Vino

U Hrvatskoj je lani u oko 83 tisuće vinograda 41.361 vinar proizveo nešto više od 1,2 milijuna hektolitara vina. Proizvodi se više od 260 sorti vina, od čega je oko 120 do 130 autohtonih, dok je od svih vinara u Hrvatskoj samo 1.337 njih u sustavu zaštite kontroliranog zemljopisnog podrijetla s 4.859 vina.

Pozicija hrvatskih vinara je tim više izazovna ako se zna da je Europa kolijevka vinarstva. Tri vodeća svjetska proizvođača vina su, naime, Francuska, Italija i Španjolska, a upliv vina iz ovih zemalja na hrvatskom je tržištu još izraženiji otkako je naša zemlja postala članica Europske unije.

Međutim, domaća vina su, unatoč tome, izuzetno popularna kod hrvatskih potrošača.

Tako će domaćim vinarima biti drago čuti da čak 91,9% građana više vole hrvatska nego strana vina. Upravo je to pokazalo anketno istraživanje magazina Ja trgovac i agencije Hendal o konzumaciji vina u Hrvatskoj provedeno tijekom listopada 2014. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana.

Od konzumenata vina najviše je onih koji vino piju samo u posebnim prilikama (16,3%) te onih koji kažu da ovo piće konzumiraju rijetko (14,8%). Redovitih potrošača je više od petine: 11,9% je onih koji vino piju svakodnevno, a 11,7% onih koji to čine barem jednom tjedno. Povremenih konzumenata, onih koji piju vino barem jednom mjesečno ima 7,7%, a da vino uopće ne piju ističe pak 37,6% ispitanika.

Bijelo vino odnosi laganu prevagu kada je riječ o preferiranoj vrsti vina. Naime, bijelo vino konzumira 56,4%, a crno vino 52,7% sudionika ankete. Daleko iza je rose koji je najdraža vrsta vina za 3,4% ispitanika.

Svakako najvažniji zaključak istraživanja je da domaća vina ne trebaju strahovati za svoj imidž jer čak 91,9% sudionika ovog istraživanja naglašava da više vole piti hrvatska nego strana vina. Vina stranog podrijetla prvi su izbor za samo 5% ispitanika.

Upitani iz koje regije najviše vole piti vina potrošači su s 36,3% glasova na prvo mjesto smjestili Dalmaciju, koju slijedi Slavonija čijim je vinima vjerno 27,5% ispitanih. Nakon toga dolaze Istra (18,7%), Zagorje (12,5%) te Moslavina (4,1%).

Na kraju, podatak da 44% potrošača vino kupuje u trgovini (dućanu, trgovačkom centru) ne iznenađuje, no da čak 36,2% ispitanika svoje vino nabavlja od prijatelja ili poznanika (domaće vino) ipak pomalo čudi. Kod vinara u rinfuzi vino kupuje 6,5% potrošača, a u vinoteci njih 5,3%.

Martinje je pred vratima, uskoro će i pripreme za blagdane. Nabavljate li veće količine vina, dobro ih uskladištite.

Boce vina treba čuvati na tamnom mjestu. Ako ih ne možete držati podalje od svjetlosti, umotajte ju u krpu ili stavite u kutiju. Boce vina s plutenim čepom od plute skladištite polegnute, jer se s vremenom čep potpuno osuši, a zrak koji će tada doći u bocu pokvarit će okus vinu.

Temperatura u prostoru za čuvanje vina ne smije biti viša od 24ºC, posebno ako se vino čuva duže vrijeme. Niže temperature nećete naškoditi vinu, tek će usporiti proces odležavanja. Za duže čuvanje vina treba voditi računa i o vlažnosti. Idealna vlaga je oko 70 posto. Vina nikad ne držite u plastičnim bocama. Ako vino čuvajte u bačvama, dignite ih na čvrsto postolje.

Kad se odlučite vino poslužiti, pazite da to bude pri idealnoj temperaturi. Crveno, roze i suha bijela vina poslužite na temperaturi od 8 do 12 ºC, pjenušce i šampanjce rashladite na 6 do 8ºC, lagana crna vina služite na 13, a tamna na 15 do 19 ºC.

U velikom šatoru na glavnom mjesnom trgu koje nosi ime motovunskog renensansnog skladatelja Andrea Antica po peti je put uspješno održana gastromanifestacija "Festival terana i tartufa" poznatija pod imenom TeTa. Prema stručnoj analizi porečkog Instituta za poljoprivredu najbolje ocjenjeni teran onaj je Vina Benvenuti iz Kaldira, a nagradu je preuzeo Nikola Benvenuti.

"Nagrađeno je vino teran iz berbe 2011. koji je dvije godine odležao u velikim hrastovim bačvama. Ta je godina bila jako zahvalna pogotovo što se crnih vina tiče. Kiše je bilo baš koliko treba, a jako puno sunčanih dana, baš ono što najviše godi teranu", kaže laureat Nikola Benvenuti čija obitelj ima dugu vinarsku tradiciju, a danas njeguju 15 hektara vinograda u okolici Kaldira, uglavnom malvazije, teran i muškat momjanski. Na domaćem su tržištu prisutni sa 70 posto proizvodnje, a preostalih 30 posto izvoze u blisku ili dalju Europu (BiH, Crna Gora, Srbija, Italija, Nizozemska, Velika Britanija), pa čak i SAD gdje su prisutni već tri godine.

Zlata za su još dodijeljena Mirjani Tomaz iz motovunskih Vina Tomaz te vinaru Marku Fakinu iz Vina Fakin smještenih u Brkaču. Posebno je bilo zanimljivo na mjerenju težine gomolja crnih tartufa koje je vagala direktorica motovunskog TZ-a Iva Jeletić.

Nakon dvaju manjih primjeraka (buzetski Tartufino s 65 grama te motovunski Miro Tartufi s 69 grama) na vagu je stigao pozamašan primjerak ove podzemne gljive koje je donio najpoznatiji istarski tartufar Giancarlo Zigante. Pokazalo se da teži respektabilnih 501 gram, pola kilograma. I kad su svi mislili da je pobjednik izvjestan pojavio se Marko Puh iz "Natura tartufi" smještene u Srnegli kraj Buzeta s tartufom teškim čak 824 grama čime je osvojio prvo mjesto i pljesak prisutnih. Za tako veliki tartuf može se na tržištu dobiti čak do 60 tisuća kuna, saznali smo.

Sunčano jesensko vrijeme primamilo je u grad Velog Jože brojne domaće, ali i strane goste iz okolnih država koji su osim u razgledu drevnog gradića mogli uživati u delicijama koje su im pripremili domaćini. Tri profesionalna kuhara u kombinaciji s članovima mjesne udruge umirovljenika, udruge mladih te općinskim vijećnicima ponudilo je jelovnik po cijeni od 30 kuna. Na njemu su se nalazila tri tradicionalna jela s modernim elementima, a morala su uključivati teran ili tartuf. Nudili su se fuži sa šugom od divljači mariniranoj u teranu i naranči, nadalje tagliatelle s carbonarom od pancete i tartufa te konačno hamburger sa štrakotom od junetine u teranu, kapula i broštulani krumpir. Za 20 kuna mogle su se naručiti fritule na kučarin u žavajonu s teranom.

"Imamo odličnu posjećenost, a to je dokaz da smo marketinški i organizacijski sve jako dobro odradili odnosno za posjetitelje organizirali cjelodnevni bogati kulturnoumjetnički i enogastronomski program", kazala nam je vidno zadovoljna direktorica TZ-a Motovun Iva Jeletić.

Poredani uz unutarnji rub šatora nalazilo se dvadesetak štandova koji su uglavnom nudili domaća vina (teran) i proizvode od tartufa, ali i istarske mesne delicije. Za 40 kuna bilo je moguće kupiti degustacijsku čašu kojom se moglo kušati sva izložena vina. Uz čašu posjetitelji su dobili listić kojim su mogli glasovati za najbolje vino, a izabrali su "Teran rose 2013." proizvođača Vina Fakin iz Brkača.

Od egzotičnijih proizvoda možemo izdvojiti tjesteninu s tartufima, čokoladu s teranom i tartufom, ali nama je ipak najzanimljivije izgledao sladoled od tartufa koje proizvodi buzetska Pekara Ošo. Kušali smo ga, pa možemo kazati da je okus inovativan i osvježavajući.

Ovogodišnji gost partner susreta bila je Vukovarsko-srijemska županija koja je predstavila vina iz Iločkih podruma, rakije, a posebno je zanimljivo bilo vidjeti kako se osušena tikva može iskoristiti kao spužva za kupanje. Prema najavama bila je tu izložena najveća bundeva u Hrvatskoj (630 kilograma) vlasnika Tomislava Đurđevića iz Đakova s kojom su se mnogo fotografirali. Goste je tijekom cijelog dana zabavljao duet Dražen Turina Šajeta i Kristijan Nemet te bend Kvartet Istria, u kasnim popodnevnim satima nastupila je Limena glazba iz Buja, dok su ljubitelji povijesnih tema mogli poslušati predavanje Livija Prodana o povijesti vinogradarstva i vinarstva na Motovunštini.

Izložba "U slast"

U sklopu manifestacije u galeriji hotela Kaštel otvorena je skupna izložba Društva likovnih stvaratelja iz Pazina pod nazivom "U slast". Radove su izložili Ivan Hekić, Biserka Jurčić, Irina Kivela Ukotić, Marko Cerovac, Mihael Cseplo, Slavica Ezgeta, Jasenka Korlević, Ana Krajcar, Anita Pilat, Enco Erdfeld, Davorka Flego, Giuliana Gortan, Nada Putinja, Nataša Simić, Anastazia Šantov Učkar, Jugoslava Šantov Učkar i Anđela Vlašić. Popratno je predstavljena samostalna izložba fotografija modela modne kolekcije "Journey" Alena Poropata iz Buzeta, koju je upotpunio nastup bujske ženske vokalne skupine Romansa.

Svečanost zatvaranja manifestacije Dani Matice hrvatske u Brotnju i XVI. tradicijska manifestacija Kušanje mladog vina održat će se u ponedjeljak, 3. studenoga, u Čitluku.

Tom prigodom, u Galeriji Kluba Matice hrvatske Čitluk, u 18 sati bit će otvorena izložba slika akademskog slikara Trpimira Grgića, nakon čega će u hotelu Brotnjo biti upriličena večer s novinarom, publicistom, humoristom i književnikom Franom Vukojom.

U velikoj dvorani hotela Brotnjo, u 19.30 sati bit će otvorena XVI. manifestacija Kušanje mladog vina koju će upotpuniti ženske klape "Zvizdan" Posušje i "Travertin" Trebižat, učenici OGŠ Brotnjo, kulturno umjetnička društva "Didak" Gradnići i "Brotnjo" Čitluk te grupe i pojedinci uz prigodno kušanje mladog vina i autohtonih gastronomskih proizvoda.

Toplički vinogradi su najavili da će 8. studenog, u selu Gojinovac, kod Prokuplja, otvoriti najveću vinariju na Balkanu, koja će se prostirati na 7.500 kvadrata.

Dragan Kovačević, direktor Topličkih vinograda, izajvio je da će se uglavnom proizvoditi vina od autohtone sorte grožđa "prokupac", koja se u tom kraju posljednjih godina skoro i ne uzgaja. On je naglasio da će, zahvaljujući nedavno dobivenoj licenci o zaštiti geografskog porijekla te sorte grožđa, Toplički vinogradi nastojati da vino od "prokupca" bude nacionalni brand.

"Proizvodit ćemo ga po tradicionalnoj staroj tehnologiji, čak ćemo ga i čuvati onako kako je čuvan prije puno godina u drvenim hrastovim bačvama", rekao je Kovačević i dodao da je cilj vraćanje tradiciji i poticaj vinogradarstva - zanemarene, a nekad unosne poljoprivredne grane u prokupačkom kraju.

Prema riječima Kovačevića, građevinski radovi na vinariji su završeni, a trenutno se radi na opremanju skladišnog prostora, na pet razina, kako bi se smjestio sav ovogodišnji urod grožđa.

"Već na jesen će u novoj vinariji početi prerada oko 80.000 kilograma visokokvalitetnih sorti grožđa "sauvignon", "burgundac" i "chardonnay", i posebno autohtone sorte "prokupac", sada gotovo iskorijenjene, a nekad najzastupljenije u prokupačkoj općini", kazao je Kovačević.

On je naveo da je prošle godine na oko 35 hektara vinograda ubrano 45.000 kilograma sortnog grožđa, a ove godine su zasadi povećani za još 10 hektara.

U planu je, kako je rekao Kovačević, da u sljedećim godinama zasadi vinove loze budu na 100 hektara.

Prošlog je petka, 24. listopada, u Jeruzalemu u Sloveniji među 29 uzoraka vina iz Hrvatske i Slovenije birano najbolje vino stvoreno za pripremu gemišta ili špricara, a od trideset i jednog uzorka biralo se i najbolje ovogodišnje mlado vino! Prvo i treće mjesto u izboru najboljeg mladog vina suvereno su pokupili Muškat žuti i Chardonnay vinarije Kunčić iz Hrvatske, dok je drugo mjesto zauzeo Muškat žuti vinarije Jeruzalem Ormož iz Slovenije!

"Naj se mu reče špricar, ali brizganec, ni pomembno. Pomembno pa je, da je primerno vino pomešano z mineralno vodo osvežilna pijača z nižjim alkoholom, ki je še vedno popularna tako pri slovenskem potrošniku, kakor tudi pri naših sosedih (Gemišt na Hrvaškem, Spritzer v Avstriji, Weinschorle v Nemčiji, Strik v Slovaški)."

Ovim je uvodnim riječima minulog petka u Jeruzalemu, na izboru "Naj špricara 2014" dočekano 29 uzoraka slovenskih i hrvatskih vina stvorenih za gemišt. Za tešku i odgovornu zadaću izbora cara špricara Javna agencija Občine Ormož, Društvo vinogradnikov Ljutomersko-Ormoških goric Jeruzalem i Hortus Croatiae zadužili su dvadesetak eminentnih osoba iz stručnih i potrošačkih krugova Hrvatske i Slovenije.

Za ocjenivačke stolove sjeli su vinari, vinogradari, enolozi, trgovci, stručnjaci iz savjetodavnih službi i novinari. Iz Hrvatske je kandidiralo 6 uzoraka, 23 iz Slovenije. Na prvu loptu baš jednostavno kušanje, ampak - hudiča! Samo na prvu loptu. Ako se dogodi da vinar ne prepozna svoje vino, a dogodilo se, onda je misija suca ocjenjivača vrlo složena. Nakon skoro dvosatne borbe s mjehurićima mineralne i mnoštvom vina predsjedavajući je obznanio: imamo cara špricara 2014!

Po izboru stručne komisije poredak prvih 3 špricar vina glasi: Janževec I iz Radgonskih gorica, Haložan iz Ptujske kleti i Janževec II Radgonskih gorica.

Međimurska vina su zauzela sljedeća mjesta: vino DK Grofovo, DK OPG Dvanajščak-Kozol 6. mjesto, Štrigovske noći vinarije Kunčić 19. mjesto, Horvatov izbor vinarije Horvat 20. mjesto, Urbanski biser vinarije Cmrečnjak 21., Štrigovska zvona vinarije Kocijan 26. i Pol-Pol vinarije Štampar 27. mjesto.

Potrošačka komisija tek se simbolično razlikovala od struke. Prva tri mjesta: Janževec I, Janževec II i treće mješavina Leskovar vinarije Leskovar iz Slovenije.

Poredak međimurskih vina u fokusu potrošačke komisije: vino DK Grofovo, DK OPG Dvanajščak-Kozol 5. mjesto, Štrigovske noći vinarije Kunčić 13. mjesto, Urbanski biser vinarije Cmrečnjak 18., Pol-Pol vinarije Štampar 23. mjesto, Horvatov izbor vinarije Horvat 26. mjesto i Štrigovska zvona vinarije Kocijan 27. mjesto.

Službena vinska scena Slovenije i Hrvatske žele u restoranima i gostionicama bolje gemišt-vino i žele kvalitetom parirati pivarskim lobijima, a ovakva ocjenjivanja su jedan od modela kojima se to postiže!

Vinima Kunčić prvo i treće mjesto!

Drugi događaj dana pripao je izboru najboljeg mladog vina iz berbe 2014. Kandidirala su mlada vina iz Slovenije i Hrvatske. Nakon "pjenušavog" jutra pred iste je suce postavljen 31 uzorak mahom još prilično mutnih i razigranih tek flaširanih kreacija. Teška misija? Izuzetno! Čitatelj će razumijeti zbog čega je autor izvješća sjeo za tekst bistrije glave tek nakon nekoliko dana. :-)) Konačan poredak? Apsolutno iznenađujuć nakon gemišt iskustava koja su doživjeli međimurski prezentanti!

Prvo i treće mjesto suvereno su pokupili Muškat žuti i Chardonnay vinarije Kunčić iz Hrvatske, dok je drugo mjesto zauzeo Muškat žuti vinarije Jeruzalem Ormož iz Slovenije. Na skali od trideset i jednog mjesta ostala međimurska vina zauzela su sljedeće pozicije: 4. Sauvignon Cmrečnjak, 6. Pinot bijeli DK OPG Dvanajščak-Kozol, 8. Moslavac DK OPG Dvanajščak-Kozol, 11. Pinot bijeli vinarije Horvat, 13. Sauvignon Kunčić, 14. Muškat otonel Podrumi Štrigova, 16. Rajnski rizling DK OPG Dvanajščak-Kozol, 19. Silvanac zeleni vinarije Štampar, 22. Sauvignon Podrumi Štrigova, 23. Sauvignon vinarije Štampar, 24. Rizvanac vinarije Cmrečnjak i 28. Rajnski rizling vinarije Kunčić.

Nužno je istaknuti vrlo discipliniranu i uzornu organizaciju događaja, a nikako se ne smije prešutjeti vještina kuhara Restorana Brenholc koju su suci u nekoliko navrata toga dana doživjeli u tanjuru.

Zlatko Zadravec iz Ormoške agencije JARA i Vjeran Vrbanec iz Međimurske županije najzaslužnije su osobe uspjeha projekta promocije Šipona/Pušipela u završnici godine 2014. na međunarodnoj razini.

Hercegovačka vinarija Vukoje, broj jedan proizvođač vina u BiH, dobitnik brojnih nagrada za kvalitet i nosilac vinske kulture u toj zemlji, tradicionalno se predstavila na banjalučkom Salonu vina "Vinosaur", koji je održan sedmi put u hotelu "Bosna".

Na "Vinosauru", koji je održan u četvrtak i petak, predstavili su se autohtonim sortama žilavka i vranac.

"Ono što je ovdje predstavljeno to su naše autohtone sorte žilavka i vranac, internacionalne sorte kroz liniju tribun, rezerve iz selekcije koje u posljednje vrijeme bilježe fantastične rezulate na međunarodnim ocjenjivanjima, a neka od tih vina su i najbolja ocijenjena linija sa prostora jugoistočne Evrope", rekao je Radovan Vukoje, vlasnik vinarije "Vukoje".

Vinarija "Vukoje" se predstavila i vinima koja se ranije nisu mogla probati, čime, kako kažu, doprinose kvalitetu ovog sajma.
"Domaćini sajma su mnogo uradili za vinsku kulturu i naša je želja da nastavimo sa tom dobrom vinskom pričom. Potrošnja vina se veoma povećala u našoj zemlji i to dovoljno govori o kulturološkom stepenu i razvijenosti jednog naroda", kazao je Vukoje.

U zemljama zapadne Evrope raste potrošnja vina, a naša zemlja taj trend prati, smatraju u ovoj vinariji.

Vukoje je istakao da vino doprinosi i zdravlju, te da se propagira kao proizvod koji pozitivno utiče na zdravlje ako se konzumira u normalnim količinama.

Pored vina, prezentovali su i svoju ponudu vinskog turizma.
"Podrumi 'Vukoje' ove godine su otvorili vrata nove vinske galerije u sklopu vinarije, koja je jedan poseban objekat u čitavoj Evropi. Jedina smo vinarija koja posjeduje takav vid turizma u široj okolini. O tome dovoljno govori 50.000 posjetilaca", istakao je Vukoje.

U sklopu vinske galerije nalaze se tapas bar, vinoteka, restoran i launč.

U kompaniji "Frutela", koja je organizator "Vinosaura", rekli su da su Salon vina, koji se inače održava u maju, zbog prirodnih katastrofa u tom mjesecu bili prinuđeni da pomjere za jesen.

"Učešće je uzelo 55 vinarija iz 12 zemalja. Na ovogodišnjem salonu ponuđeno je preko 400 etiketa, tu je i 20 izlagača iz gastro segmenta, te pet u domenu vinskog asesoara", rekao je Nenad Malešević, direktor kompanije "Frutela" i organizator "Vinosaura".