Vino

Većina se današnjih vina radi s namjerom da se popiju do najkasnije dvije godine od berbe. Obično su sasvim spremna za potrošnju već u trenutku kada se prve boce nađu u prodaji. Ona rijetka, koja su namijenjena duljem odležavanju, obično bitno kasnije stižu na tržište. Recimo aktualni dingači, vino koje se ubraja u tu rijetku skupinu, uglavnom su berbe 2009., a tijekom ove godine dolaze na tržište i oni iz 2010. Ostala vina tih berbi, poput svježih graševina i malvazija ili redovnih plavaca, već su uglavnom popijena. Svako vjerovanje ili, u ovom slučaju, svaka zabluda obično imaju opravdan razlog svog nastanka. Uzrok u slučaju vina leži u tehnologiji proizvodnje.

Tehnologija nekoć, naime, nije bila dostupna kao danas. Vinogradi su obično bili miješani i nije se svaka sorta brala zasebno, već sve zajedno, neovisno o stupnju zrelosti. Manje zrelo grožđe i stiskanje preše na starinski način, do maksimuma. Potom i pretoci koji su se radili otvoreno, pri čemu je kontakt s kisikom bio mnogo veći nego danas, rezultirali su grubljim, trpkijim i kiselijim vinima bez primarnih aroma poput voćnosti ili cvjetnih mirisa.

Odležavanjem su takva vina postajala mekša, harmoničnija i blaža. Drugim riječima - bolja. Danas, kad su vinogradi monosortni, kad vinari hlade mošt i vino, kad je kontakt vina s kisikom sveden na minimum, kad se trenutak berbe za svaku sortu pažljivo bira, mlado vino je sasvim drukčijih karakteristika. Najintenzivnijeg mirisa, obično herbalnih ili voćnih aroma, je na samom početku. Odležavanjem intenzitet blijedi i vino gubi na bogatstvu. Nema razloga čekati da vino omekša kad je u savršenom stanju već stiglo na tržište. Osobito kad imamo na umu da se u međuvremenu promijenio i ukus tržišta.

Sorte poput sauvignona, muškata i porodice pinota, koje najintenzivnije izražavaju primarne arome u modernom načinu vinifikacije, iznimno su popularne, a one tako mirišu čim stignu na tržište. Onaj mali dio vina, dobivenih na način da je poželjno njihovo odležavanje, zapravo izazivaju puno više pažnje od njihova realna udjela. No, za kolekcionare i pasionirane ljubitelje vina najzanimljivija je upravo ta skupina. Riječ je o vinima čiji su tvorci tehologiju prilagodili postizanju dugovječnosti. Ponekad je to čak i povratak zaboravljenoj tradiciji predaka, kao u slučaju Roxanich vina ili Tomčevih iz amfora.

Kako prepoznati vina vrijedna čuvanja?

Po cijeni je vrlo praktično, iako nije baš uvijek ispravno:

Jeftina vina bilo koje boje s donjih polica supermarketa nisu namijenjena odležavanju. Neće imati dovoljno ekstrakta i kiselosti ni da požive, a kamoli da napreduju.

Bijela i ružičasta vina iz butelja najčešće treba potrošiti do dvije godine nakon berbe, a ona najboljih vinara iznimno do tri.

Pjenušce bez oznake berbe otvoriti što prije nakon kupnje, a kad kupujete takve gledajte da kupite one koji nisu na skladištima bili godinu, dvije.

Jeftinija crna vina iz butelja potrošiti najkasnije do tri godine od berbe.

Poluslatka i polusuha vina, bilo crna ili bijela, također potrošiti što prije jer se odležavanjem povećava rizik od refermentacije u boci.

Srednje skupa i skupa vina - Bijela mogu izdržati do pet godina od berbe, a crna imaju strašno širok raspon za odležavanje, od tri do trideset godina. Slatka ili desertna vina ledenih berbi ili prosušenih bobica imaju najdulji vijek trajanja koji se u najboljim primjercima može mjeriti s duljinom trajanja ljudskog vijeka. U ovom slučaju slador je konzervans, a ne latentni problem kao u polusuhih ili poluslatkih.

U sklopu poljoprivredno-prehrambenog sajma Agra u Gornjoj Radgoni, čiji je jučerašnji drugi dan protekao izaganjem vinara i vinogradara, vinarija P&F Jeruzalem Ormož, proglašena je vinarijom godine. Direktor Vinske udruge Slovenije Dušan Brejc je prilikom predstavljanja ovogodišnjeg pobjednika rekao da je ovogodinji prosjek uroda vrlo dobar unatoč vremenskim nepogodama.

Članovi slovenske udruge vinara (VDS), ove godiine će, prema trenutnim procjenama ubrati oko 28.000 tona grožđa, što je prema Brejcovim riječima dobar napredak, pri čemu je istaknuo dodatne radove u vinogradima koji su povećali troškove.

Enolozi su ove godine,kazao je Brejc, predvidjeli aromatske izmjene pojedinih sorti, dok se za većinu kasnijih usjeva tek procjenjuje kvaliteta, budući da mnogo toga ovisi o vremenskim uvjetima. Brejc je dodao da je prošle godine povećan izvoz vina s dosadašnjih četiri do pet milijuna na čak osam millijuna litara vina!

Povećala se i izvozna cijena, i to na 2,56 eura za litru. Brejc je još upozorio da se ponuđači vina susreću s mnogim novim davanjima. Među zadnjima je godišnje povećanje zakupa poljoprivrednih zemljišta za gotovo 17 posto, što Udruzi VDS donese 180.000 eura dodatnih davanja.

Brejc je predstavio i globalne podatke koji govore da svjetska uporaba vina i dalje pada, 2013. je bila za 2,5 milijuna hektolitara niža nego u 2012. EU je upozorila da unutar njenih članica ne očekuje povećanje uporabe vina do 2016.

Hvarska Vinarija Plančić, tvrtka koja u svom vlasništvu ima potencijalno 'najveći vinograd na Mediteranu', stavljena je na prodaju. Reosiguravajuće društvo Croatia Lloyd, koje djeluje u sklopu nedavno privatiziranog Croatia osiguranja, objavilo je javni poziv za preuzimanje svojih 51 posto dionica tvrtke i najavilo mogućnost da će ih prepustiti 'bilo kome tko ima temeljnu djelatnost proizvodnje vina' ili jednostavno onome tko ima dovoljno novca.

Obiteljska tvrtka trojice braće Plančić stara je gotovo tri desetljeća i postupno se razvijala sve do sredine dvijetisućitih, kada su u doba premijera Ive Sanadera vlasnicima naglo skočile ambicije: poželjeli su umjesto otkupljivanja tuđeg grožđa imati vlastito, a od države su uz nekoliko godina mučenja uspjeli dobiti koncesiju nad čak 261 hektarom zemljišta na vrhu otoka Hvara, na kojemu bi niknuo najveći vinski kompleks na Mediteranu. Projekt je bio težak 150 milijuna kuna i predviđao je sadnju 1,6 milijuna čokota vinove loze koji bi donosili milijun i pol boca vrhunskog vina i prihode od 25 do 30 milijuna eura godišnje.

I tu počinju problemi - Plančići su najprije ušli u posjed državnog zemljišta prije potpisivanja ugovora o služnosti, potom su mahnito ulagali u kupnju novih strojeva i bagera za krčenje krša, a za to su uzimali i prilično nepovoljne kredite. Jedan i u švicarskim francima. A kada su stigli do zasađenih 30 hektara, konačno je nestalo novca. Uskočio je Croatia Lloyd s dokapitalizacijom od 7,5 milijuna kuna 2009, neki krediti su reprogramirani, no ova tvrtka i dalje je prepustila vođenje vinarije Antunu Plančiću, inače počasnom konzulu Slovačke u Hrvatskoj. U iduće četiri godine samo su se nizali problemi.

Pravi obračun Plančića i Croatia Lloyda nastao je koncem prošle godine, kada je cijela obitelj dobila otkaz u vlastitoj tvrtki, a s obje strane krenule su pljuštati kaznene prijave. Novi većinski vlasnik za direktora je postavio Tomislava Tukića, splitskog poduzetnika i osnivača nekoliko investicijskih fondova, koji je navodno otkrio silne nepravilnosti: od vođenja dvostrukog knjigovodstva, preko postojanja još jednog 'skrivenog vinograda', do podizanja gotovine na bankomatima. Sva trojica braće naime dnevno su s računa tvrtke skidala po deset tisuća kuna, došavši tako do nevjerojatnih 2,7 milijuna kuna. U nekoliko godina, dok je većinski vlasnik bio Croatia Lloyd, a upravljali su Plančići, službeni prihodi dramatično su pali.

S druge strane, Antun Plančić podnio je nekoliko kaznenih prijava protiv Tukića i većinskog vlasnika, a tvrdi da je u pozadini svega želja da se njegovoj obitelji otme tvrtka kako bi se na vrijednom hvarskom zemljištu gradile vile. Za ugovor o dokapitalizaciji s Croatia Lloydom tvrdi da je 'lihvarski' jer im daje posebna prava sve dok im se iz dobiti vinarije ne isplati njihovih 7,5 milijuna kuna zajedno s kamatama od šest posto. Kaže i da je u Tukićevom mandatu tvrtka oštećena za milijune kuna, a najavljivao je i da će se za svoju vinariju 'boriti krvlju'. Ovih dana ga nema, propao je u zemlju.

Obje strane, kako doznajemo, već nekoliko desetaka puta bile su na razgovorima u policiji i Državnom odvjetništvu. Tomislav Tukić napustio je Vinariju Plančić prije nešto više od mjesec dana, nakon manje od pola mandata, nezadovoljan jer Croatia Lloyd i Croatia osiguranje nisu pratili svoj vlastiti program. Tvrtku je naime nakon sređivanja stanja trebalo ili prodati ili u nju nakon agresivnog restrukturiranja investirati između osam i 10 milijuna kuna kako bi se projekt pokrenuo s mrtve točke i počeo donositi profit. A ova osiguravajuća kuća nije pokazivala gotovo nikakav interes za Hvar, jednako kao i četiri prethodne godine - kada se njeni predstavnici na otoku gotovo nisu ni pojavljivali, premda su u rukama imali 51 posto vlasništva.

Croatia Lloyd međutim nedavno je zajedno s Croatia osiguranjem prodan Adris grupi i najavljeno je njegovo gašenje, a čini se da jedna od najvećih hrvatskih kompanija zbilja nema interes u razvijanju vinskog biznisa na Hvaru. Službeno, traže strateškog investitora koji će uložiti dodatni kapital i razvijati Vinariju Plančić. Neslužbeno, potpuno izlaze iz ovog posla.

Tokom tradicionalne Petrovačke noći, koja će ove godine biti organizovana u petak 29. avgusta, vinarija "13. jul - Plantaže" predstaviće publici svoja nova vina "Luča" i "Vladika", koja su nastala povodom 200-te godišnjice rođenja Petra II Petrovića Njegoša.

U ovim vinima moći će da uživaju gosti osam restorana duž šetališta u Petrovcu (Ponta, Paradiso, Sutjeska, Konoba S&M, Oskar, Mediteraneo, MTV i Ambasador), a goste, uz vino, očekuju i brojni pokloni iznenađenja.

Inače, ovogodišnja Petrovačka noć počinje tradicionalnim sportskim igrama, a obuhvata i specijalne degustacije ribe i brodeta, uz čak sedam muzičkih koncerata.

Posjetioci će moći da uživaju u hrani, muzici i u novim vinima "Plantaža", koja u sebi sjedinjuju snagu crnogorskog kamena i bogatstvo vinograda u Ćemovskom polju. Petrovac je malo mjesto - za veliki odmor u kojem će posjetioci tokom Petrovačke noći moći da otkriju autentične mirise i ukuse Crne Gore, male zemlje - velikih vina.

Crveno vino "Vladika" nastaje kupažom velike crnogorske sorte vranac (80%) i velikih svjetskih sorti - kaberne sovinjona (10%) i merloa (10%), a bijelo vino "Luča" dobijeno je kupažom tri velike bijele sorte (pino blan i sovinjon blan po 35% uz šardone 30% ). Oba vina su snažna, kompleksna, skladnog i veoma sočnog ukusa.

Upravo je riječima iz naslova Robert Louis Stevenson, škotski pisac, putopisac i pjesnik, opisao vino. Da je tomu uistinu tako znaju, svi zaljubljenici u vino, vinoljupci koji su u pokrenuli istoimeni projekt.

Projekt "Vinoljupci" pokrenut je kako bi unaprijedio vinsku ponudu, kulturu i vizuru Zagreba, a namijenjen je vinarima koji svoja kvalitetna vina žele predstaviti publici, te Zagrepčanima i brojnim turistima koji večer žele provesti u ugodnom društvu, ispijajući birana vina ponajboljih hrvatskih vinara.

Nakon što je 3. srpnja održan prvi susret s vinarima Istre, pod krilaticom "Istra u srcu Zagreba", za tjedan dana, u četvrtak 4. rujna 2014., s početkom u 19h održat će se novi susret s međimurskim vinarima. "Jesenske boje Međimurja" na terasi kultnog bara Potepuh, na trgu Petrice Kerempuha (iznad tržnice Dolac), Zagrepčanima i njihovim gostima predstavit će ponajbolji međimurski vinari. Događanje će biti popraćeno i malim gastronomskim zalogajima, te jazz glazbom.

Ugodna atmosfera, čaša finog vina, par finih zalogaja i birana glazba - savršen je scenarij ljetne večeri u režiji Vinoljubaca koji vas pozivaju da zajedno s njima bojate Zagreb u jesenske boje Međimurja.

Vinogradi podignuti na obroncima Zlatne doline, ili kako su je stari Rimljani zvali Vallis Aurea, nalaze se na nadmorskoj visini od 400 m, gustog su sklopa sadnje od oko 7.500 trsova /ha na 390ha vinograda. Vinarstvo je ovdje duga tradicija koja je podijeljena na tri vinogorja na kojima su uspostavljene i tri vinske ceste: Vinska cesta vinogorja Kutjevo, Vinska cesta vinogorja Požega-Pleternica i Vinska cesta vinogorja Pakrac. Kažu, a i dokazano je da je ovo područje iznjedrilo brojna kvalitetna i vrhunska vina, koja su prepoznatljiva u Hrvatskoj, ali i u svijetu. U ovoj priči ističemo vinogorje Požega-Pleternica u kojem se nalaze Požega, Pleternica, Brestovac i Jakšić, tj. pozicije brda Klikun i Starac iznad Pleternice, dvije ponajbolje kontinentalne destinacije za sadnju vinove loze u Hrvatskoj koje imaju stoljetnu tradiciju u uzgoju vinove loze i proizvodnje visokokvalitetnih vina poznatih i izvan naših granica. Upravo na tim lokalitetima i površini od oko 36 ha, na vinskoj cesti naziva CESTA RUŽA I VINA, ovaj naraštaj Markota, nakon 40 godina, obnovio je vinogradarsku i vinarsku tradiciju pleterničkog kraja i želi vratiti vinski sjaj području koje to povijesno i zaslužuje.

Sadnjom vinove loze na početku svakog reda također smo zasadili i ruže, ukupno njih 1000, što stvara jedan prekrasan i atraktivan vizualni efekt. Lijep primjer suživota s prirodom. Ruže su simbol prijateljstva, kád nebeski. Ruže i vinova loza su glazba prirode. Ta neobična simbioza kraljice cvijeća i kraljice vina nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Sve brojniji posjetitelji i izletnici ostaju zatečeni ljepotom ovoga kraja i uređenim vinogradima, ali i čudesnoj raskoši i ljepoti dviju kraljica. Osim vizualnog efekta, ruže su i indikator bolesti, jer obole 3 dana prije loze i ukazuju na problem. Krajem svibnja ili početkom lipnja u isto vrijeme cvate i graševina i ruže i taj dan je obilježen jedinstvenim događajem nazvanim "Dani cvatnje graševine i ruža" gdje želimo pokazati da uz najznačajnije vinogradarske običaje Vincelovo i Martinje živimo s lozom cijele godine. Ne znamo kako je Bog stvarao svijet, ali znamo jedino da ga je ukrasio cvijećem, ružama, vinovom lozom i vinom…

Položaj brda Starac nedaleko od Pleternice rađa moćni cabernet sauvignon. Sortne odlike nisu se izgubile odležavanjem u hrastovim bačvama. Već i sama duboka crvena boja markantnih ljubičastih odsjaja najavljuje vrhunski vinski doživljaj. Nižu se bogate voćne i začinske arome kojima dominiraju zrele višnje i dugi trajan okus što čine ključne značajke ovog vina. U okvirima takvih vinskih dosega ni moćni alkoholi ne strše. Živahne kiseline se sjajno slažu sa umjerenim taninima i ekstraktom te je vino istovremeno mekano i elegantno a opet bogato što daje zavodljiv voćno-sočni efekt.

Pinot sivi ima atraktivan i vrlo izražen miris s cvjetnim aromama bagrema, kruške te blage primjese jabuke. Okus je zreo i pun, doslovno klizi preko jezika. Izvrsno odmjerene i dozirane kiseline daju konačnu slasnost vinu.

Graševina je vino prelijepih aroma, svježeg mirisa i obiluje atraktivnim voćnim aromama. Okus je istovremeno snažan i blag, za neophodnu svježinu odlično odmjerenih kiselina, fine punoće te zaobljen i pitak. To je odličan primjer kako bi ona trebala izgledati graševina Zlatne doline i pleterničkog vinogorja sa lokaliteta Starac i Klikun. Ostale zasađene sorte u našim vinogradima između ostalog su i chardonnay, sauvignon, rajnski rizling, muškat otonel, pinot crni, merlot i cabernet franc.

Godinu dana nakon što je postavio svoju upravu u hvarsku vinariju Plančić, zagrebački Croatia Lloyd pokrenuo je proces prodaje vinarije u kojoj drži 51 posto udjela.

Vijest su nam službeno potvrdili u Croatia osiguranju (CO), koje je vlasnik Croatia Lloyda, a samo je odnedavno u portfelju Adris gupe.
"Croatia Lloyd pokrenuo je proces prodaje udjela u društvu Plančić d.o.o. s ciljem pronalaska strateškog investitora, koji će nastaviti s ulaganjem u razvoj. Za savjetnika u transakciji odabrano je investicijsko društvo iz Zagreba, specijalizirano za posredovanje na financijskim tržištima. S obzirom na to da je proces prodaje udjela u društvu Plančić d.o.o. u tijeku, u zakonskoj smo obvezi ne davati detaljnije informacije o samom procesu, u kojem će svi potencijalni investitori dobiti uvid u informacije relevantne za donošenje odluke o eventualnoj kupnji", rečeno nam je u službi za odnose s javnošću CO.

Odluka o prodaji bila je donekle očekivana nakon što je objavljena vijest da CO gasi Croatia Lloyd. Taj reosiguravatelj većinski udjel u vinariji drži još od 2009., kad su vinariju koju je osnovao Antun Plančić dokapitalizirali sa 7,5 milijuna kuna. Godinu dana ranije, Plančić je dobio koncesiju za zemljište u državnom vlasništvu. Tamo je namjeravao posaditi najveći vinograd u komadu na svim sredozemnim otocima, a onda je počela kriza... Croatia Lloyd lani je s mjesta direktora smijenio Plančića i na njegovo mjesto postavio splitskog financijaša Tomislava Tukića. Vinarija ni tada nije profunkcionirala jer Croatia osiguranje, i samo u procesu prodaje, nije bilo spremno ulagati novac u vinograde.

Zbog nedostatka novca upitna je i ovogodišnja berba, što će dodatno oslabiti poziciju. Prije mjesec dana iz vinarije je otišao i Tukić. Zamijeno ga je Vladimir Rašković iz CO-a. Inače, tvrtka Plančić d.o.o. lanjsku je godinu završila s prihodom od čak 19,1 milijun kuna, godinu ranije prihod je bio svega tri milijuna. Lani je Plančić d.o.o. imao i osam milijuna kuna dobiti, dok je 2012. dobit bila nekoliko tisuća kuna. Kako bilo, Croatia osiguranje preko investicijskog je društva Intercapital u dnevnom tisku objavilo Poziv za iskazivanje interesa za stjecanje udjela u društvu Plančić d.o.o, u kojem se navodi da je vinarija Plančić "jedna od prvih privatnih otočnih vinarija koju obilježava duga tradicija proizvodnje visokokvalitetnog vina od autohtonih hvarskih sorti. Društvo je imatelj koncesije nad 210 hektara obradive zemlje sa značajnim proizvodnim i gastro-turstičkim razvojnim potencijalom. Potencijalni investitor može biti bilo koja domaća ili strana fizička ili pravna osoba čija je temeljna djelatnost proizvodnja vina od grožđa ili posjeduje odgovarajuće financijske resurse za kupnju predmetnog udjela", navodi se u oglasu u kojem se poziva potencijalne investitore da iskažu svoj interes najkasnije do petka, 5. rujna.

Zasad se može samo nagađati ima li CO već nekog zainteresiranog kupca, a ako ga nema, moguće je i da tvrtka otiđe u stečaj, za što već postoje uvjeti: računi su blokirani još od sredine travnja.Za komentar najnovijih zbivanja zamolili smo osnivača vinarije i donedavnog direktora Antuna Plančića.
"Na žalost, od 4.srpnja 2013., otkako nisam direktor, nemam informacije o stanju društva. Za sve informacije obratite se Croatia Lloydu, koji je postavljanjem Tomislava Tukića preuzeo brigu o upravljanju, uz potpuno isključivanje imatelja 49 posto udjela (braće Antuna, Marija i Jerkija Plančića) od svih relevantnih poslovnih informacija", odgovorio nam je poznati vinar.