Vino

U suradnji Veleposlanstva Republike Hrvatske, i kulturnog atašea pri Veleposlanstvu Hrvatske u Italiji Ines Šprem, u vječnom gradu Rimu u suradnji s Udrugom talijanskih sommeliera i časopisa Bibenda organizirana je prezentacija hrvatskih vina talijanskim trgovcima, ugostiteljima, sommelierima i novinarima.

Prezentaciju je modelirao jedan od najpoznatijih talijanskih vinskih pisaca, Paolo Lauciani, predavač u Bibendi, a vina je prezentirao hrvatski sommelier, Željko Bročiloviċ Carlos. Priču o povijesti i kulturi pijenja vina u Hrvatskoj prezentirao je vinski novinar Željko Suhadolnik, urednik poznatog vinskog časopisa "Svijet u čaši". Događanje je otvorio Alessandro Scorsone, službeni sommelier talijanske vlade, zajedno s Veleposlanikom Republike Hrvatske g. Damirom Grubišom i Predsjednikom Zaklade Talijanskih Sommeliera Francom M. Riccijem.

Prezentacija hrvatskih vina odvijala se u dva dijela, seminar/radionicu na kojoj je na degustaciju ponuđeno 11 vina, te kroz druženje s ostalim vinima hrvatskih proizvođača. Prikazana je i Power Point prezentacija, s dosta podataka o površinama, sortama, proizvodnji, te s dosta atraktivnih fotografija gdje su prikazani najvažniji kultivari - Graševine, Malvazije istarske i Plavca maloga, te grozdova Krapinske beline velike (Heunisch Weiss odnosno Gouais blanc).

Predstavljanje vina iz Dubrovačko - neretvanske županije organizirala je Udruga Plavac mali - Pelješac u suradnji s Lokalnom akcijskom grupom (LAG Neretva), pa su se tako na ovom prestižnom predstavljanju uz najbolja vina Hrvatske našla i vina: Dingač-PZ Dingač iz Potomja, Vina Rota-Rota d.o.o. iz Kune Pelješke, Vina Matković sa vinom Dingač i romantičnim vinom l'Amour, vina Rizman d.o.o.-Klek sa vinima Pošip i Tribidarag.

Vina iz srca Dalmacije od neki dan se prodaju na kineskom televizijskom kanalu za kupovinu Global Home Shopping. Naime, radi se o vinima tvrtke Zlatan otok koja su dosad na brojnim domaćim i svjetskim natjecanjima te sajmovima osvojila više od sto nagrada, medalja i priznanja. Između ostalog ta tvrtka dobitnik je svjetske vinarske nagrade Decanter te osvajač Vinovite Zagreb, splitskog GAST-a, VINO Ljubljana te svjetskih sajmova u Zurichu, Bordeauxu, Nürnbergu, Parizu i tome slično…

Ova hrvatska tvrtka na kinesko tržište prvi put je ušla 2010. te se nakon četiri godine izgradila u prepoznatljiv i popularan brand u Kini. Kako bi se otišlo korak dalje, spomenuta tvrtka započela je ove godine suradnju s navedenim televizijskim kanalom za kupovinu GHS koji je inače dio China Radio Internationala, a čija je namjera kineskim potrošačima predstaviti kvalitetne uvozne proizvode iz cijelog svijeta.

GHS u ovom trenutku ima operativnu sposobnost koja ga čini nacionalnim televizijskim kanalom za kupovinu s obzirom da objedinjuje TV, web-stranice, kataloge te druge platforme za oglašavanje i prodaju. Njihov televizijski kanal pokriva 17 pokrajina i autonomnih regija, što zapravo znači gotovo 200 milijuna gledatelja u oko 50 milijuna kućanstava diljem ukupno 137 kineskih gradova.

"U budućnosti i dalje vidimo širenje naših proizvoda u Kini, no kad za to dođe vrijeme. Naša vina su, mislim, najzanimljivija zato što su prava. Nema kopija, kemije, ništa što nije iz ekološke zemlje, odnosno čistog mjesta. Tako da su naša vina, što se tiče Kine po tom pitanju, svakako posebna", naglasila je Marija Perišić, predstavnica tvrke Zlatan otok za Kinu.

U emitiranju programa uživo sudjelovao je i hrvatski veleposlanik u Kini Nebojša Koharović koji je iskoristio tu priliku da kineskim gledateljima pobliže predstavi kvalitetna hrvatska vina, ali i kulturu, turizam te prirodne ljepote.

Prodaji kvalitetnih hrvatskih vina Zlatan otok svakako će u prilog ići i rast potrošnje vina u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta, točnije 40% zabilježenih u prošlom desetljeću. Prema podacima kineske Carinske uprave, uvoz crnog vina od siječnja do listopada prošle godine porastao je za 31,4% s 311 milijuna litara. Osim toga porasla je i vrijednost uvoza za 68,2% na 1,67 milijardi američkih dolara. Kina je inače prošle godine, s uvezenih 155,41 milijuna kartona vina i dalje zadržala vodeću poziciju kada je riječ o potrošačima crnog vina u svijetu.

Krčki vinar Anton Katunar mogao bi plasirati svoja vina u Kinu, gdje je već poslao uzorke.

Naime, Katunar je bio jedini hrvatski vinar na nedavnom sajmu vina i alkoholnih pića u petmilijunskom gradu Guiyang, središtu 35-milijunske regije Guizhou, pokrajini središnje Kine.

"Tamo su bili vinari iz tridesetak zemalja, najzastupljeniji su bili Francuzi, a Slovenci i Makedonci, za razliku od mene, imali su podršku države. Kinezi žele uživati u vinima, posebice crnima, koja čine i do 90 posto njihove potrošnje. No za plasman, primjerice, plavca malog koji proizvodim, trebat će se udružiti u klaster kako bismo imali potrebne obujme, jer nitko ih od nas nema. A ni država nam ne pomaže" - istaknuo je Katunar.

U Podrumima Andrija na Paoči kod Čitluka održan je sastanak udruženja Turistički klaster Hercegovina.

Na sastanku je razmatran pregled aktivnosti TKH-a realiziran u prethodnom razdoblju, među kojima su promocija Hercegovine na sajmu TourNatur u Düsseldorfu, kao i najava aktivnosti za sljedeće razdoblje. To su promocija Hercegovine na sajmu WTM London, organizacija Dana kušanja mladog vina u Brotnju i Trebinju te poticanje suradnje s ciljem izgradnje kapaciteta zaposlenih u sektoru turizma.

S obzirom da je jedan od ključnih ciljeva TKH-a uvezivanje i poslovna suradnja subjekata u sektoru turizma, njihov sastanak je nastavljen uz druženje i razmjene iskustava i ideja s kušanjem hercegovačkih delicija i toplu dobrodošlicu Podruma Andrija. Druženju se također priključio i gastronomski stručnjak Veljko Barbieri.

Aktivnosti udruženja TKH provode se uz tehničku potporu REDAH-a u okviru Projekta za razvoj međunarodnog turističkog koridora Hercegovine i zaštitu okoliša u Bosni i Hercegovini, te uz potporu Japanske agencije za međunarodnu suradnju JICA.

Prošlog tjedna je obrana većina malvazije u istarskim vinogradima. Ova najzastupljenija sorta grožđa u Istri, koja se prostore na 1.691 hektaru, i od koje se dobiva komercijalno najvažnije istarsko vino, ove je sezone žrtva vrlo loših prirodnih i klimatskih okolnosti. Zapravo joj još nije vrijeme berbe, jer zrioba nije dovršena i parametri još nisu idealni, ali vrijeme je loše, najavljuju se još obilnije kiše, što zahtijeva žurnu berbu da grožđe ne bi propalo zbog bolesti.
"Bilo bi idealno da se može pričekati još barem tjedan dana da grožđe bolje dozrije, ali to si mogu priuštiti samo rijetki i hrabriji koji imaju vinograde na boljim i prozračnijim pozicijama", kaže Marijan Bubola, enolog iz porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam.

Otporna autohtona loza

Sreća u nesreći je što je, unatoč vrlo lošem vremenu, malvazija, za razliku od ostalih bijelih sorti, ostala u dosta dobrom zdravstvenom stanju, bez mnogo zaraze. Također u odnosu na druge bijele sorte, malvazija je uspjela postići dosta dobru, iako još uvijek ne idealnu razinu šećera i kiselina, što prema Buboli, pokazuje da je jako dobro prilagođena na istarske ekološke uvjete i da s pravom zauzima čak 60 posto istarskih vinograda.
"Zamislite da na tolikim površinama u Istri imamo, recimo, chardonnay - u ovim klimatskim okolnostima to bi bila katastrofa za istarsko vinogradarstvo i vinarstvo", komentira Bubola.

Velike su razlike od vinograda do vinograda. Vinogradari koji su rezidbom lišća i otvaranjem zone grozda osigurali prozračnost i izloženost sunčevim zrakama postigli su mnogo bolje rezultate od onih koji su držali grožđe u "gustišu", pa im je zbog toga više stradalo od bolesti. Na najboljim pozicijama i uz dobru tehnologiju uzgoja, čak i nakon ovakve klimatske godine, malvazija će dati jako dobro vino, ali će to biti više iznimka nego pravilo, smatra Bubola.

I stručnjaci i vinari suglasni su da će se istarska malvazija iz ovogodišnje berbe stilski približiti bijelim vinima iz kontinentalnih europskih regija, "sjevernim" vinima koja su i inače aromatičnija, kao što se za ovogodišnju malvaziju očekuje da upravo aromatski bude izražajnija nego inače.

Riskirati može tko se dobro pripremio

Riječ je, naravno, o statističkoj većini, a ako se netko odvaži još pričekati da mu malvazija bolje dozrije, kako da se ponaša?

"Riskirati s čekanjem i brati grožđe kada prođu ove kiše i eventualno se ukaže još malo sunca, može samo onaj tko u vinogradu ima dobro i zdravo grožđe na dobrom položaju, onaj tko je proveo dobru zaštitu protiv bolesti i na vrijeme prorijedio lišće. Dakle, čekati se isplati samo onome tko se jako dobro pripremio", objašnjava Marijan Bubola.

Tamo gdje vinograde nije potukla tuča prinos će biti veći nego inače, jer su zbog viška vode bobice grožđa više nabubrile. Porečki Institut sustavno prati i taj podatak, pa nam Bubola prenosi da su ove godine bobice malvazije u prosjeku teške oko 2,80 grama, što je 30-40 posto više od uobičajena dva grama.

Sudbinu malvazije pratit će i crne sorte, koje bi se, ukoliko dozriju kako spada, trebale brati sredinom listopada (teran i cabernet sauvignon), no ako se loše vrijeme nastavi te bolesti krenu i na njih, trebat će ih pobrati što prije. Jedino se merlot, koji dozrijeva nešto ranije, počinje brati već krajem rujna.

"Situacija je teška jer je loza izmučena silnim kišama i tučama, načeta je bolestima, bez snage da nadoknadi šećere duljom vegetacijom, grožđe je tanje kožice pa se suši ili truli. Najteža je to berba otkad znam za sebe i svi smo mi sada kao partizani na Neretvi u bitki za ranjenike", slikovito Ivica Matošević prikazuje prilike i u njegovu nasadu malvazije kraj Grimalde na Cerovljanštini.

Povardarie iz Negotina je najveća vinarija u Makedoniji, koja je od prošlogodišneg uroda proizvela 17,6 milijuna litara vina, što je 200 tisuća litara više nego drugo rangirani Rigo Impeks iz Gevgelije koji je proizveo 17,4 milijuna litara vina, pokazuju podaci koje makedonske vinarije podnose nadležnim državnim institucijama.

Proizvodnju višu od 10 milijuna litara vina prošle godine imale su samo još dvije vinarije, to su Tikveš sa 16,9 milijuna litara i Skovin koji je prošle godine proizveo 14,8 milijuna litara vina. U grupu vinarija koje proizvode do 10 milijuna litara vina nalazi se 11 vinarija kao što su Stobi, Imako, Dalvina i drugi. Ostalih 20 vinarija od 36 koje su prošle godine prijavile proizvedene količine vina, imaju znatno manju proizvodnju, ispod 500 tisuća litara vina, a od njih je 15 vinarija imalo mini proizvodnju, tj. proizveli su manje od 10 tisuća litara.

Makedonija godišnje u prosjeku proizvede oko 100 milijuna litara vina. Industrija teži 60 milijuna eura, a nju stvara 80-ak registriranih vinarija.

U Carskim vinogradima "Podruma Vukoje", u Ušću, kod Trebinja, ova najčuvenija vinarska porodica Republike Srpske i regiona obilježila je jubilarnu, 120. berbu grožđa, koja se dešava u teškoj vinogradarskoj godini, ali će ponovo iznjedriti najbolja vina ovoga kraja.

"Teška vinogradarska godina jeste smanjila prinose, ali je kvalitet grožđa u Carskim vinogradima ostao isti, što dovoljno govori o tome da je u pitanju lokalitet koji može da iznese najbolja vina u Hercegovini i šire", tvrdi Radovan Vukoje, direktor "Podruma Vukoje".

Objašnjavajući da su Vukoje, birajući najautentičniji i najbolji kraj za uzgoj vinove loze, izabrale upravo ovaj lokalitet na ušću rijeke Sušice u Trebišnjicu, gdje ima i dovoljno vlage i dovoljno sunca, on kaže da je produkt svega toga upravo najekskluzivnija etiketa "Podruma Vukoje" - Carsko vino, kome pogoduje i miješanje kontinentalne i mediteranske klime, sa velikim temperaturnim amplitudama mikrolokaliteta, koji daju svježinu i kvalitet loze i carske žilavke.

"Ovo mjesto su i stručnjaci monarhije još 1894. godine proglasili najboljim lokalitetom za autohtonu sortu žilavku, pa se od tada do danas očuvala i ova sorta i kvalitet njenih vina koja karakteriše i mineralni karakter koji zbog sastava zemljišta dolazi iz samog kamena", dodaje Vukoje.

On podsjeća da se žilavka od 2004. godine nalazi i na Svjetskoj vinskoj karti i od tada do danas je pravi ambasador vinarstva u BiH, jer je rasprostranjena po čitavom svijetu, odnosno distribuiše se na tri kontinenta, a vinogorje Carski vinogradi najbolje priča o tome, jer je vino sinergija jednog lokaliteta, čovjeka i klime.

Da je žilavka i kod Vukoja u ovoj godini prošla jednu tešku berbu, koja je pri samom kraju, svjedoče i vlasnici Carskih vinograda, ali i kvalitet i slador njenog zrna.

Za branje su ostale još dvije sorte, a poslije žilavke slijedi berba sorte sira, koji je u posljednje vrijeme u "Podrumima Vukoje" u velikoj ekspanziji, jer je nosilac brojnih priznanja na AVC u Beču, a nakon te berbe slijedi sovinjon i kaberne, kojim se zatvara berba.

Iz Podruma Vukoje kažu da su, i pored kišne godine, zadovoljne ovogodišnjom berbom, jer će, iako sa manjim brojem boca, zadovoljiti kvalitetom, što je za njih najbitnije.

Uskoro izlazi burgundac crni

Iz Podruma Vukoje najavljuju da će krajem ove ili početkom iduće godine iz njihovih podruma svjetlo dana ugledati dva varijeteta od sorte burgundac crni, odnosno prvo vino koje je rađeno od crvenog grožđa sa vinifikacijom na bijelo, a što je prvi put urađeno na ovim vinogorjima.