Vino

Nova berba je na vratima i po svemu sudeći bit će pravi izazov. Zahtjevni klimatski uvjeti koji vladaju tijekom cijelog proljeća i ljeta doveli su vinare u tešku poziciju. Još je rano za finalni zaključak jer fenolna zrelost grožđa će ponajviše ovisiti o količini sunčanih sati u ovoj najosjetljivijoj fazi, tjednima što dolaze, međutim već sad sa sigurnošću znamo da će prinosi biti značajno niži nego inače. Od 20% pa sve do čak 50% manji nego lani.

Velike štete

Stolne sorte već se uveliko beru, dok vinske tek započinju. Marija Mrgudić s Pelješca je javila da se sa tribidragom (zinfandeom ili crljenkom) krenulo, međutim većina drugih sorti će berbu ove godine ipak morati sačekati koji tjedan više nego prethone ili one prije nje. Svjedočili smo iznimno vlažnom ljetu zbog kojeg po prvi put nakon puno godina trava u Dalmaciji nije čak ni požutjela. Posljedice na vinograd su brojne. U poljima Dalmacije, bilo na kopnu ili otocima, plamenjača (peronospora) je napravila velike štete, kojih su pošteđeni, kako javlja Mario Radić, enolog konzultant što operira na Pelješcu i Korčuli, jedino najbolji položaji poput Dingača ili Ivana Dolca. U Istri, kako javlja Ginafranco Kozlović, su prinosi podbacili, uz puno kiše bilo je i dosta tuče, a dobra vina će doći samo iz onih vinograda koji su se uspjeli sačuvati grožđe od bolesti.

Kvaliteta berbe

Na Kvarneru, javlja Marinko Vladić, glavni enolog PZ Vrbnik, strepe od pepelnice i botritisa dok čekaju da im se u žlahtini nakupi dovoljno sladora za berbu. U bregovitoj Hrvatskoj je pepelnica bila najveća prijetnja, a kvaliteta berbe najviše ovisi o botritisu, kojeg se nadaju izbjeći ako će rujan biti sunčan. Iločki podrumi javljaju da im je tuča nanijela veliku štetu po pitanju količina, ali da su sa zdravljem grožđa iznimno zadovoljni. Također navode, da će količina sunčanih sati zadnji tjedan kolovoza i u rujnu biti presudna za kvalitetu onog što je preostalo. Leo Gracin iz Prehrambeno tehnološkog fakulteta u Zagrebu upozorava da je za nakupljanje dovoljne količine sladora u grožđu ključno sprečavanje plamenjače lista, te da će u većini vinogorja prilikom berbe biti potrebna žestoka selekcija grožđa kako bi se odvojilo ono eventualno zaraženo botritisom.

Spas u toplom rujnu

Očito je da se radi o tipu berbe na kojoj se prepoznaju junaci. Naime, toplija i ranija godišta omoguće sličnu kvalitetu grožđa većini, dok ovakva zahtjevna će visoku kvalitetu dati samo nekima. Evidentno je da su prinosi podbacili značajno, dok je za kvalitetu presudno još nekoliko tjedana. Za sada berba 2014. najviše sliči, 2010., vlažnoj godini u kojoj se samo u poslovično toploj Dalmaciji uspjela izvući dobra kvaliteta, međutim posreći li se topli rujan sve se još može spasiti. Generalno, možemo očekivati elegantnija vina nešto nižih alkohola i naglašenije kiselosti, uz vjerojatno kraći vijek trajanja.

Vinarija Korta Katarina nastala je u Orebiću prije desetak godina, kada je Lee Reuben Anderson, vlasnik američke kompanije APi Group koja je redoviti član Forbesove liste 400 najvećih američkih privatnih kompanija, i veliki zaljubljenik u hrvatska vina odlučio osnovati vinariju koja će proizvoditi vrhunska vina hrvatskih autohtonih sorti.

Humanitarni rad i ljubav prema vinu doveli su Andersona i u Hrvatsku. Početkom novoga tisućljeća donacijama je sudjelovao u radu nekoliko humanitarnih organizacija koje su pomagale u Hrvatskoj i BiH u obnovi poslije rata. Jedna od akcija bila je završetak i obnova škole u hercegovačkom mjestu Stolcu. Tada su Lee i Penny prvi put došli u ove krajeve. Počeli su dolaziti i na ljetovanje na svojoj jahti (on je između ostalog i veliki jahtaš). Svidjela su im se hrvatska vina.

Tijekom godina rodila se i ideja da započnu vinski biznis, što je njegov prvi iskorak iz njegova "core bussinesa". Nema drugih vinarija. Zapravo, htjeli su kupiti postojeći biznis i ulagati. Nisu imali dilema u vezi s Dalmacijom, tek su se dvoumili oko babića i plavca malog, pa kad su odlučili, da li Hvar ili Pelješac. Godinama su pregovarali s poznatim vinarom Grgichem, ali nisu se uspjeli dogovoriti. U međuvremenu pojavila se mogućnost otkupa tvrtke Riviera Orebić, koja je upravljala odmaralištem. Odmaralište je imalo u svom sklopu podrumarstvo i proizvodnju vina, što je davalo potencijal za razvoj vinskog posla. Isprva je Anderson htio napraviti malu boutique-vinariju s kapacitetima za dvadesetak tisuća butelja, no investicija je rasla. Vidjelo se da kapaciteti neće biti dovoljni da investicija bude ekonomski isplativa, pa se odlučio krenuti u rekonstrukciju vinarije i podići kapacitet na više od sto tisuća boca.

Još početkom 2000. godine u vinskim krugovima Hrvatske proširila se vijest: iznimno bogati Amerikanac Lee Anderson osniva vinski podrum na Pelješcu, u Orebiću. Anderson je prvo kupio imanje sa starim devastiranim odmaralištem u Orebiću, građevinu nastalu još 1934. godine, s pripadajućim ovećim dvorišnim prostorom, te, uz nju, i terene za vinograde na obližnjima dingaču i postupu, oko 6 hektara. Od kupnje imanja i vinograda investiralo se u novu vinariju do postojeće stare vinarije.

Najkvalitetnije grožđe

Nova vinarija počela je raditi 2010. godine. Iz svojih vinograda, kako nam priča direktor Vinarije Korte Katarina Joško Mihaljević dobijaju grožđe za proizvodnju vrhunskog plavca malog te Reuben's Private Reserve, vina limitirane proizvodnje koje je dobilo ime u čast vlasnikova oca. Reuben private reserve je ono što se u vinskome svijetu u terminu kakvoće smatra višim stupnjem. Riječ je o vinu koje količinski u odnosu na ukupnu produkciju crnog vina Korte Katarine čini tek oko pet posto. Za njega se specijalno izabire najbolje grožđe, i ono barem oko pola godine do desetak mjeseci duže dozrijeva u bačvicama, konkretno ukupno 24 mjeseca.

Bijelo vino pošip u Korta Katarini pravi se od grožđa iz otkupa, ali od odabranih kooperanata iz mjesta Čare na korčuli. Čara je tipično staro naselje vinogradara s oko 700 žitelja udaljeno od grada Korčule cestom 25 km. Izgrađeno je na južnoj padini brijega podno kojega se prostire veliko, plodno polje s vinogradima. Tu se uzgaja posebna vrsta grožđa pošip koji u Korta Katarini dozrijeva na finom talogu dijelom u cisternama od inoksa a dijelom u bačvicama gdje on provede oko osam mjeseci, potom se vino iz inoksa i iz bačvice spoji i ostavi neko vrijeme na sljubljivanju, pa ga se napuni i onda prije izlaska na tržište ono u podrumu još počiva u boci šest mjeseci.

Suvremena tehnologija

Uz plavac mali i pošip te Reuben's Private Reserve Vinarija Korte Katarina proizvodi i vino Rose kombinacijom sorti plavca malog i zinfandela,vinske sorte koja se u Dalmaciji lokalno naziva crljenka. Crljenka koja se koristi za rose bere se iz vinograda uz samu vinariju i ta je sorta jedna od tradicionalnih sorti vinskog grožđa u Dalmaciji.

Dio vinograda Korte Katarine sađen je tradicijski, gusto, i počiva na grmolikom sustavu uzgoja s niskim panjem, a dio vinograda projektirao je stručnjak sa Zavoda za vinogradarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, koji se, odlučio za suvremeni uzgoj na žicu s panjem nešto veće visine i sadnju manjeg broja trsova po hektaru.

"Odmah pokraj postojećeg objekta na orebićkoj obali, predviđenog za turističku namjenu, stavili smo i 2500 trsova crljenka odnosno zinfandela, te dogradili dio za novi vinski podrum. Anderson, koji se pobrinuo za sjajno uređenje i opremanje prostora za proizvodnju vina i za lijepo uređenje prostora za prihvat gostiju što dođu na degustaciju, od početka njeguje velike ambicije i u turističkom segmentu. Glavna zgrada Korte Katarine ima više velikih prostorija za uređenje u 10 velikih soba za visoko-komforni smještaj turista, te još i za dva velika apartmana, a u prizemlju pak oveći je prostor za restoran. Kompleksu bi se pridodao i centar za wellness", ispričao nam je Mihaljević.

"Tehnologija za proizvodnju vina je najsuvremenija i prati sve svjetske trendove a kupljena je u Italiji. Po pitanju odležavanja vina u bačvama možemo reći da koristimo isključivo od francuskih proizvođača od kojih kupujemo uvijek nove bačve", objašnjava nam Joško Mihaljević dodajući da vinarija sada proizvodi oko 80 tisuća butelja vrhunskog vina po sezoni. Osim na hrvatsko tržište gdje odlazi tri četvrtine proizvodnje vina se plasiraju na tržišta SAD-a, Brazila, Austrije, Slovenije, BiH, Srbije, Crne Gore te u manjoj mjeri Belgije, Njemačke i Nizozemske.

"Vinarija planira uskoro doseći maksimum proizvodnje od oko 120 tisuća butelja te ponuditi još neke proizvode koje pripremamo za tržište", najavio nam je direktor Mihaljević dodavši kako je u slijedećoj 2015. godini u planu i dovršetak rekonstrukcije boutique hotela kako bi se zaokružila ponuda prvog wine estatea u Hrvatskoj, odnosno na istočnoj obali Jadrana.

U Korta Katarini žele izgraditi bazu globalnih kupaca koji su bili u posjetu podrumu.
"Ključ je našeg uspjeha što smo uspjeli napraviti sinergiju kanala distribucije i došli do krajnjih potrošača. Kod našeg vina nije ključno prvo kušanje (koje je najčešće po nečijoj preporuci), već drugo kušanje, kada kušač postaje svjestan jednake kvalitete vina. Kod nas je svaka boca iz iste berbe potpuno jednaka. Nema kompromisa s kvalitetom", objašnjava nam Mihaljević dodajući da žele povezati proizvodnju vrhunskog vina i elitni turizam. Vjerojatno će kombinirati uređivanje velike zgrade za smještaj visoke kategorije poluprivatnog ili privatnog tipa (npr. vila za vlasnika i njegove prijatelje).

Obitelj Anderson

Lee i Penny Anderson industrijalci su iz Minnesote. Ljetni dio godine žive u Minnesoti, a zimski u Floridi. On je vlasnik druge po veličini građevinske korporacije (2 milijarde dolara ukupnih prihoda). Korporacija je sastavljena od četrdeset različitih kompanija. Godine 2009. proglašen je najboljim američkim poduzetnikom iz područja građevinarstva. Posao je preuzeo od oca Reubena, vlasnikom tada male lokalne kompanije u Minnesoti. U proteklih četrdeset godina izrastao je u velikog igrača na američkom tržištu. Lee Anderson veliki je humanitarac. Prije nekoliko godina dao je najveću pojedinačnu donaciju američkom obrazovanju (60 milijuna $). Veliki je ljubitelj i kolekcionar vina. U podrumu u Floridi ima više od 35.000 butelja iz cijelog svijeta (koje su vrednije nego cijela Korta Katarina!). Glavni je podupiratelj jednog od najvećih američkih festivala vina, koji se održava u Naplesu na Floridi.

Francuska će u ovoj godini proizvesti oko šest milijardi boca vina zahvaljujući uspješnijoj berbi nego u proteklim godinama, objavilo je u petak poljoprivredno udruženje.

Iz FranceAgriMera su priopćili da bi se trebalo proizvesti oko 45,4 milijuna hektolitara vina ili oko šest milijardi boca, što predstavlja prosječnu razinu.

"Nakon dvije godine izrazito slabih berbi polako se vraćamo u normalu... izgledi su dobri na početku ove berbe", rekao je Jerome Despey iz FranceAgriMerova odjela za vina.

Proizvodnja će ove godine porasti u regiji Champagne dok će se u Languedoc-Roussillonu smanjiti zbog proljetne suše, a kasnije i tuče.

Berbe u 2012. i 2013. bile su iznimno loše i proizvodnja se spustila na rekordno nisku razinu zbog niskih temperatura i prekomjernih padalina. U pojedinim vinogradima u glasovitim vinskim regijama poput Bordeauxa i Burgundije urod su gotovo izbrisale velike oluje praćene tučom.

Čak 500 butelja vrhunske graševine roda 2013. godine, te još 150 butelja kupaže crnog vina "Maximo" nosit će etiketu ovogodišnjeg Festivala svih festivala nazvanog "Aurea fest" koji se održava u Požegi od 1. do 7. rujna. Na prigodan način počelo je punjenje tog vina u vinariji d.d. "Kutjevo", koje je glavni sponzor festivala.

"Naš kraj je poznat po vinu, d.d. "Kutjevo" se uključilo dajući potporu festivalu, kojemu smo dali novo lice i iskorak u jubilarnoj 45. godini od održavanja prvog požeškog festivala" - kazao je direktor "Aurea festa" Veljko Valentin Škorvaga na početku punjenja festivalskog vina čemu su nazočili čelnici grada Požege i Požeško-slavonske županije uz veselu svirku požeških tamburaša "Zlatna dolina". Dodao je da čelništvo festivala želi iskoristiti sve potencijale ovog kraja kako bi se omogućio razvojni pomak.

"Zadovoljstvo je biti dijelom ovako velike priredbi i događanja koja slijede što možemo zahvaliti ljudima koji su dali mnogo truda u organizaciji svega toga" - kazao je gradonačelnik Požege Vedran Neferović uz kojega su bili njegovi zamjenici Mario Pilon i Darko Puljašić.

Glavni enolog kutjevačkog podruma Ivan Marinclin upoznao je čelništvo festivala i predstavnike medija sa ova dva vina istakavši da je riječ o odabranim sortama, a graševina je ubrana na tri najbolja lokaliteta u njihovom vinogorju.

"Spoj vina i pjesme oduvijek karakterizira ovaj kraj, pa smo se uključuili u ovu priredbu dajući potporu jer je to prepoznatljivo na širim prostorima" - istakao je predsjednik uprave d.d. "Kutjeva" Mladen Itrak, a direktorica Turističke zajednice grada Požege Silvija Podoljak je dodala da je u organizaciju "Aurea festa" uključen veliki broj ljudi jer se radi o najvećoj priredbi u Požeško-slavonskoj županiji.

Vino Vina Laguna Festigia Malvazija 2013. osvojilo je prestižnu Krunu časopisa i tako se našlo u časopisu Vinibuoni d’Italia, izdanje 2015.

Nakon tri dana degustiranja ukupno 50 vina u konkurenciji, žiri cijenjenog talijanskog časopisa Vinibuoni d’Italia, izabrao je 8 istarskih finalista. Upravo vino Vina Laguna Festigia Malvazija 2013. osvojilo je prestižnu Krunu časopisa i tako se našlo u časopisu Vinibuoni d’Italia, izdanje 2015.

Vina Laguna Festigia Malvazija, kristalno čiste zelenkasto-žute boje te karakteristične cvjetno-voćne arome citrusa, tropskog i koštunićavog voća oduševila je vinske kritičare. Na nepcu dobiva uglađenu i svježu notu, zahvaljujući izrazito slanoj i mineralnoj noti s trajnijim voćnim okusom te lagano gorkastim završetkom.

Ovo vino preporučeno je uživati rashlađeno na temperaturi između 10 i 12 stupnjeva, uz predjela od tartufa, tjestenine i rižota te uz jela od bijelog mesa, ribe ili morskih plodova.

Vina Laguna Festigia Malvazija osvojila su i ove godine brojne svjetske nagrade, a osvajanje prestižne Krune časopisa Vinibuoni d’Italia dodatna je potvrda kvalitete malvazije Vina Laguna i nastavak sjajnog niza svjetskih uspjeha ovog vina.

U organizaciji TZO Ston, Janjina, Trpanj, Mljet i četiri pelješke općine, a pod pokroviteljstvom Dubrovačko-neretvanske županije u Pomeni na Mljetu održala se zadnja od pet ovogodišnjih noći vina.

Pelješki vinari učlanjeni u Udrugu Plavac mali i Pelješke vinske pute u velikom broju se se odazvali i brojnim gostima i turistima ponudili na kušanje svoja kvalitetna i vrhunska vina, Plavac mali, Postup i Dingač.

Nakon noći peljeških vina predstoji berba grožđa, a nakon toga sljede velike pripreme za predstojeću najveću vinsku manifestaciju u županiji Dan otvorenih peljeških vrata.

Po najstarijim legendama, još iz doba osnutka Grada, sveti Vlaho podigao je Dubrovnik svojim svemoćnim rukama. U tom silnom poslu pomoglo mu je more koje je naplavilo kamene temelje, pa je Grad prvo zaplivao kao golema dubrovačka karaka.

Od tog trenutka, kazuje dalje legenda, parac nosi grad kroz nebeska prostranstva, bez imalo muke i napora, budući da ga stalno krijepi dubrovačko vino iz Konavala. Ako dođete u Grad, a želite kušati vrhunsko bijelo vino, nezaobilazna postaja je konavosko mjesto Gruda, od svega sedamstotinjak mještana, a dubrovačka malvasija perjanica je u proizvodnji grožđa i vina u Konavlima.

Božo Martinović, vinogradar i direktor Dubrovačkih podruma, vodeće vinske kuće konavoskog vinogorja, kazuje kako ga je život igrom slučaja doveo u vinariju kada je tvrtka bila gotovo srušena, vinogradi uništeni, a jedino je ostala zgrada u Grudi.

Poslije rata uhvatio se spašavanja i unapređivanja vinogradarstva u Konavlima, u kojima je tradicija proizvodnje vina stara nekoliko stoljeća. Martinović je 2001. godine s partnerima privatizirao Dubrovačke podrume, danas je jedan od suvlasnika i direktor već 23 godine, a polako se priprema za odlazak u mirovinu.

U razdoblju obnove pa sve do danas posadili su nove vinograde poviše Cavtata, instalirali opremu za proizvodnju i punjenje vina, u suradnji s kooperantima darovali su sadnice za unapređenje vinogradarstva. U biti, u svih ovih 20 i nešto godina susreću se s novim teškoćama, no bez obzira na sve, ide se naprijed. Direktor hvali kooperante koji imaju jako puno strpljenja, jer im se redovito duguje neki novac, isključivo zbog tržišta i grane privrede koja ima dug obrtaj robe.

Autohtona sorta

"Situacija nam ne da nekakve velike nade da ćemo brzo izići iz ovih problema, međutim jedina prilika da se stvari poprave jest izvoz, koji u zadnjih godinu-dvije stalno raste, i to u zemlje Europske unije i izvan njih" - kaže Martinović.

Raste i broj zaposlenih, koji se kreće od 18 do 30 ovisno o vremenu i sezoni, a direktor je osigurao i kombi za nekolicinu njih koji žive u udaljenim mjestima Osojniku i Mokošici.

U zadnjih 15-ak godina uložili su tri milijuna eura u obnovu, podizanje vinograda, novu opremu, a vrijednost bačava veća je od 100 tisuća eura. Sva oprema koju danas koriste kupljena je i instalirana u stare prostore.

Godišnje pune oko 500 tisuća boca, a obrađuju 42 hektara vinove loze. Iako su uglavnom oslonjeni na vlastitu proizvodnju, svake godine imaju i otkup od kooperanata.

S tih površina proizvodi se Cabernet sauvignon, Merlot, Ragusa bijelo, Ragusa crno, Plavac, Kadarun, Merlotina i Trajectum vino koje plasiraju u hotele, restorane i prodavaonice u cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji, pa i šire van Hrvatske.

Da konavoska vina nešto znače, pokazao je i iskorak u proizvodnji i kvaliteti vina, čemu svjedoče brojne europske i svjetske nagrade.

"Kvalitetom možemo konkurirati europskim proizvođačima, tako da se Konavle i naši proizvodi znaju često naći na nekim ozbiljnim stolovima unutar europskih, pa i svjetskih centara, a zahvaljujući entuzijazmu nekoliko proizvođača ponovno je revitalizirana i dubrovačka malvasija. To je autohtona sorta dubrovačkoga kraja poznata iz vremena Dubrovačke Republike, i na neki način je perjanica proizvodnje grožđa i vina u Konavlima."

Seoska domaćinstva

Kuće za odmor i seoska domaćinstva su budućnost Konavala. Sve više gostiju bježi iz hotela i gradske vreve u potrazi za mirom. Konavljani sa svojom kućom, pojatom i gumnom mogu stvoriti radno mjesto sebi i svojoj obitelji.

Konavosko vinogradarstvo trebalo bi se zasnivati na ovim rubnim dijelovima polja, jer je proizvodnja grožđa i uzgoj vinove loze puno lakši, bolji i kvalitetniji na strminama koje su okrenute prema polju, a još uvijek je odlična zemlja - govori Martinović.

Odlični su i odnosi s pelješkim vinarima, koji im slove kao najveći konkurenti. Bez obzira čije je vino bolje, dugo zajednički rade na promociji vinarstva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Luka Korda: Bolji smo od Pelješca

Općina Konavle nekoliko je godina imala program pomoći pri sadnji i subvencije za vinograde, međutim ove je godine to ukinuto zbog nedostatka novaca. Kako nam je rekao Luka Korda, načelnik općine Konavle, ove godine im ni Bog nije naklonjen, ali dobro je sve što se proizvodi, bilo to vino ili masline.
"Tko god proizvodi, dobro je došao i pokušat ćemo mu pomoći na bilo koji način. Najgore je ako se ljudi za nešto muče, proizvode, a onda nemaju kome prodati. Tko god se trudi, treba ga nagraditi. Vinarstvo puno znači za turizam Konavala, i danas možemo konkurirati Pelješcu, čak smo ih premašili u kvaliteti. "