne predviđa proizvodnju vina od uvezenog grožđa, iako ni Crna Gora ni Makedonija nijesu članice evropske zajednice.
"Grožđe iz Makedonije se izvozi i u Njemačku, Austriju, Sloveniju, Bugarsku i mnoge druge države EU. Ukoliko je cilj da se ugasi i ovo malo preduzeća što je ostalo, to je onda najlakši način", rekao je Davidović.

On je najavio da će pravni tim Neksana uputiti resornom ministarstvu, koje je predlagač zakona, predloge i sugestije na nacrt.
"Nadamo se da zakon neće proći jer to je bukvalno pucanje sebi u nogu. Vjerujemo da nikome nije stalo da zatvara fabrike koje rade normalno. Ne možemo da vjerujemo da je nekome u interesu da otpušta radnike bez racionalnog razloga. Ako je jedini cilj da ta fabrika ne radi, onda neka ne radi. U protivnom nam ne preostaje ništa drugo nego da preselimo fabriku u drugu državu gdje će moći da radi", kazao je Davidović, dodajući da ovakve zakone nije uvela nijedna država.