Vino

"Vinarija Tikveš" predstavila je visokokvalitetno luksuzno vino "Chardonnay Lepovo" proizvedeno u svojoj novoj butik vinariji "Domaine Lepovo". Ova vinarija malog kapaciteta, prva je te vrste na ovim prostorima i po ugledu na francuske butik vinarije okrenuta je ograničenoj proizvodnji sa ciljem da proizvodi isključivo na vina najvišeg kvaliteta.

"Domaine Lepovo" dobilo je ime po prelepoj lokaciji Lepovo koja daje idealne uslove za gajenje grožđa i proizvodnju vrhunskih vina izuzetnog kvaliteta. Domaine lepovo je nova vinarija u vlasništvu "M6 Grupe" od 2013.

"Pažljivo i dugo smo planirali ovo novo poglavlje u razvoju naše vinarije kako bismo napravili vina koja će zauzeti svoje mesto među elitnim vinima sveta" - izjavio je generalni direktor vinarije "Tikveš" Igor Ilievski.
"Sa novom vinarijom "Domaine Lepovo" uvodimo važnu promenu u pristupu proizvodnje ograničenih količina visokokvalitetnih vina u malim, takozvanim "butik" vinarijama, i tako stvaramo novi trend u razvoju vinske industrije. Naš cilj je da specijalnim pristupom gajenja grožđa, staranjem da dobijemo grožđe idealne zrelosti koje se sa puno pažnje bere i odmah transformiše u najbolje i jedinstveno vino, na najkvalitetniji način iskoristimo svo bogatstvo prirode koje Lepovo čini idealnom lokacijom za vrhunska vina."

"Domaine Lepovo" premium vina kreacija su svetskog eksperta Philippe Cambie, koji je u ova vina inkorporirao najbolje prakse i znanja iz Francuske.
"Vina "Domain Lepovo" svojim kvalitetom zadovoljavaju i najzahtevnije ljubitelje vina" - izjavio je Kambi koji je samo za ovu priliku došao u Beograd.

To su vina sa visokim procentom alkohola, delimichno barikirana u francuskim hrastovim buradima. Domain Lepovo nalazi se u blizini Negotina u Makedoniji gde su na oko 5 hektara zasađene sorte chardonnay, vranac, pinot noir, cabernet sovignon i merlot. Vinogradi su u proseku stari 15 godina.

Vina "Domain Lepovo" vinarije biće dostupna samo u malom delu prodajnih objekata, ograničenom broju elitnih restorana u zemlji i na najvažnijim svetskim tržištima. Prvo će se na tržištu pojaviti belo vino "Chardonnay Domaine Lepovo" čija je godišnja proizvodnja 5.000 litara. Vinarija će do kraja godine uvesti i "Domaine Lepovo Pinot Noir", a portfolio će biti upotpunjen "Domaine Lepovo Grand Cuvee" koji se očekuje u junu 2015.

Lokacija Lepovo

Lokalitet karakterizuje submediteranska klima sa toplim i dugim danima i kratkim i toplim noćima u periodu od juna do novembra kada grožđe dobija svoju punu zrelost. Nalazi se na nadmorskoj visini od 250m, gde duva konstantan topao povetarac vetar koji dolazi zbog blizine reke Vardar i omogućava uticaj mediterana, istovremeno pomaže da lozovi zasadi budu u boljem zdravstvenom stanju i doprinosi odličnim kvalitetom grožđa. Prinos po čokotu je 2-2,5kg, što je dva puta manji prinos od prosečnog kako bi se dobilo grožđe vrhunskog kvaliteta. Grožđe se bere ručno u ranim jutarnjim satima kako bi se očuvala neophodna svežina prirodnim putem i transportuje u malim gajbicama do vinarije.

"Domaine Lepovo"

Termin "domaine" na francuskom znači "posed". "Domaine" koncept u vinarstvu ukazuje na činjenicu da su vina napravljena na istom posedu u kojem se nalaze i vinogradi. Rigorozna kontrola u svim fazama proizvodnje i primena posebnih tehnika i praksi francuske škole vina, doprinosi da se prirodni kapaciteti Lepova iskoriste u potpunosti i da svako zrno grožđa bude savršeno očuvano.

Kapaciteti koji omogućavaju prepradu grožđa na mestu uzgoja, omogućavaju da se visok kvalitet i jedinstvene karakteristike grožđa u potpunosti pretoče u najbolje ekskluzivno vino koje može da se proizvede samo na toj jedinstvenoj lokaciji i nigde više u svetu. Jedinstvenom ukusu i karakteru vina doprinosi i fermentacija i čuvanje u posebnim francuskim hrastovim buradima.

Vinarija Tikveš brandirat će svoj novi 100% prirodni proizvod - med od grožđa, u Makedoniji poznat kao mađun. Ovaj proizvod dobiva se iz soka od najkvalitetnije vrste grožđa.

U suradnji sa Skoplje Design Weekom, Tikveš je objavio natječaj za integralno rješenje za brandiranje ovog novog autentičnog proizvoda. Izbor najboljeg rješenja izradit će međunarodni žiri, a nagrada je u visini od 2.000 eura. Brandiranje treba obuhvatiti novu etiketu i ambalažu u kojoj će se mađun prodavati od 2015. godine i to prvo na makedonskom tržištu, a zatim i na tržištima u regiji.

"Želimo kreirati unikatni identitet ovog prirodnog i isključivo zdravog proizvoda, koji smo i dosada proizvodili, ali nekomercijalno. Zbog sve veće potražnje, smatramo moramo napraviti mađun prepoznatljivim i dostupnim potrošačima u Makedoniji, ali i šire", izjavila je Elena Mladenovska Jelenković, marketing managerica Tikveša.

Pelješki vinari i ove su godine predstavili svoja vrhunska i kvalitetna vina na 11. međunarodnom festivalu vina "Interfest" koji je održan u Novom Sadu.

Nastup su, uz pomoć Županijske gospodarske komore, organizirale udruge Plavac mali Pelješac i Pelješki vinski puti.

Svoja probrana vina posjetiteljima tog vinskog festivala, trgovcima, ugostiteljima i poslovnim partnerima predstavile su poljoprivredne zadruge Dingač u Potomju, Postup u Donjoj Bandi, Pelješki vrhovi u Janjini i Putnikoviću, tvrtka Terra Rota u Kuni i vinari Goranko Poljanić u Pijavičinu i Mato Violić u Potomju.

Na ovogodišnjem ocjenjivanju vina Vinagora u Budimpešti, vina tvrtke Vina Laguna ostvarila su poseban uspjeh i, među 600 vina iz 19 zemalja svijeta, nagrađena s čak tri zlatne i tri srebrne medalje te s posebnim nagradama Šampiona u kategoriji bijelih i crnih vina, izvijestili su iz ove vinarije.

Krajem lipnja održana je gala večera u hotelu New York Palace u Budimpešti na kojoj su dodijeljena priznanja najboljima ovogodišnje Vinagore, a priznanja za Vina Laguna primila je Sabina Salamun, enolog Agrolagune. Zlatom su se okitila vina: Vina Laguna Festigia Riserva Malvazija Vižinada 2013., Vina Laguna Festigia Merlot 2010. te Vina Laguna Festigia Castello 2011., a srebrom Vina Laguna Malvazija 2013., Vina Laguna Festigia Malvazija 2013., te Vina Laguna Festigia Cabernet sauvignon 2011.

Najboljim bijelim vinom sajma Vinagora i Šampionom bijelih vina proglašeno je vino Festigia Riserva Malvazija Vižinada 2013., a najboljim crnim vinom sajma i Šampionom crnih vina, Vina Laguna Festigia Merlot 2010.

Malvazije Vina Laguna nastavljaju ovime svoj "zlatni" niz s međunarodnih ocjenjivanja vina održanih proteklih mjeseci u Londonu i Bordeauxu.

Vinagora se smatra jednim od deset najprofesionalnijih ocjenjivanja vina u svijetu, a prvi puta je organizirano 1992. godine. Održava se pod pokroviteljstvom Međunarodne organizacije vinove loze i vina (OIV), te Međunarodne udruge enologa (UIOE).

Nagrade na natjecanju Vinagora u Budimpešti nastavak su sjajnih rezultata koje vina Vina Laguna ove godine postižu na brojnim domaćim i svjetskim ocjenjivanjima vina. Vrhunska priznanja plod su kontinuiranih ulaganja Agrolagune u nasade, ali i unapređenje procesa i razvoj proizvoda, posebno malvazije koja je zasigurno najprepoznatljivija i najcjenjenija istarska sorta, zaključuje se u priopćenju.

Vinski znalac iz susjedne Mađarske, Zoltán Győrffy o vinima i gastronomiji piše dulje od desetljeća i pol, a posljednjih je sedam godina i glavni urednik vinskog mađarskog magazina Pécsi Borozó.

Vino krije cijeli svijet

"Osnovali smo ga kako bi naša regija, Panonska vinska regija s vinogorjima Villány, Szekszárd, Tolna i, naravno, malim vinogorjem mog Pečuha, dobila više pozornosti u enogastronomiji" - kaže Zoltán Győrffy, koji jako dobro poznaje vina i gastronomiju našeg podneblja, a s Hrvatskom ga vezuje i podrijetlo. Naime, njegova je majka iz Hrvatske.

Inače, njegovo se ime već desetak godina pojavljuje i u poznatim, specijaliziranim vinskim časopisima Decanter, VinCE, Gusto, Magyar Konyha, iznad članaka o vinima i gastronomiji država nastalih raspadom Jugoslavije, a najviše upravo o hrvatskim vinima i gastronomiji.

"Bilo je, čini mi se, nekako predodređeno da se bavim tim temama i da se malo više usmjerim baš na enogastronomiju Hrvatske" - kaže Zoltán.
"Hrvatska je turističko odredište mnogih Mađara, gotovo pola milijuna mađarskih turista ljetuje na Jadranu, a, nažalost, malo toga znaju o hrvatskim vinima. Hrvatska nema samo more i plaže nego i kreativnu i raznoliku gastronomiju, u posljednja dva desetljeća i sve bolja vina i bio bi grijeh da turisti ne saznaju za to" - kaže Zoltán, koji je o vinima počeo učiti još kao student.

U redakciju studentskog magazina u kojem je bio urednik sredinom devedesetih došao je jedan poznati i dalekovidni pečuški gostioničar. On je prvi krenuo s degustacijskim večerima i promocijom lokalnih vina, a organizirao je i tečajeve vinske kulture. Oglas u studentskom listu "platio" je s nekoliko mjesta na tečaju, što Zoltán nije propustio.

"Tako sam otkrio da vino nije ono što se nudi u studentskom klubu, već da je to jedan uzbudljiv, novi i šarolik svijet. Prošlo je već dvadeset godina otad, a ja još učim i pribojavam se da je puno vina, da ih je previše i da do svih neću stići. I to je jedan od razloga što sam se usredotočio baš na vina iz Mađarskoj susjednih zemalja, za koja još uvijek malo tko zna, a itekako su vrijedna" - uvjeren je Zoltán Győrffy, koji vrijedno radi na širenju njihove slave. Prvu reportažu o hrvatskim vinima radio je za Decanter 2005. godine, kada je boravio tjedan dana u Istri.

Crvena vina su preskupa

"Sva moja prethodna znanja o hrvatskim vinima tada su pala u vodu. Istra je tad već bila na velikoj prekretnici, onda su krenule i Slavonija i Baranja, a sve se više radi na vinima i na vinskom turizmu i u Zagorju i Međimurju. Trenutačno zaostaje jedino Dalmacija, ondje najmanje iskorištavaju ono što im je u vinogradima. Nije sve u tradiciji, vino je dio ljudske kulture, a u pametnom korištenju moderne tehnologije nema ničega lošeg. Vina moraju biti čista, zdrava, sigurna" - poručuje Zoltán i upozorava na još jedan hrvatski problem.

"Na svjetskom tržištu ima sve više dobrih vina po razumnim cijenama, a hrvatska vina još se uvijek smatraju skupima, osobito crvena. Kod bijelih vina je bolji odnos cijene i kvalitete." Vinski znalac, koji obožava putovati, kaže:
"Mnogi me pitaju koje mi je vino najdraže. Uvijek odgovaram: Vino koje sam sinoć pio."

Na pitanje koja su mu vina najdraža, Zoltán Győrffy sastavio je sljedeću top-listu:

1. Matošević: Malvazija Alba Antiqua 2009. - Istra i malvazija istarska moji su hrvatski favoriti.
2. Bock: Villányi Capella Cuvée 2007. - Bazirano na apsolutnom favoritu regije, cabernet francu, s malo cabernet sauvignona i merlota Cuvée Capella daje sve ono što volimo u Villány.
3. Krauthaker: Zelenac Kutjevo 2012. - Neobično vino vinara koji mi je u vinskom smislu jedan od najbližih.
4. Balassa: Mézes-Mály Villő Tokaji Furmint 2011. - Djelo mladog enologa Istvána Balassa, koji radi vina novog Tokaja. Vino zbog kojeg barem jednom u životu svatko mora otići u Tokaj.
5. Bolfan: Vinski Vrh Sauvignon Blanc 2013. - Zadnje dvije-tri godine sve više mi se sviđaju vina iz bregovite Hrvatske, nekoliko puta sam i bio tamo pa sam tako upoznao vina s Vinskog Vrha, vina Tomislava Bolfana.

Raponji, mjestašce u Istri u koje je Luana Kadum odlazila kao djevojčica k baki i djedu, bio je njezin prvi kontakt sa zemljom, lozom i vinom.

"Nonići su 'tendili' zemlju i loze te proizvodili oko 20.000 litara vina, a najveća proizvodnja dosezala je i 150 tisuća litara. Naravno, prije agrarne reforme. U vrijeme kada se živjelo "pod Italijom", nona je u kožnatim torbama iskrojila pregrade u kojima je krijumčarila vino u Pulu putujući vlakom i skrivećki ga prodavala bogatoj gradskoj gospodi - prisjeća se Luana, danas ponosna vlasnica mladog vinograda i prve enoteke u Istri "Per Baco".

Kaže da su možda upravo nonini geni "krivi" što se 80 godina poslije našla u vinskom poslu.

Odrasla na žumanjku i teranu

"Bila sam izrazito mršavo dijete, a takve su u Istri tovili zavajonom, tučenim žumanjkom sa šećerom i crnim vinom. Govorili su da je to za "jaku krv", a ja u šali znam reći da me upravo to definiralo kao ljubitelja crvenih vina. Imala sam, priznajem, veliku sreću što sam posao mogla vezati za nešto što toliko volim, vino" - kaže Luana. No, od posla se ne odvaja ni na odmoru pa i putovanja veže za poznate vinske destinacije.

Kamo god putovala, koristim priliku za posjet podrumima i kušanje vina. Nekada su to, priznajem, pivo ili viski, no što drugo kušati u Škotskoj" - smije se iskusna poznavateljica vina.

"Vino, loza, spoj prirode i truda koji čovjek ulaže, rad u podrumu... Sve to postaje živa priča. Evo, prisjećam se nedavne anegdote iz Toskane u kojoj jednostavno ne možete zaobići brojne podrume. U Vecchia Cantina di Montepulciano dočekao nas je glavni enolog kojem smo u znak zahvalnosti darovali dvije malvazije. Enolog ih je otvorio, kušao i opisujući vino opisao vinara koji ga je napravio, baš kao da ga gleda pred sobom. Fascinantno je kako jedan gutljaj vina prenosi priču o kraju, lozi, čovjeku..."

Luana je, istražujući vina i vinarstvo, proputovala Italiju, Austriju, Francusku, Španjolsku, Napa Valey......

Fatalni Španjolac

"Odlična vina, iznimni vinari, predivni podrumi. No, vinska regija koja me se dosad najviše dojmila je Rioja. Ondje se živi zbog vina i ona živi za vino. Nevjerojatni su srdačnost, neposrednost i gostoljubivost domaćina. Sve će za vas učiniti, od priča o vinu do savjeta gdje i što jesti, koja mjesta posjetiti. Tako sam i upoznala Fernanda Remíreza de Ganuzu. Njegov podrum nalazi se u Samaniegu u Álavi. A tamo sam i probala vino koje za sada još nije uspjelo zasjeniti nijedno drugo - Remírez de Ganuza Gran Reserva Rioja 2004. To je vino vrijedno dubokog naklona i uživanja u svakoj kapljici. Pet se godina 'odmaralo' u hrastovim bačvama i razvilo sjajan miris borovnica, trešanja i zrelih šljiva. Podsjeća na tlo na kojemu je sazrijevalo s profinjenim herbalnim notama. Topla koža, miris paprenjaka, tamne čokolade i karamela... pa čak i kokosa na 'drugi nos'. Izrazitog je okusa šumskog voća i tamne čokolade - opisala je Luana doživljaj vina koje zaslužuje da mu se obraća s 'vi'.

I baš kada je pomislila da poprilično zna o uzgoju vinove loze, iznenadila se.

"Ma koliko učila, o vinu nikada neću znati sve. Čarolija koja spaja čovjeka, trud i lozu svake je godine drugačija. Obilazeći španjolske vinograde, prvi sam put čula za zelenu berbu. Berbom još zelenih grozdova smanjuje se prinos i poboljšava kvaliteta grožđa. Nakon berbe svakom se grozdu ručno skidaju suhe ili loše bobice, a na kraju se i grozd reže na dva dijela. Gornji dio namijenjen je neponovljivoj Rioja Gran Reservi, a 'rep' za odlično vino iste kuće. Takvu sam selekciju vidjela i u Napi u Quintessa Winery, a posebno mi je drago što su i neki istarski vinari počeli primjenjivati ovu sjajnu metodu. U podrumu se već od fermentacije koriste drvene bačve koje se hlade vodom iz potoka koje teče pored podruma. Umjesto velikih mehaničkih preša upotrebljavaju balone koje polagano pune vodom i tako istiskuju mošt. Cilj je da se koštice grožđa ne oštete kako ne bi grubim taninima pokvarile fini balans vina. Svaki, baš svaki podrum svojim odnosom prema radu i kvaliteti opravdao je cijenu vina."

'Stara vinarija' na Parilu proslavila je godišnjicu osnivanja. Na rođendanskoj proslavi prvog vinskog bara u Kotoru nastupio je Vanja Radovanović sa 'Antistres' bendom.

Kakva je bila slavljenička atmosfera pogledajte u video prilogu.