Vino

U sklopu projekta 'Zagorje ti moje blago' kojeg organiziraju Krapinsko - zagorska županija i Turistička zajednica Krapinsko - zagorske županije danas je na Vuglec bregu započeo tečaj za sommeliere 2. razine koju polazi 15 polaznika s područja Hrvatskog zagorja. Njih 15, kroz edukaciju koja će potrajati 6 dana, kušat će 42 vrste vina iz cijelog svijeta.

Edukaciju vrši Hrvatski sommelier klub, a svrha je podizanje vinske kulture u našim hotelima, restoranima, vinarijama i agroturizmima - pojasnila je na tiskovnoj konferenciji direktorica Turističke zajednice KZŽ Sanja Škrinjar.

Krapinsko - zagorski župan Željko Kolar naglasio je da je edukacija vrlo bitna te da je naš cilj prvenstveno uz domaću kuhinju nuditi autohtona vina, ali na stručan način kako bi privukli još većih broj gostiju.

Franjo Francem, predsjednik Hrvatskog sommelier kluba pohvalio je Krapinsko - zagorsku županiju koja je otišla najdalje u edukaciji za zvanje sommelier na području kontinentalne Hrvatske. Tijekom 2012. i 2013. godine 1. razinu tečaja za sommeliera završilo je 45 polaznika. Iduće godine krenut će i 3. razina nakon čega polaznik dobiva zvanje dipl. sommelier.

Crna vrhunska Vina Laguna Festigia nastavljaju osvajati medalje na velikim međunarodnim ocjenjivanjima vina.

Nakon sjajnog uspjeha ovih vina na natjecanju International Wine Challenge (AWC Vienna) u Austriji, crna Vina Laguna osvojila su pet zlatnih medalja na jednom od najutjecajnijih svjetskih natjecanja, Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet Insieme, tradicionalnom ocjenjivanju crnih vina koje je od 16. do 18. listopada održano u Bergamu u Italiji.

Zlatne medalje, među 207 vina iz 21 zemlje svijeta, osvojila su Vina Laguna Festigia Castello 2012., Vina Laguna Festigia Merlot 2010., Vina Laguna Festigia Cabernet sauvignon 2011., Vina Laguna Festigia Merlot 2012. te Vina Laguna Festigia Cabernet sauvignon 2010. Također, važno je istaknuti kako je Vina Laguna Festigia Castello 2011. osvojilo prestižnu nagradu "Consumer choice".

Vina je kušalo i ocjenjivalo čak sedam degustatorskih komisija s po 12 članova, a među ocjenjivačima su bili i predstavnici Hrvatske, prof. Ivan Dropuljić i Željko Suhadolnik.

Vina Laguna Festigia Cabernet Sauvignon vrhunsko je vino nastalo od grožđa iz vinograda s osunčanih položaja Mornarica u blizini mora, što osigurava stalno strujanje zraka za najtoplijih ljetnih dana. Vina Laguna Festigia Castello je kupaža merlota, cabernet sauvignona i syraha, iz vinograda na istarskoj crvenici s najboljih položaja na kojim se uzgaja pojedina sorta. Vina Laguna Festigia Merlot, vrhunsko je suho crno vino sorte merlot iz vinograda Devići, gdje prilično kamenita, srednje duboka i topla crvenica. Položaj je iznimno osunčan tijekom dana, ali i sa stalnim strujanjem svježeg zraka s viših položaja.

Crna Vina Laguna su podatna i mekana, dugotrajnog okusa, te karakteristične istarske svježine i elegancije. Stoga su idealan izbor uz mesna pečenja ili zrele sireve. To su vina za istarski banket.

Proizvodnja vina na prostorima hrvatskog Podunavlja prvi puta se spominje u vrijeme rimskoga cara Proba koji je vinovom lozom oplemenio to područje, pa tako i vinorodnu regiju Baranju. Baranja ime vuče od korijena dvaju mađarskih riječi mađ. Bor - vino, mađ. Anya - majka, koje daju slikovito značenje regiji vinska majka.

Baranja - vinska majka

Danas su Vina Belje najveći hrvatski proizvođač grožđa sa 650 hektara vlastitih vinograda koji su smješteni na području vinogorja Baranja, unutar vinogradarske regije Podunavlje. Priča o kvaliteti Vina Belje kreće upravo iz vinograda koji se protežu duž južnih padina Banovog brda i svojim su položajima zaštićeni od jakih sjevernih vjetrova, uz godišnju količinu sunčanih sati kao i srednja Dalmacija. Vinogradi Belja prostiru se u dužini od 14 kilometara i završavaju iznad obale Dunava, i idealne su lokacije za vinograde graševine o kojima brinu iskusni vinogradari koji lozu čuvaju tokom cijele godine, jer u Belju vjeruju kako vina nastaju u vinogradu.

Kako bi postiglo najvišu razinu kvalitete, grožđe se ručno bere te se što prije moguće vozi u novu vinariju smještenu u srcu vinograda. Nova vinarija Vina Belje jedna je od najmodernijih u čitavoj Europi. Kapaciteta je osam miliona litara vina, a prostire se na više od 10 000 m².

Moderna vinarija i stari podrum

U vinariji stručni enolozi nastavljaju uspješnu priču vrijednih vinogradara, te stvaraju završni proizvod - vino. Nakon muljače i preše jedan dio vina putuje u neku od drvenih bačvi smještenih u podrumu Vina Belje. Odabrana vina odležavaju u starom podrumu isključivo u bačvama od slavonskog hrasta čija je ukupna zapremina veća od 300 000 litara. Stari podrum je najveći baranjski gator (tradicionalni vinski podrum ovoga kraja) i zaštićeni spomenik kulture koji datira iz 1526. godine kada ga je vojska sultana Sulejmana Veličanstvenog koristila u pripremama za Mohačku bitku.

Ponos Beljskog podruma je graševina, iznimno cijenjena i nagrađivana sorta na brojnim domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima. Svjetski vinski stručnjaci među kojima su Jansis Robinson i Steven Spurrier smatraju da je domovina graševine upravo hrvatsko Podunavlje, a Steven Spurrier kaže i da su Vina Belje benchmark za graševine u svijetu.

Od graševine do merlota...

Vrhunska graševina Vina Belje svježe je, ali izuzetno bogato vino što je važna karakteristika graševine kao sorte. Snažno i potentno, ovo je vino za znalce koje treba poslužiti ohlađeno na 10-12 stepeni Celzijusa uz specijalitete od dunavske ribe ili Baranjski kulen, tradicionalnu suhomesnatu deliciju.

Osim često opjevanih baranjskih bijelih vina, tu su i crne sorte od kojih posebno treba istaknuti vrhunski merlot i cabernet sauvignon. Od berbe 2008. I osvajanje zlatne medalje i regionalnog trofeja na Decanteru (Decanter Word Wine Awards), crna Vina Belje - Merlot, Frankovka, Cabernet Sauvignon i pinot crni zauzela su značajnu poziciju među proizvođačima crnih vina u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Vina Belje tržištu se predstavljaju u tri linije: Vina Belje Goldberg, Vina Belje Premium i Vina Belje Select.

Svjetski uspjesi Vina Belje u 2014. godini

Ljetno ocjenjivanje vina Mundus Vini 2014., najvećeg svjetskog ocjenjivanja vina pod pokroviteljstvom organizacije OIV (International Organisation of Vine and Wine) koje se održava svake godine u Neustadtu u Njemačkoj, donijelo je fantastične rezultate za Vina Belje i to tri zlatne i jednu srebrnu medalju. Zlatom su okrunjeni Goldberg merlot 2012, Goldberg frankovka 2012. i vrhunska graševina 2006., a Goldberg graševina 2012. osvojila je srebrnu medalju na ovom prestižnom svjetskom ocjenjivanju.

Poseban karakter Goldberg merlota i Goldberg frankovke dolazi od izabranih prosušenih bobica odnjegovanih u bačvama od slavonskog hrasta u tišini stoljetnog podruma. Vrhunska graševina i Goldberg graševina zlatne selekcije iznimna su vina najvažnije hrvatske vinske sorte za čiju se domovinu smatra upravo hrvatsko Podunavlje. Vina Belje - Princ hrvatskoga Podunavlja!

Decanter, svjetsko ocjenjivanje vina, po svom utjecaju i značaju dominira svjetskom vinskom scenom već dugi niz godina, pa je vinarima iz cijeloga svijeta svaka medalja na Decanteru iznimno važna. Preko 15.000 uzoraka vina ocjenjivali su najeminentniji vinski stručnjaci, među kojima je i Steven Spurrier, vrstan poznavatelj graševine, koji je i ranije isticao kako je graševina Vina Belje benchmark za graševine u svijetu. Graševina Goldberg, berbe 2006. sigurno je potvrdila svoju titulu osvajanjem zlatne medalje i regionalnog trofeja na ovogodišnjem Decanteru.

Šestu godinu za redom podrum dvorca grofova Kulmer otvorio je svoja vrata za kulturno-eno-gastro-turističku menifestaciju Dan cerničkog portugizca.

Organizatori, članovi Udruge vinogradara i voćara općine Cernik, želeći sačuvati tradiciju, ali i od zaborava otrgnuti autohtonu sortu vinove loze, organizirali su jedinstvenu feštu za sve zaljubljenike u odličnu kapljicu, slavonske delicije i tamburašku glazbu. Kako se uz cernički portugizac, kažu znalci, izuzetno dobro slažu, u ponudi su bili i pečeni kesteni.

Prema običaju mošt treba krstiti kako bi postao mlado vino. Na osebujan način obavio je to "Vinski kardinal sa svojim pomoćnicima", a kumovao Tomislav Jedličko. I ove godine, manifestaciju su pomogli učenici Osnovne škole "Matija Gubec" , predstavljajući radove Učeničke zadruge "Lipovica" , čime se, od malena uče poduzetničkom duhu, ali i iznimnoj vrijednosti autohtone slavonske baštine.

"Dani cerničkog portugisca" zahvaljujući entuzijazmu svojih članova, kao specijalizirana manifestacija uvršteni su u kalendar proizvođača vina, ne samos cerničkog područja, nego i s područja okolnih općina, upoznao je čelni čovjek Udruge, Zvonko Živković.

Uz "Ćuptetijadu" kao jednako specifičnu manifestaciju i Dani cerničke sorte vina polako, ali sigurno ulaze na turističko-brenidranu kartu ovog dijela Slavonije.

Šibensko poduzeće Vinoplod vinarija objavilo je natječaj kojim traže novog direktora, jer njihov dugogodišnji predsjednik uprave Mirko Čala ide u mirovinu.

Taj, nekad poznati proizvođač vina i drugih alkoholnih pića, traži osobu s najmanje pet godina radnog iskustva u vođenju trgovačkih društava, ali i koja poznaje tržišna kretanja u toj branši. Natječaj je otvoren do početka studenog ove godine, a ime novog direktora vjerojatno će biti poznato do kraja godine.

Inače, Vinoplod Vinarija Šibenik, privatno je poduzeće, koje se nakon nakon privatizacije i ratnih devedesetih, nikad nije uspjelo vratiti na stare tržišne pozicije koje su imali u bivšoj državi. Šibenski proizvođač vina, poznat po svom čuvenom Babiću, ali i drugim alkoholnim pićima poput Travarice i Prošeka, bio je jedan od najjačih u svojoj branši, ali posljednjih godina nisu im cvale ruže. Kako bi održali poslovanje, prije nekoliko godina bili su primorani prodati dio svog atraktivnog zemljišta u Šibeniku trgovačkom centru Kaufland, a u međuvremenu su odustali odplana o prodaji svog kompleksa na Biocima i preseliti upravo i pogone u Ičevo kod Skradina.

Napa Valley, pedesetak kilometara dugačka dolina sjeveroistočno od San Francisca, sinonim je za američko vinarstvo, a kao vinsku destinaciju otkrio ju je i brendirao Robert Mondavi sa svojim bratom vinarom Peterom, utemeljivši jednu od prvih vinarija u današnjem enološkom raju u SAD-u.

Iako su prvi vinari u Kaliforniji bili Talijani, koji su na području najsličnijem talijanskoj Toskani zasadili prve čokote. No, značajan doprinos dali su i naši iseljenici. Ono što povezuje Kaliforniju, Italiju i Hrvatsku na vinskom tragu sorta je loze koja nosi različito ime: primitivo, zinfandel, odnosno plavac mali, a istog je porijekla.

Da jedan mali grozd i vino koje je kroz stoljeća prelazilo granice ne samo država već i kontinenata može povezati vinare govori priča koju je s nama podijelio pelješki vinar Frano Miloš. Naime, upravo su njegovu vinariju među mnogima u Dalmaciji odlučili posjetiti američki vinari, vlasnici podruma Turley - Larry i Suzanne. Iz kalifornijske doline Napa na Pelješac su stigli kako bi istražili povijest i porijeklo zinfandela, vinske sorte rasprostranjene u Kaliforniji srodne plavcu malom.

Tragovima dobre loze

Organska proizvodnja koju zagovara obitelj Turley temelje ima upravo u tradicionalnim načinima uzgoja loze i proizvodnje vina kakve primjenjuje i sam Josip Miloš. Proizvodnja američkih gostiju, obitelji Turley temelji se na organskoj proizvodnji vina sorte zinfandel i petite syrah s vinograda starijih od pedeset godina.

Najstariji vinograd obitelji Turley zasađen je 1886. godine, što ga čini i najstarijim u Kaliforniji. Puno sličnosti u filozofiji proizvodnje vina, genetska povezanost sorti zinfandel - plavac mali koje uzgajaju te odnosa prema tržištu dovela je do suradnje tih dviju etabliranih vinarija. Turleyevi su se ovog ljeta uputili tragovima vinske sorte koja ih je očarala. Na Pelješcu su iz prve ruke, od obitelji Miloš - Franica, Ivana i Josipa, čuli sve o lozi koja raste na tom našem poluotoku.

"Ekspediciju smo počeli u Italiji, a trag zinfandel ondje se pretvorio u sortu primitivo. Pratili smo ga dalje i došli do Slovenije, a potom i do Hrvatske, a preko Pelješca i do Crne Gore. Nastavljamo istraživati porijeklo te sjajne loze" - poručili su Turleyevi oduševljeni što su rekonstruirali dio života loze koja je obišla svijet. Počašćeni posjetom, Miloševi su američkim vinarima objasnili sve o plavcu kako bi bolje razumjeli vlastitu sortu zinfandel.

Spontana suradnja

"Njihov je interes u ovom slučaju povijest zinfandela i njegova veza s plavcem malim, a naš je interes njegova budućnost i popularizacija na svjetskoj razini. Spontano smo uspjeli postići korisnu suradnju, poduprtu isključivo vlastitim sredstvima, znanjem i radom, potvrđujući ispravnost svojih nastojanja u kvalitetnoj afirmaciji hrvatskog vinarstva. Kušajući vina vinarije Turley od sorte zinfandel, koja je podrijetlom hrvatska sorta i jedan od roditelja plavca malog, a koja se već više od sto godina uzgaja u Kaliforniji, ne mogu se oteti dojmu da se zinfandelu usprkos tako dugom životu u Americi i dalje "čuje hrvatski akcent", iako se uzgaja u potpuno drukčijim uvjetima" - zaključio je Miloš.

Prvih pet među 15 vodećih sorata loze u Hrvatskoj su graševina, malvazija istarska, plavac mali crni, merlot, i cabernet sauvignon, Podaci su to Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, prema čijim podacima je i u Krapinsko - zagorskoj županiji najzastupljenija graševina. Zasađeno je ukupno 713.392 trsova graševine na 116,62 hektara vinograda.Na 87,05 hektara zasađena je štajerska belina odnosno 552.867 komada sorte te loze. Po površinama i broju trsova slijede rajnski rizling na 73,55 hektara s 543.006 trsova, pa silvanac zeleni, sauvignon i drugi. Na najmanjim površinama i s najmanjim brojem trsova rastu portugizac na 2,36 hektara i s 14.439 trsova te muškat bijeli na 2,29 hektara i 13.333 trsa.

Ukupne površine

Inače, u Krapinsko - zagorskoj županiji, prema podacima spomenute Agencije ukupno je vinogradima zasađena 754,65 hektara na kojima je čak 4.220.520 trsova. Iako je ova vinogradarska godina puno slabija, podsjetimo se dobre prošle, kada je u našoj županiji ubrano 1460,78 tona grožđa od kojeg je proizvedeno 8.547,26 hektolitara bijelog i 886,75 crnog, što je ukupno 9.434,01 hektolitara vina, navedeno je u Vinogradarskom registru.- U registar se upisuje svaka fizička ili pravna osoba koja koristi vinograd, proizvodi grožđe, proizvodi mošt i/ili vino ili obavlja djelatnost punjenja. Obveznici upisa u Vinogradarski registar su svi proizvođači koji posjeduju površinu zasađenu vinovom lozom od najmanje 0,1 hektar - stoji na službenim stranicama Agencije.

Kvalitetna vina

Željko Petrovečki jedan je od najvećih proizvođača grožđa i vina u Krapinsko - zagorskoj županiji, no u njegovom vinogradu, na oko gotovo deset hektara, točnije 58.000 čokota, nisu najzastupljenije sorte koje su to prema podacima Agencije.
"Imam najviše crnog pinota, na oko četiri hektara oko 22.000 trsova, zatim na oko tri hektra oko 16.000 trsova pinota sivog i na hektru imam caberneta. Naravno da ima nešto graševine, ali to je najzastupljenija sorta kod nas, a ja sam odlučio proizvoditi kvalitetna, vrhunska predikatna vina od kasne do ledene berbe. Naravno, beremo i u uobičajeno vrijeme" - kazao nam je vinar Željko Petrovečki.