Vino

U sklopu svojih djelatnosti koje se odnose na poslovno unaprjeđenje, Zadružni savez Dalmacije dosta pozornosti, uz maslinarstvo i uljarstvo, posvećuje vinogradarstvu i vinarstvu.

Tako su, radi unaprjeđenja plasmana zadružnih proizvoda, sa članovima osnovali zadrugu za distribuciju zadružnih proizvoda "Vina Dalmacije".

Jedan od novootvorenih distributivnih kanala koji je postignut radom ove zadruge nalazi se na području Kanade.

Upravo su, na temelju analize poslovnih pokazatelja, Kanadu odredili kao vrlo zanimljivu zemlju za plasman zadružnih proizvoda po za zadruge isplativim uvjetima.
Zato su se prijavili na sredstva EU fondova s projektom promidžbe vina u Kanadi, a u okviru Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014.-2018. unutar mjere Promidžba vina na tržištima trećih zemalja.

Projekt je odobren te su u tijeku pripreme za realizaciju aktivnosti iz projekta.

Prema projekcijama Zadružnog saveza Dalmacije, za očekivati je da će te aktivnosti donijeti povećanje prodaje vina u Kanadi, a onda i drugih zadružnih proizvoda. To se može zaključiti posebno kada se ima u vidu da do sada nije bilo sličnih promidžbenih aktivnosti u toj zemlji, a ipak je, bez obzira na to, zadruga Vina Dalmacije otvorila distributivni kanal i prodaje zadružne proizvode.

Kompanija 13. jul - Plantaže u 2014. godini nastavlja nizati uspjehe i osvajati medalje na važnim međunarodnim natjecanjima, priopćeno je iz kompanije.

Posljednje zlatne i srebrne medalje stižu s natjecanja Vino Ljubljana i VinAgora održanih u zemljama regije.

Na 56. Međunarodnom vinskom natjecanju Vino Ljubljana 2014, održanom u razdoblju od 27. do 29. lipnja, između 300 vina iz 19 zemalja, zlatnim medaljama okićena su vina Vladika 2011, Vranac Pro Corde 2011 i Vranac Reserve 2007.

S natjecanja VinAgora, održanog od 12. do 15. lipnja u Budimpešti, u konkurenciji od 600 prijavljenih vina, vina Vranac Pro Corde 2011 i Montenegrin Cheval 2011 osvojila su srebrne medalje.

Dobivena priznanja još jedna su potvrda standardno visoke kvalitete vina Plantaža, ali i obveza da nastavimo sa stvaranjem vrhunskih vina i rakija u kojima će uživati potrošači širom svijeta, ističu iz kompanije.

Vinarija Glavota službeno postoji od 2002. godine, iako tradicija uzgoja vinove loze u podneblju Imotske krajine i obiteljska kultura uzgoja vina sežu naraštajima unatrag. Vinarija je obiteljski obrt koji ne teži masovnoj proizvodnji vina, stoga je svaka kap vina koja sazrije u njihovim bačvama u osobnom dodiru s vinarom.

Obitelj Glavota želi promovirati autohtone sorte Dalmatinske zagore, poput kujundžuše i crnog trnjka, ali rade vina od više probranih sorti grožđa; merlot, chardonnay, vranac. Zrenje u stoljetnom, kamenom podrumu daje njihovim vinima potreban mir i karakter.

U podrumu dvorca Lužnica u Zaprešiću 4. srpnja održana je 11. izložba vina Zagrebačke županije i svečana dodjela diploma zlatnim vinarima.

Izložbu je otvorio župan Zagrebačke županije mr. Stjepan Kožić, čestitajući pobjednicima županijskog ocjenjivanja vina na ostvarenim rezultatima. Između ostalog, istaknuo je da su vinogradarstvo i vinarstvo jedna od najvažnijih poljoprivrednih grana te županije koja subvencioniranjem, edukacijama, stvaranjem robnih marki, organiziranjem proizvođača u udruge i zadruge kao i drugim mjerama kontinuirano doprinosi afirmaciji Zagrebačke županije kao jedne od vodećih hrvatskih vinarsko-vinogradarskih regija. Tom događanju u ime Komore Zagreb nazočio je njezin predsjednik dr. Zlatan Fröhlich.

Inače, za ocjenjivanje vina Zagrebačke županije u 2014. pristiglo je ukupno 123 vina koja su na ocjenjivanjima po udrugama postigla zlatna ili srebrna odličja.

Šampionom ove izložbe proglašen je Traminac, ledeno vino, berba 2012., proizvođača OPG Stjepan Đurinski iz Hruševca Kupljenskog, osvojivši ujedno i titulu šampiona u kategoriji bijelih mirnih vina s ostatkom sladora. Traminac tog obiteljskog gospodarstva vinogorja Zaprešić proglašen je i šampionom u kategoriji posljednje berbe iz 2013.

U kategoriji bijelih suhih mirnih vina šampionom je proglašena Graševina, proizvođača OPG Željko Gašparinčić iz Šenkovca.

Šampion u kategoriji ružičasta i crna mirna vina je Pinot crni, rose, suho, berba 2013., proizvođača OPG Željko Kos, Hrnjanec, vinogorje Zelina.

Svaki susret s nekim novim vinskim uratkom Vinarije Gentille podsvjesno isprovocira žaljenje što toga genijalca, a Igor Augustin Bulić to jest, nema više i češće u javnosti. Pa da svojim riječima, kojima će opisivati sve ono što izlazi ispod njegova čekića, gradu i svijetu neprestano objašnjava da Hercegovina nije samo jedina država koja u svom nazivu ima - vino, nego područje čudesnih događanja koja se ne svode samo na Gospu i Međugorje.

Njegov cabernet sauvignon, kao posljednje vinsko ukazanje iz Višnjice nedaleko Gruda, zasigurno se može svrstati u kategoriju čudesa, jer ne znam baš da se to podneblje moglo dosad pohvaliti nekom uspješnicom te sorte (dobro, ruku na srce, ne mogu reći da mi se nisu svidjeli caberneti sauvignoni Vinarije Nuić ili Vinarije Tvdoš). No, uskoro će i Višnjica u zaborav, jer golemi kompleks vinarije u klobučkom zaseoku sve više poprima željene konture koje će od Šiljevišta napraviti hercegovačku hedonističku oazu. U koju svatko i neće moći ući, jer će za tu priliku Igor Augustin sebi nadjenuti, ako treba, i ime Petar - neka se zna tko je ključar hercegovačkog ulaza u vinski raj!

I tako, dok Igor danju Šiljevište ucrtava u vinsku kartu regije, noću pazi i mazi svoja vina koja broje posljednje smještajne dane u Višnjici. Cabernet sauvignon "Privatna rezerva" 2011, koji je nedavno u vrlo ograničenih 2.000 butelja ugledao svijetlo dana, jedan je od najmoćnijih izdanaka te sorte u cijeloj regiji. Igor ga preporuča piti nakon duuuuuugog dekantiranja, a idealnim procjenjuje čuvati ga do 2025. godine! Dakle, u "Privatnoj rezervi" uz cabernet sauvignon nalazi se i 20 posto trnjaka, alkohola je 14,5 posto, fermentacija je trajala 14 dana, odležavanje je bilo u hrastovim bačvicama 12 mjeseci, a potom u buteljama više od godinu i pol.

"Ostavio sam još 1.000 butelja na odležavanju i ne kanim ih tako skoro pustiti u prodaju. Ovo je vino sa snažnim potencijalom, ne želim s njim nigdje žuriti", priča Igor.

Zamjerke najveći kompliment

I tako, čekajući da mu vina sazriju, Igor je na golemom kamenjaru oko svoje kuće u Šiljevištu posadio 5.000 novih loza, pripremio zemljište za jesenju sadnju još 10.000 loza (pola u kamenu, pola u zemlji crvenici), završio je 1.200 četvornih metara podrumskog prostora koje se nalazi osam metara ispod površine, a privodi kraju i 1.400 četvornih metara gornje prijemne razine, brendirao je Klobuk Hills, novi ogranak za proizvodnju kamenim prešanjem ekstradjevičanskog maslinovog ulja...

Kad mi Igor svaki put kad se čujemo ili vidimo ovako izrecitira što je sve uradio u međuvremenu ili tek kani napraviti, onda nimalo pretjeranim ne zvuči što će njegovo Šiljevište, koje se dosad znalo uglavnom po svetištu Petra Barbarića, postati hercegovačka vinska atrakcija.

Namjeravao je Igor graditi vinariju na više katova u neposrednoj blizini vodopada Kravica, ali na vrijeme je shvatio da bi to bila rupa bez dna. Sjajan menadžer, spretan investitor, prepun fenomenalnih ideja, iskoristio je svoju djedovinu i počeo izgradnju kamenih vinograda zbog kojih će u Šiljevište "dolaziti samo oni koji znaju što traže", njegova vina neće biti usputna postaja međugorskim hodočasnicima.

Gentille, Bagolaro, Paliurus…? Ne, nije riječ o Italiji nego o najsuvremenijoj hercegovačkoj vinariji iz Višnjice nedaleko Gruda u kojoj preradom grožđa iz vinograda u Blatnici, Međugorju i Ljubuškom upravlja - Sarajlija, Augustin Igor Bulić, sa svojim partnerom Jurajem Palcem.

Ili, redom, Gentille je naziv vinarije kojoj su 2007. godine Augustin i Juraj nadjenuli ime po Augustinovom nedavno preminulom, a tada teško bolesnom, ocu Gentilu.

Bagolaro je, pak, latinsko ime za košćelu koja je postala zaštitni znak na pakovinama žilavke. Košćela s fotografije je iz vrta obiteljske kuće njegovih roditelja u Klobuku, a koja se smatra najstarijim stablom te vrste na ovim prostorima. Paliurus je latinski naziv za draču i zaštitni je znak na pakovinama blatine.

"Kao što u posljednje vrijeme sve češće roditelji nadijevaju svojoj djeci imena koja se svugdje u svijetu prepoznaju bez problema, tako smo i mi odlučili naša vina nazvati latinskim nazivima. I to isključivo zbog fonetike i zvučnosti, jer pretežito stranci kušaju i piju naša vina. Ime naše vinarije slično zvuči na mnogim jezicima, a po značenju predstavlja nešto fino, uljudno, kulturno, nježno. A takva vina i želimo raditi. Neki mi zamjeraju da radimo prefina vina, previše elegantna, pitka, tehnički dorađena. No, ako mene pitate, upravo te zamjerke meni su najveći kompliment, jer vina i želim da budu upravo takva kakvim ih vide naši kritičari, potpuno prirodna, bez ikakvih umjetnih aroma", priča Igor Augustin Bulić.

Vinska priča dvojice prijatelja

Vinska priča dvojice prijatelja prepuna je proturječnosti. Primjerice, Augustin do 2005. godine, kad je odlučio u svojoj trideset i osmoj godini života u Francuskoj upisati tečaj za sommeliera, nije nikada popio ni kap vina!

"Saznavši za taj moj 'grijeh', moram priznati da su mi gotovo svi sommelieri pozavidjeli. Kažu, oni su toliko u vinima da im se često dogodi da nešto propuste, a moja čula okusa i mirisa praktički su netaknuta i spremna zaroniti u svijet najistančanijih nijansi", priča Augustin Bulić.

Apsurdna je i tvrdnja dvojice prijatelja da će, unatoč skorom podizanju vinograda na čak četrdeset hektara kamenjara na području vodopada Kravica, i dalje ostati - boutique vinarija!

"Znamo da će mnogi pomisliti kako ćemo s tih četrdeset hektara puniti više od pola milijuna boca. No, kad sve okončamo i naše žilavke, blatine, trnjaci, bene i krkošije počnu davati plodove, mi nećemo imati više od šezdeset tisuća boca! Nas ne zanima količina, nego kvaliteta. Hercegovinu želimo vratiti na mjesto koje zaslužuje na vinskoj karti svijeta. Gentille vinarija nikada neće biti najveća, ako i regija ne bude jaka. Hercegovina će uskoro svima pokazati i dokazati zašto jedina u svijetu u svom nazivu ime - vino", priča Bulić.

Svoju poslovnu logiku Augustin i Juraj u hercegovačkom okružju kratkoročno nazivaju egzotikom i čistim samoubojstvom. Ali, nakon pet godina od početka posla, uspjeli su prošlu godinu okončati na pozitivnoj nuli. Štoviše, na Sarajevskom filmskom festivalu uspjeli su prekinuti sedamnaest godina staru dominaciju slovenskih vinara i postati - izabrano vino najveće filmske smotre na ovim prostorima. A u suradnji s poznatim nizozemskim lancem art kina, Kriterionom, napravili su vinsku etiketu koja se prodaje isključivo u caffe baru kina.

"Za vinariju koja je nova i potpuni anonimus u javnosti, za koju nitko ne zna, prodati u šest mjeseci kompletnu seriju, strašan je uspjeh! Ove ćemo godine možda ukupno napraviti sedamnaest tisuća butelja. Koje su, praktički, već unaprijed rasprodane. Naime, ono što su nedavno Istrijani radili u Zagrebu, en primeur, Gentille vinarija puno je ranije napravila u Sarajevu i to za berbu koja će biti kupcima dostupna tek 2015. godine!", priča Augustin Bulić.

Augustin i Juraj vole za sebe reći da su vjerojatno jedini hercegovački 'vigneroni', nemaju enologa, tehnologa, ne koriste nikakve preparate, a u cijelom procesu proizvodnje vina, od rada u vinogradu i vinariji do izrade etiketa, izbora boca i marketinga, ništa ne prepuštaju slučaju. Vinarstvo uspoređuju s igrom šaha, potezi su pomno isplanirani četiri do pet godina unaprijed. Vinariju, u kojoj stalno lagano odjekuju zvuci jazza i kojom se hoda tiho i skoro u papučama, nazivaju 'spavaonicom za četrdeset bačvica'. Za svoja vina izabrali su boce od trostrukog stakla koje se nazivaju 'stari cvijet' i koje na ovim prostorima od istoga francuskog proizvođača koristi još samo Mladen Rožanić iz istarske vinarije Roxanich.

"U tvornici su nam rekli da samo pet vinarija ukupno u svijetu koristi takve boce. Znate, ako već radimo kvalitetan proizvod, onda ga trebamo fino i obložiti. A oni koji potroše novac na naša vina neka vide i da je tu uloženo puno truda. Vjerojatno smo jedini koji na etikete stavljamo i rezultate analize vina. Francuzi su se pozitivno iznenadili kad su na našoj etiketi pročitali i otkrili da se naša žilavka izuzetno dobro slaže s purom, što nitko nije mogao vjerovati. I sarajevski ugostitelji dobro su to prihvatili te su u svojim jelovnicima ponudili 'bagolaro puru'", priča Augustin Bulić.

Premda su u relativno kratkom vremenskom razdoblju postigli velike rezultate, Gentille vinarija je, realno, još uvijek velika zagonetka.

"Istina, nema nas u medijima, o nama na internetu gotovo da se ne može ništa naći i prilično smo svima enigmatični. No, mi smo tek u ekspanziji i smatramo da naša vinska priča zapravo nije ni započela. Tek onda kad vidimo da smo stasali kao ozbiljni vinari, bit će nas više u medijima i više će se znati za nas. Dotad, uživamo u podrumu i prelasku svake boce po sedam puta preko naših ruku", zaključuje Bulić.

U Dubrovniku je održana završna manifestacija Edukacije u ugostiteljstvu i turizmu Adriatic - barmeni/ica i savjetnik/ica za vino na kojoj su polaznicima dodijeljena uvjerenja o završenom stručnom usavršavanju.

Uz dodjelu uvjerenja, polaznici su ovom prilikom i prezentirali naučena znanja i vještine. U nešto više od dva tjedna, oko 50 je polaznika prošlo edukaciju Adriatic koju je organizirala Ustanova za obrazovanje odraslih Adriatic Educatio u suradnji s Turističkom zajednicom Dubrovačko-neretvanske županije i samom Županijom Dubrovačko-neretvanskom. Značaj projekta prepoznali su i partneri: Maraska i Vinarija Dingač.

Već četvrtu godinu zaredom u Dubrovniku se održava ova edukacija, ove godine na Odsjeku za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu, a kojom se nastoji unaprijediti kvaliteta usluge u ugostiteljstvu kako bi domaći i inozemni gosti, uz neizostavan smiješak i ljubaznost, dobili i vrhunsku uslugu. Ukupno je kroz ovaj program usavršavanja prošlo više od 1400 osoba. Interes u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i ove je godine bio jako veliki što govori o stalnoj potrebi za ulaganjem i podizanjem usluge u turizmu na viši nivo.

"Ovakvi projekti i edukacije su nužni za razvoj našeg turizma i podizanje usluge na višu razinu. Nama je to jako bitno jer svake godine naša županija broji sve veći broj turista", kazao je Vladimir Bakić direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije.

Polaznici su tijekom dva tjedna edukacije od tima vrhunskih predavača stekli znanja o pravilnom miješanju barskih pića, socijalnim vještinama u ugostiteljstvu, usvojili su osnovne pojmove o enologiji, načinu posluživanja i ostalim segmentima vinarstva, te stekli profesionalne vještine potrebne za samostalan rad u restoranima i hotelima visoke kategorije. Među njima je najviše bilo već aktivnih djelatnika i vlasnika ugostiteljskih objekata, no, sve je veći broj nezaposlenih koji na ovaj način ulažu u svoje vještine kako bi tijekom sezone pronašli posao u ugostiteljstvu. Trendovi u svijetu jako se brzo mijenjaju, pa tako i u eno-gastro kulturi, a od vrsnih predavača polaznici su naučili najnovije vještine, upoznali se s najnovijim tehnologijama ali i stekli multidisciplinarna znanja kako bi mogli odgovoriti na potrebe suvremenog gosta.

"Potrebe naših gostiju mijenjaju se iz sezone u sezonu. Nije dovoljno biti samo ljubazan i nasmiješen. Gosti su danas također puno više nego ranije informirani i žele dobiti dodatnu vrijednost odnosno najvišu kvalitetu za uslugu koju plaćaju. Naša je uloga da pratimo trendove i potrebe naših gostiju u svijetu te da odgovorimo na njihove zahtjeve. Ulaganje u obrazovanje se pokazalo kao jedini put za podizanje konkurentnosti na tržištu rada i drago mi je da su mnogi naši polaznici nakon završene edukacije pronašli posao", kazao je Ante Peroš voditelj projekta Edukacije u ugostiteljstvu i turizmu Adriatic.

Crnogorske "Plantaže" uspjele su stići do tržišta SAD, piše ekonomski magazin "American Times". Taj američki list je objavio kako su "Plantaže" najveći kompleks vinograda u cijeloj Europi na preko 2.310 hektara s 11 milijuna čokota.

"Izvoz je od velikog značaja kada se uzme u obzir da ova kompanija predstavlja skoro polovinu svih poljoprivrednih izvoza Crne Gore", stoji u tekstu.

Neto gubitak Plantaža 800 tisuća eura

Kompanija Plantaže završila je prvi kvartal s neto gubitkom od 800 tisuća eura, 2,5 puta manjim nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Prema izvješću o poslovanju, poslovni prihodi kompanije su krajem ožujka iznosili 4,56 milijuna eura i bili su 4,4 posto veći nego u usporednom razdoblju.