Vino

Udruga vinara i vinogradara Imotske krajine Cvit razgovora organizirala je tradicionalnu dodjelu priznanja najboljim vinarima i vinogradarima s područja Imotske krajine. Prije toga, po tradiciji, održana je ocjena vina prošlogodišnjih berbi. Vrhunski enolozi kušali su rekordan broj od 90 uzoraka vina što onih u prometu što otvorenih te je donesen jedinstveni zaključak - imotska vina itekako mogu konkurirati na izbirljivom tržištu, a kvaliteta je iz godine u godinu u uzlaznoj putanji.

"Složili su se moje kolege enolozi koji inače imaju certifikate međunarodnih kušača da su imotska vina uistinu kvalitetna. Ove godine posebno bih istaknuo kvalitetu otvorenih vina. Očito da je edukacija vinara, ali i daleko poboljšana tehnologija proizvodnje vina ostavila traga. I tako iz godine u godinu, što neobično raduje", riječi su agronoma Ante Grubišića, predsjednika ocjenjivačke komisije.

Šampion vina za 2014. godinu u konkurenciji vina u prometu je poznata vinarija Grabovac sa Chardonnayem sur lie (bijelo vino) potom šampion u autohtonoj Kujundžuši te primat šampiona u crnim vinima (Modro jezero grand reserve). U ovoj konkurenciji treba spomenuti i odlične ocjene i zlatne medalje za vinariju Sušić, vinara Mikija Buljana te vinara Šimunovića.

U konkurenciji otvorenih vina, zaslužen trijumf vinara Ante Soče iz Bušanja, općina Proložac. Njegov Rajski rizling u bijelim i Sočuša u crnim vinima osvojili su odlične srebrne medalje.

Za sve nagrađene vinare i vinogradare upriličeno je zajedničko druženje gdje su se razmjenjivala iskustva o proizvodnji vina. Zaključak je da treba nastaviti započeti posao u proizvodnji, stalno se educirati te motivirati još više mladih da se uključe u proizvodnju vina.

Najveća vinarija u BiH - Vinarija Čitluk predstavila je u ponedjeljak u restoranu Romanca u Mostaru svoja nagrađena vrhunska vina koja su u ovoj godini, među ostalim, prvaci crvenih vina u Splitu, Češkoj i Mostaru.

Vinarija Čitluk - nagrade u 2014.: prvak crvenih vina i najbolje ocijenjeno vino iz inozemstva caberenet sauvignon 2011., zlato blatina de Broto - Češka, također isto vino osvojilo je titulu šampiona u Splitu, dok je kameno vino osvojilo zlato. Na mostarskom sajmu prvak crvenih vina bio je caberenet sauvignon, dok su zlato osvojila vina: "Tvrtko", "Žilavka barrigue" i "Vranac".

Vinarija posjeduje 110 000 hl prerađivačkog i smještajnog kapaciteta, te najsuvremeniju opremu za uvinjavanje grožđa, uređaj za hladnu maceraciju, hladnu i hlađenu fermentaciju, inox cisterne, hrastove i barrique bačve za odležavanje vina.

Također ima i najveće površine pod vinogradima koji se prostoru na oko 250 ha na pet vinogradskih položaja gdje su posađeni uglavnom autohtoni i udomaćeni kultivirani žilavka, blatina, trnjak, plavac mali i vranac, a osim toga Vinarije je podigla i nasade i priznatih svjetskih kultivara cabernet sauvignona, merlota i chardonnayja.

Po riječima direktora Vinarije Čitluk Željka Nakića, vinarija je najveći proizvođač i najveći izvoznik vina u BiH, a naviše izvozi u Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, Švedsku, Belgiju, Dansku, Rusiju, Kinu, SAD....

Kakvoća Vinarije Čitluk je prepoznata kako među domaćim, tako i međunarodnim enolozima pa je Vinarija redovito osvaja šampionske i zlatne medalje i na domaćim i inozemnim sajmovima, kazao je Nakić, dodavši kako je u tijeku proizvodnja pjenušca na bazi žilavke i chardonnaja.

Glavni enolog u vinariji Čitluk Tihomir Prusina kazao je kako se vinarija ponosi žilavkom i blatinom, koja inače ima uzlaznu putanju iz godine u godinu jer je njezina kvaliteta sve bolja.

Na pitanje koliko je BiH konkurentna na međunarodnom tržištu vina, Prusina smatra kako je vrlo konkurentna posebice jer BiH ima svoja autohtona vina koja se proizvode samo u BiH.

Vinarija Čitluk posjeduje certifikat HACCP za vinograde i vino, što je jedna od važnih karika u proizvodnji vina jer jamči kvalitetu i zdravstvenu ispravnost, kazao je Prusina, napomenuvši kako je domaća vina potrebno brendidati te da se na domaćem tržištu sve više i više piju i cjene domaća vina.

Kada je davne 1958. Georg Riedel napravio svoju prvu čašu osnovna mu je ideja bila napraviti čašu koja će svojim oblikom utjecati na okus vina, čašu čija će prvenstvena odlika biti funkcionalnost, a ne izgled. Ova revolucija u svijetu čaša postala je gotovo preko noći prijeko potrebnim alatom za potpuno uvažavanje vrhunskih vina. Proizvođači vina, restorani i hoteli diljem svijeta te mnogi poznavatelji dobre kapljice usvojili su Riedelov koncept kao neospornu činjenicu i nezaobilazan postupak za kvalitetnu degustaciju biranih vina, a njegove prekrasne čaše za specifične sorte vina krase domove mnogih ljubitelja vina.

Jedanaest generacija inovativne obitelji Riedel svojim je radom i upornošću kompaniju "Riedel glass" pretvorila u svjetski poznati brand te su upravo njihove vinske čaše trenutno najtraženije u svijetu.

Serija Sommeliers jest svojevrstan zaštitni znak tvrtke. Čini oko 15% cjelokupne Riedelove industrije, a čaše se izrađuju na tradicionalan način, ručno od najfinijeg kristala. Ostale tri serije, Vinum, Ouverture i Wine iako nisu ručno izrađene, također se izrađuju od najfinijh materijala i sličnog su dizajna a svaka od njih također odgovara određenoj vrsti vina ili namjeni.

Predstavljena je i nova Riedelova Happy O linija koja je puna boja. Svaka čaša je drugačije boje dna - crvena, zelena, žuta i plava. Kad se koristi za vodu ili bijelo vino, boja se vizualno razlije tekućinom. Različite boje vam također pomažu da znate koja je vaša čaša. Riedel koristi Viognior/Chardonnay vinsku čašu bez stalka za ovaj set, koja se odlikuje svestranom veličinom i oblikom. Riedel je zabljesnuo ovom trendsetting O linijama. Uklonivši stalak s vinskih čaša, Riedel je stvorio čaše koje se teže razbijaju te se lakše pohranjuju u kuhinjske elemente. Pogodne su i za ljubitelje vode, pošto su zbog svoje stabilnosti prikladne za plovidbu brodom.

Istarski vinari s netom završenog Londonskog sajma vina i ove su se godine vratili s medaljama i priznanjima. Štand na londonskom sajmu vina za trinaest domaćih vinarija organizirala je Hrvatska gospodarska komora a od istarskih vinara predstavili su se Kozlović, Benvenuti, Trapan te porečka Agrolaguna.

13 hrvatskih vinarija predstavilo se na sajmu "London Wine Fair" od 2. do 4. lipnja u Londonu, a na natjecanju Intenational Wine Callenge - IWC, hrvatska su vina osvojila čak 60 priznanja. Od toga je za kvalitetu osvojen i jedan međunarodni trofej te zlato za vino Kozlović Gianfranca Kozlovića - Santa Lucija Malvazija 2006.

Dobivene su i zlatne medalje za vinarije i vina - Vina Laguna Malvazija Vižinada 2011., Kozlović Malvazija 2012., Iločki podrumi Graševina Premium 2012., Bodren Ice wine 2011. Od ostalih medalja osvojeno je osam srebrnih, 23 brončane te 23 preporuke. Na sajmu su se predstavili najvažniji proizvođači vina iz cijele Hrvatske.

Na površini od 63 četvorna metra veliko zanimanje profesionalne publike izazvali su Agrolaguna, Badel 1862, Bodren, Bolfan vina, De Georgiis, Jako vino, Škaulj Šime, Trapan vina, Zlatan otok te udruge Vinistra i udruga Liburna.

Hrvatska je na britansko tržište prošle godine izvezla 16 tisuća litara vina u vrijednosti iznad 122 tisuće američkih dolara, što je pad od 44 posto u odnosu na godinu prije. Stoga se moraju učiniti dodatni napori za povećanje aktvnosti vinara kako bi se povećao izvoz s obzirom na interes koji pobuđuju hrvatska vina na ovom sajmu.

Na Međunarodnom vinskom natjecanju, koje prati londonski sajam, vinarija Benvenuti za svoje je malvazije osvojila dvije brončane i jednu srebrnu medalju. O trendovima ovogodišnjeg londonskog sajma vina u nastavku možete poslušati izjavu Nikole Benvenutija.

Londonski sajam vina bio je prilika i za predstavljanje projekta "Putevima malvazije istarske" koji porečki Institut za poljoprivredu i turizam ostvaruje u suradnji sa slovenskim partnerima. Projekt je to vrijedan pola milijuna eura financiran europskim novcem te ima više ciljeva, pojašnjava njegova voditeljica doktorica Sanja Radeka.

Udruga "Kutjevački vinari", uz potporu grada Kutjeva, organizirala je i ove godine najveći vinarski skup u našoj zemlji Festival graševine.

Ovogodišnjim šampionima graševine proglašena su vina te sorte koja su proizveli Iločkih podruma i Vinogradarstvo i vinarstvo Krauthaker iz Kutjeva, zatim među vinima starijih godišta "Graševina Turković" d.d. Kutjeva i među predikatnim vinima Graševina ledeno vino berba 2008., također proizvod d.d. "Kutjeva".

Više desetaka graševina dobilo je zlatne, srebrne i brončane medalje festivala. Održan je simpozij o graševini, predstavljena knjiga Milana Sijerkovića o klimatskim uvjetima toga kraja, te priređeno niz zanimljivih gastronomskih i glazbenih sadržaja.

Izabrana je najljepša vinska boca prema vizualnom identitetu, a to je boca PP Orahovica pa im je pripala nagrada. Priređena je i zanimljiva utrka traktora ulicama Kutjeva. U kategoriji oldtajmera pobijedio je Božo Rajić, vinogradarskih traktora Vinogradarstvo Krauthaker, zatim u kategoriji od 80 do 120 konjskih snaga Marko Jaroš, te u kategoriji od 140 do 350 KS Tomislav Hajzler iz Jakšića.

U svečanoj festivalskoj povorci nastupila je Gradska puhačka glazba Kutjevo, te folkloraši i tamburaši iz naselja toga kraja. Tijekom dvodnevne priredbe pred više tisuća posjetitelja na jedinstvenom Trgu graševine u središtu Kutjeva nastupili su tamburaški sastavi Garavuše, Džentlmeni, Posegana, Castrum i drugi, te poznata imena naše estrade Voljden Grbac, Boris Ćiro Gašparac, Miroslav Škoro, Dražen Zečić, Giuliano i drugi.

Još jedan vinar s Pelješca traži svoje mjesto na širem tržištu - Miho Rozić s imanjem na čuvenom vinogradarskom položaju Mili. U organizaciji Udruge WOW (Žene i vino) u vinoteci Ive Džombe Dekanter u Mesničkj ulici upriličio je degustaciju svojih vina. Od sorata - ukupno ima oko 30.000 trsova, od toga blizu 23.000 loza na položaju Mili - dominantan je dakako plavac mali, od kojeg je lani napravio rose, koji je sada u Zagrebu imao premijeru. Mili se odlikuje izvrsnom mikroklimom, što Roziću omogućava da grožđe uzgaja maksimalno prirodno.

Ovaj Pelješanin iznenadio je i s rijetkom sortom za to područje - pošipom. Uzgaja ga u obližnjem Stonu, uz samu solanu, na položaju Brijezi. Kušani iz berbe '13 nazvao je Filadelfija. Slijedili su Plavac mali Rozić '10, pa suhi Mili '10 i polusuhi Mili '09, koji je dakako izmamio uzdahe članica Udruge, te u samoj završnici Elihu '09, poluslatko vino od grožđa plavca prosušenog na trsu.

Degustaciju su pratili sirevi, ombolo i pršut OPG Antunović, koje je ponudila mlada Ana Antunović.

Rozići uzgajaju i masline, godišnje naprave oko 1000 litara ulja. Obitelj se bavi i turizmom, uz vinariju imaju apartmane i sobe za iznajmljivanje u obiteljskoj kući, na sjajnom položaju iznad plaže Prapratno i trajektne luke za Mljet, a s druge strane pogled je na Ston i slavne zidine.

Na nacionalnoj listi upisano je 69 autohtonih hrvatskih sorta vinove loze, ali procjenjuje se da ih ima gotovo trostruko više. Neki vinogradari pokušavaju nekad poznate, a sada gotovo zaboravljene sorte, ponovno vratiti u proizvodnju.

Tako se u Vrbniku, uz poznatu žlahtinu, počeo saditi i sansigot te još neke stare sorte vinove loze. U vinogradu Ivice Dobrinčića prvi su nasadi te skoro zaboravljene crne autohtone sorte grožđa zasađeni prije desetak godina. Uspio je, kaže, naći nekih sedamdesetak trsova na otoku Susku i na Puntarskoj Krasi.

"Bio je pravi izazov vratiti sansigot u vinograde, a danas je on umatičena sorta. To znači da postoji matični vinograd koji je pod nadzorom institucija i iz kojega se može uzimati pupove i dalje razmnožavati", tumači Dobrinčić.

Dug je put do dobivanja prvih vinskih kapi. Tek je lani dočekano prvo punjenje sansigota iz berbe 2010. godine. Sve je prodano uglavnom u Ameriku, a manji dio u Belgiju. Vrbnički vinar Ivan Katunar potvrđuje da sansigot na sajmovima uvijek izazove veliko zanimanje. Tako će, vjeruje Katunar, biti i s trojšćinom, od koje se dobiva sve popularniji rosé.

Dobrinčić je za sada posadio tristotinjak trsova, a planira i druge zaboravljene sorte vratiti u proizvodnju. Da je mogućnosti puno, vidi se i u kolekcijskom nasadu u Risiki, gdje je u oglednom vinogradu posađeno dvadesetak izvornih sorta vinove loze iz Primorja i s Kvarnerskih otoka.