Vino

Područje Brodskog Stupnika u Slavoniji izrazito je pogodno za uzgoj vinove loze, što su prepoznali još i stari Rimljani, koji su ovdje lozu i donijeli.

Zemlja obiluje mineralima, a Dilj gora puna je terasa, okrenutih prema izvoru sunca, što je jedan od glavnih čimbenika za proizvodnju vina. Upravo na takvom terenu nalazi se četrdesetak hektara vinograda u okviru resorta Stupnički Dvori, nakadašnja vinarija Zdjelarević. Vinarija, podignuta najprije kao obiteljsko imanje 1985. godine, trudom i ulaganjima prerasla je u jedinstveni resort u regiji, pod novim nazivom Stupnički Dvori.

"Sav dodatni kapital koji se ostvarivao poslovanjem, godinama se ulagao u kupovinu zemljišta. Uz sredstva Hrvatske banke za obnovu i razvoj, sufinanciran je dio kamate za izgradnju hotela i modernizaciju vinarije", priča nam Tvrtko Kračun, voditelj marketinga u Stupničkim Dvorima.

U vinariji samo izuzetna vina

Najveći dio ovih vinograda na obroncima Dilj gore čini Graševina i Chardonnay, a vina su nositelji brojnih nagrada, kako domaćih tako i inozemnih, kao što je Decanter World Wine Award 2010. godine. Robert Parker, jedan od najpoznatijih svjetskih vinskih kritičara, jednom je od vina iz vinarije Stupnički Dvori dodijelio više od 90 bodova na svojoj ljestvici, što govori u prilog činjenici da se radi o kvaliteti proizvoda svjetskih razmjera. Vinarija je jedna od najstarijih u Republici Hrvatskoj, dok godišnji kapacitet iznosi tristotinjak tisuća litara vina izuzetne kvalitete, a u podrumu vinarije smještena je i arhiva vina.

"Parkerova ljestvica" bodovanja donosi se u vrijednosti od 50 do 100 bodova:

• 90 - 100 bodova dobivaju izuzetna vina. Riječ je vinima izvrsnim i iznimnim vinama.
• 80 - 89 bodova dobivaju vrlo dobra, iznadprosječna vina.
• 70 - 79 bodova dodjeljuje se vinima prosječne i solidne kvalitete.
• Manje od 70 bodova dodjeljuje se ispodprosječnim vinima s vidljivim nedostatcima, kao što je prekomjerna kiselost, izostanak okusa ili nečist miris i okus.

Najvažniji kontinuirani razvoj

"Nakon stečenog iskustva s vinarijom, a u skladu sa svjetskim trendovima, logičan je slijed bio zaokružiti ponudu. Sadržaj smo objedinili u resort te se sada u sklopu Stupničkih Dvora nalazi vinarija, hotel i restoran, a zapošljavanjem novog stručnog kadra, osobito enologa, radili smo na poboljšanju kvalitete vina i fokusiranju na izvoz", napominje Kračun.

Da se u dodatnu ponudu ovdje uistinu mnogo ulaže, dokazuju brojne dodatne mogućnosti koje su na raspolaganju posjetiteljima. Tako je od ove jeseni organiziran poseban kutak za najmlađe posjetitelje, pod nazivom "Kredica". Vikendom su na raspolaganju i tete čuvalice pa posjetitelji restorana mogu u miru djecu ostaviti na čuvanje, druženje i zabavu.

Ostalu ponudu čini obilazak vinarije uz stručno vodstvo, zakup hotela za svadbene svečanosti, korištenje bicikala za vožnju uređenim stazama kroz vinograde. Iz Stupničkih Dvora mogu se pohvaliti s više od 100 vrhunski odrađenih vjenčanja, odnosno mnoštvom zadovoljnih parova koji su svoj sudbonosni "DA" izrekli upravo na obroncima Dilj gore.

Organizacija vjenčanja

Stupničke dvore trenutno čini 26 zaposlenih, a cijelo je poduzeće u vlasništvu stranog poduzetnika, Leva Mezhibovskiyog. Ovdje smatraju da je ulazak svježeg kapitala imao izrazito pozitivan učinak na cjelokupno poslovanje, budući da su se sada otvorile prilike za učvršćivanje pozicije ove poznate vinarije na tržištu.
"Cilj nam je postati destinacija obiteljskog i aktivnog turizma ruralnoga područja Slavonije. Osobito smo ponosni da naše kulinarstvo vodi Dalibor Žalac, jedan od najboljih slavonskih kuhara tradicionalne kuhinje. Svim su posjetiteljima restorana, iz kojeg se pruža predivan pogled na vinograd, na raspolaganju somelijeri, koji pomažu u odabiru vina", ističu iz Dvora. Dalibor Žalac je naime osvajač brojnih nagrada, među kojima je ona za najboljeg kuhara Slavonije 2013. godine.

Osluškivati želje kupaca

Željnima dužeg boravka na imanju na raspolaganju su sobe s predivnim pogledom na stupničke vinograde, a svaka je naime opremljena masovnim hrastovim namještajem rađenim po mjeri te kupaonicom i svim potrepštinama modernoga čovjeka. Kako bi ugodili potrebama klijenata, u hotelu spremni čekaju i antialergijski madraci. Iako su nedavno imali jako puno ulaganja, u planu im je dodatni razvoj ponude, a po mogućnosti i korištenje sredstava iz EU fondova.
"Iskustvo nam pokazuje da je najvažnije biti ustrajan, ulagati i investirati. Ključno je osluškivati tržište i dati ljudima da sudjeluju u kreiranju ponude. Marketing je naravno ključan u svemu tome, a danas osobito Internet stranice i društvene mreže putem kojih se komunicira s korisnicima. Ljudi su spremni sudjelovati, ukoliko ste ih voljni uključiti u rad, treba osluškivati njihove želje, a zbog klijenata i postojimo", poručuju.

Spor oko zaštite imena vina teran između Hrvatske i Slovenije još nije riješen, a s obzirom na to da je slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan u više navrata isključio mogućnost dogovora s hrvatskim vinogradarima, zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić upitao je Europsku komisiju što poduzima kako bi ispravila pogrešku učinjenu registriranjem imena teran kao slovenskog autohtonog vina.

"Ispravite tu pogrešku!", poručio je zastupnik Jakovčić, pojasnivši da Slovenija nije imala pravo zaštititi ime teran kao svoje autohtono vino jer je teran naziv i sorte grožđa na području Istre.

Teran je naziv istarske sorte grožđa i vina koje je više od 650 godina dio identiteta Istre.
"Potkraj 19. stoljeća u Istri je bilo između 35 i 40 tisuća hektara vinograda sorte teran. No Slovenija je 2004. u EU zaštitila teran kao svoje autohtono vino, zbog čega je hrvatskim proizvođačima zabranjeno prodavati vino sorte teran na tržištu pod tim nazivom", navodi IDS-ov europarlamentarac.

Naime u obrazloženju svog pitanja: "Što će Europska komisija poduzeti kako bi ispravila pogrešku koja znači presedan u vinskom zakonodavstvu EU-a?", Jakovčić je ujedno podsjetio Europsku komisiju da su znanstvena istraživanja nedvojbeno dokazala da je teran sorta grožđa.
"A sorta se ne može zaštititi; svatko ima pravo koristiti naziv sorte. Slovenija, za razliku od Hrvatske i Italije, u svom zakonodavstvu nema sortu teran. Prema slovenskim propisima, teran se proizvodi od grožđa sorte refošk. Hrvatska i Italija imaju i sortu i vino teran i refošk", upozorava Jakovčić.

"Pokušavamo u prijateljskom ozračju s kolegama iz Slovenije raščistiti temu zaštite terana. On je zajednička baština Istre; hrvatskog, slovenskog i talijanskog dijela. Sada je sasvim jasno da je Slovenija zaštitila teran kao sortu. To nije pravi put! Vjerujem da će EK ispraviti tu pogrešku. U vezi s time postavio sam pitanje Europskoj komisiji. Ne može se naime izbrisati stoljetna povijest Istre. U Isti raste teran, pije se teran. To je nedvojbeno vino i sorta koja postoji u hrvatskom, slovenskom i talijanskom dijelu Istre i kao takva treba biti priznata u svim dijelovima Istre", izjavio je Jakovčić, najavivši da će o tom problemu idući tjedan razgovarati s europskim povjerenikom za poljoprivredu Philom Hoganom.

Vlasnik crnogorske vinarije "Bogojević", Aleksandar Bogojević, reagujući na najavljenu izmjenu zakona o vinu kazao je da je neophodno povećati domaću proizvodnju grožđa čime bi se spriječio uvoz iz inostranstva. On je dodao da se predloženim članom zakona štite upravo mali proizvođači vina.

Podsjetimo, nacrt zakona o vinu članom 42, koji se odnosi na obavezne podatke za označavanje vina, ne omogućava proizvođačima koji proizvode vino od uvezenog grožđa da označe proizvod, za razliku od važećeg zakona, po kojem je proizvođač dužan da na etiketi istakne porijeklo grožđa. "Neksan", najveći proizvođač vina u Crnoj Gori, nakon kompanije "13 jul Plantaže", proizvodi stono vino od grožđa vranac koje se uvozi iz Makedonije, što je naznačeno na etiketi.

Bogojević smatra da će pomenutim članom zakona najviše biti pogođeni upravo "Neksan" i dijelom "13 jul Plantaže".
" Mislim da će pomenutim članom zakona biti pogođeni ljudi koji prave vino od uvezenog grožđa. Ne vidim da u Crnoj Gori sem vinarije "Neksan" i "Plantaža" neko uvozi grožđe za te potrebe, i to najčešće iz Makedonije. Tako da će, ako se usvoji zakon, to njih najviše pogoditi. Predstavnici Neksana su već na raspravi iskazali nezadovoljstvo zbog toga. Što se tiče nas, malih proizvođača, to nas neće uopšte pogoditi" - pojasnio je Bogojević i dodao:

"Iskreno se nadam da će se tim zakonom, pošto u Crnoj Gori ima dosta nelegalnih proizvođača vina, kakvi su vlasnici gostionica koji kupuju uvezeno grožđe od kojeg prave vino mimo zakona, naći način da se reguliše i ta problematika."

Bogojević napominje da je u obrazloženju predlagača zakona naglašeno da time crnogorski zakon prilagođavamo zakonu Evropske unije i njihovoj regulativi, i po njemu tu nema ništa sporno.
"Taj zakon je uveden i u Hrvatskoj, pa su hrvatski vinari od tada onemogućeni da uvoze grožđe iz Makedonije i da prave od njega vino, ali sa druge strane omogućeno im je da kupuju vino iz drugih članica Evropske unije, kao što je Francuska. Shodno tome, jedan od prijedloga vinarije "Neksan" je da postojeći zakon o vinu ostane na snazi, do prisupanja Crne Gore Evropskoj uniji" - naveo je Bogojević.

On smatra da je predložena odredba zakona o vinu kruta i preuranjena, ali i da je upravo u interesu malih proizvođača u Crnoj Gori, kojima bi time bila zaštićena proizvodnja.
"Konkretno, ja nemam nikakvog interesa da uvozim grožđe. Volio bih da naše vinarije povećavaju svoje kapacitete i otkupljuju grožđe od domaćih proizvođača. Mi imamo problem što imamo malo tih domaćih proizvođača i što je cijena malo visočija nego u okruženju, ali mislim da će to vremenom da se promijeni. Ukoliko se poveća broj vinograda, povećaće se i količina grožđa, pa onda ne bi bilo potrebe da Neksan ili Plantaže kupuju grožđe iz uvoza, već bi mogli da ga otkupe od domaćih proizvođača. Znači, u interesu je svih da se poveća domaća proizvodnja" - pojasnio je Bogojević.

On je apelovao na nadležne da spriječe nelegalni uvoz grožđa u Crnu Goru.
"Neksan je legalni uvoznik grožđa. Tako da će uvođenjem novog zakona na udaru biti legalni uvoznici grožđa. Na kraju krajeva, postavlja se pitanje da li država zna kako je moguće da grožđe koje se uvozi iz Makedonije za pravljenje vina, nerijetko završi na kamionskoj pijaci, koja je napravljena da bi domaći proizvođači na njoj prodavali svoje proizvode, a ne da bi firme preprodavale to uvezeno grožđe?! Od velike je važnosti, zapravo, imamo li kontrolu toka toga grožđa" - zaključio je Bogojević.

Carski vinograd, koji se nalazi na desetak kilometara udaljenosti od Trebinja, na ušću Sušice i Trebišnjice, ove godine slavi 120 godina postojanja. Lokalitet je ovo sa kojeg dolazi žilavka, prepoznatljiva autohtona sorta vina koja čuva duboki pečat podneblja iz kojeg dolazi.

Austro-Ugarska monarhija je krajem 19. stoljeća Trebinje proglasila najpogodnijim za proizvodnju žilavke, odlučivši da upravo na ovom mjestu 1894. godine podigne čuvene Carske vinograde, čije se vino slalo i na bečki dvor.

Austrougari su dosta ulagali u vinarstvo i ovaj dio Trebinja, budući da je ovo područje, kao najjužniji dio monarhije tada bilo i klimatski najpogodnije za proizvodnju vina. Probali su razne vrste, no ipak je žilavka bila sorta koja je postojala još od Rimljana i koja je dala najbolje rezultate.

Trebinjska žilavka na svjetskoj vinskoj karti 2004.

"Ako je vinova loza majka moderne žilavke, onda joj je ovaj lokalitet otac. Ona se kasnije raširila po čitavoj Hercegovini i sad je ima ne samo u Trebinju, nego i u mostarskom, ljubuškom i čitlučkom kraju… dosta se uradilo za tu sortu i ona je najzastupljenija u hercegovačkim vinogradima", govori Radovan Vukoje, direktor Vinarije Vukoje, aktivne još od 1982. godine, otkada na ovom području proizvodi i služi autohtona vina i lozove rakije.

Vina ove vinarije u posljednjih su nekoliko godina osvajala tržište, ne samo BiH i Balkana, nego i čitave Evrope, a svoje ljubitelje su pronašli i na azijskom i američkom tržištu, osvojivši preko 80 zlatnih medalja na svjetskim smotrama vina i najbolje ocjene svjetskih poznavatelja vina. Zahvaljujući svojoj žilavki, Vinarija Vukoje našla na svjetskoj vinskoj karti 2004. godine kao jedino vino iz Bosne i Hercegovine.

Pored Carskih vinograda, ova vinarija uzgaja grožđe i u vinogradima u Zasad polju na ulazu u Trebinje, gdje su na površini od 25 hektara zasađene sorte vranac, žilavkla, cabernet sauvignon, chardonnay, pinot noir, sirah, muskat i merlot.

Vinova loza priča priču vremena i zemljišta

Sudbina vinove loze jeste da priča priču zemljišta na kojem raste, ona je priča vremena i klimata koji ovdje predstavlja kombinaciju između mediteranske i kontinentalne klime. Budući da se Carski vinograd u Trebinju nalazi na 305 metara nadmorske visine, uvjeti su veoma specifični i utječu na sam okus vina.

"Ovdje dolazi do miješanja klime - svježine koja dolazi sa kontinenta i planina sa mediteranom koji ulazi kroz vrata Popovog polja. Stoga i vino koje se ovdje pravi, žilavka, ima osebujnu aromu u kojoj se miješaju svježe note hercegovačkog bilja, cvijeća i vinogradarske breskve sa mineralnim, slanim notama koje dolaze od zemlje i kamena i pokazuju veliki utjecaj Mediterana", pojašnjava Vukoje.

Ovaj je lokalitet specifičan i po velikim temperaturnim amplitudama i razlikama između dnevne temperature, koja zna ići i do 40 stepeni celzijusa i noćne koja se zna spustiti na 13, 14 stepeni, što je idealno za kvalitetna bijela vina.

Žilavka, "Hercegovac zarobljen u boci"

Trebinjsko vino čuva duboki pečat podneblja iz kojeg dolazi, a vinogradarstvo zahtijeva i dobro vinarenje, u cilju isticanja svih atributa vina. Njegovom se proizvodnjom nastoji očuvati ono najbolje od prirode, a potom nadopuniti strpljenjem i odležavanjem vina u samom podrumu.

Radovan Vukoje ističe kako im je zadovoljstvo, ali i obaveza da na pravi način propagiraju vinarstvo Bosne i Hercegovine, budući da je upravo boca najbolja slika jednog kraja budući da se kroz nju osjeti kakvo je vrijeme i zemljište u tom kraju, ali i kakvi su ljudi.

"Žilavka i carsko vino najbolje slikaju Hercegovinu. Često kažu kako je upravo žilavka taj 'Hercegovac zarobljen u boci', to je sorta koja nas ovdje najbolje opisuje - snažna, jaka i vatrena, baš kao i ljudi koji žive ovdje, a s druge strane i blaga, puna, sa domaćinskom crtom, baš kao naš temperament. Bez čovjekovog utjecaja nema dobrog vina", navodi Radovan Vukoje.

Povodom manifestacije "Lijepa li si…", Bratovština sv. Nikole Tavelića Buna-Mostar i Župa Blagaj, organizirali su manifestaciju pod nazivom Sajam vina. Ovo je osmi put do sada da se takav sajam organiziran u prostorijama Bratovštine na Buni.

Nakon sv. Mise uslijedilo je otvaranje Sajma i kušanje mladih vina kao i bogata večera koju su pripremili članovi Lovačke sekcije Bratovštine. Ovogodišnji sajam vina je otvorio prošlogodišnji pobjednik Mario Stojčić, a tijekom večere proglašeni su ovogodišnji pobjednici Sajma. Uručene su i zahvalnice prijateljima Sajma.

Na ovogodišnjem 8. Sajmu vina posjetitelji su mogli nabaviti i prigodne suvenire: gravirane čaše za vino, drvene bukare, staklene butelje, kao i vino za predstojeće božićne blagdane.

Cilj Sajma vina na Buni je promocija domaćih autohtonih vina i obiteljskoga vinarstva, koje ima dugu tradiciju na ovim prostorima, te edukacija mladih vinara. Organizatori žele putem Sajma poticati zajedništvo među ljudima, upoznavati vinare, razmjenjivati iskustava i obogaćivati blagdanski božićni ugođaj.

Ocjenjivanje su radili stručni enolozi, ukupno 59 vina od toga 33 bijela vina i 26 crnih vina.

Ovogodišnji pobjednici - bijelo vino:

1. Gojko Cvitković
2. Dalibor Martinović
3. Mladen Primorac

Ovogodišnji pobjednici - crno vino:

1. Tomislav Ćorić
2. Ivica Lovrić
3. Josip Buntić/Stipe Ljubić (dijele treće mjesto)

U Hotelu Antunović u Zagrebu 9. prosinca održana je, na poticaj Vinistre, udruge istarskih vinara, konferencija o teranu. Konferencija je okupila vinske stručnjake, znanstvenike, predstavnike institucija, novinare, sommeliere, distributere i trgovce vinom, ugostitelje, konzultante i enologe kako bi ih upoznala sa situacijom oko terana, znanstvenim otkrićima vezanim uz sortu teran te stilovima terana na tržištu.

Na uvodnoj radionici o povijesti te današnjoj situaciji terana govorili su Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre, Franko Lukež, predsjednik Hrvatskog sommelier kluba, Zvjezdana Blažić, pomoćnica Ministra poljoprivrede, te prof.dr.sc Edi Maletić čiji je znanstveni rad potvrdio da je teran sorta različita od refoška.

Druga radionica je u formi vođene degustacije predstavila svježe terane te definirala njihove stilske značajke i mogućnosti korištenja terana kao dnevnog vina. Radionicu su vodili Ivo Kozarčanin, vinski novinar i Darko Baretić,član Hrvatskog sommelier kluba.

Treća se radionica bavila odležanim, zrelim teranom, njegovim karakteristikama i potencijalom odležavanja te gastronomskom primjenom, a publiku su kroz vina vodili Daniela Kramarić, sommelierka i vlasnica Plavog podruma i Sandi Paris, voditelj edukacija u Hrvatskom sommelier klubu. Na konferenciji se moglo kušati više od 50 etiketa terana.

Vinarije / vinari sudionici konferencije

Franc Arman, Marijan Arman, Vina Benazić, Benvenuti vina, Bertoša vina, Vina Cattunar, Commot, ATC Coronica, Vina Cosetto, Coslovich, Cina Cuj, Damjanić vina, Degrassi, Vina Dešković, , Vina Dobravac, Elio Fakin, Vina Franković, Geržinić Marko, Vina Grgor, Kabola, Kozlović vina, Legovina, Vina Matić, Vina Matošević, MB Vina, Damir Mihelić, Mario Peršurić, Vina Pilato, Poletti vina, Vina P&P, Vina Prodan, Vinarija Rossi, Pino Rossi vina, Vina Ritoša, Roxanich, D&D Sirotić, Sosich wines, Tomaz vina, Trapan Winery, Vina Laguna, Dean Visintin, Vivoda, Vorić Josip, Zigante i Vina Zigante.

Nakon posjeta sjevera Europe, iz vinskog podruma Goriška Brda pripremili su priopćenje za našu internetsku stranicu. U Danskoj će briška vina biti vrlo dobro zastupljena.

"Očekujemo da ćemo u Danskoj osnažniti prodaju u trgovačkim lancima, kao i u gastronomskom HORECA sektoru, koji je za nas još uvijek posebno važan. U trgovinama ćemo biti prisutni prvenstveno s linijoma Villa Brici light, a u HORECA i specijaliziranim trgovinama (wine shops) s ostalim linijama vrhunskih vina, Quercus, Krasno, Bagueri i A Plus", izjavila je predstavnica za izvoz u tvrtki Vinska klet Goriška brda d.o.o., Neja Škrinjar.

Na dansko je tržište tvrtka stupila prije pet godina. U početku su se povezali s jednim od uspješnih tamošnjih vinskih klubova te tako postigli prve, iako skromne, prodajne rezultate. Nakon višegodišnjeg sustavnog ulaganja u dansko tržište, u razdoblju su između 2010. i 2012. povećali prodaju, pridobili dodatnog distributera i proširili asortiman vina koji su nudili danskim ljubiteljima vina.

Godine 2012. na tom su tržištu zabilježili pad budući da su se tada znatno povećala davanja na uvozna vina. U posljednje se vrijeme prilike na danskom tržitu poboljšavaju i u budućnosti se očekuje povećanje potrošnje uvoznih vina, povjerila nam je sugovornica.

Prošli su tjedan predstavnici vinskog podruma zajedno sa slovenskom delegacijom posjetili Dansku kako bi učvrstili suradnju s tom regijom.
"Od posjeta očekujem povećanje poslovnih kontakata i prodaje na tom tržištu", zaključuje Škrinjareva.