Vino

Uistinu uživate u vinu, no nemate pojma o čemu to pišu veliki znalci kad ga ocjenjuju u svojim kolumnama.

Niti imate previše volje učiti. A opet, ne biste se baš htjeli sasvim osramotiti ako vas, ne vašom krivnjom, uvuku u visokoumni razgovor o vinu.

Lawrence Marcus, kolumnist u Food and Wine, savjetuje kako uz pomoć deset trikova zavarati ljude da se razumijete u vina.

1. Vino je, izgleda, majstor kamuflaže pa tako čujete da kažu kako shiraz miriše poput slanine. Sastojci grožđa tijekom procesa mijenjaju se u složene arome pa vino može mirisati po papru, medu, zemlji - nije komad špeka pao u bačvu.
2. Imena vina funkcioniraju ovako: ili se zove prema sorti grožđa (chardonnay, cabernet sauvignon) ili prema mjestu odakle je - bordeaux, rioja, chianti...
3. Zapamtite sorte koje se koriste u slavnim vinima, odnosno regijama: crveni burgundac je pinot noir, bijeli burgundac je chardonnay, bordeaux je mješavina cabernet sauvignona i merlota, chianti je od sangiovesea...
4. Mirisi koje u vinu ne smijete osjetiti su miris mokrog psa i konja. Riječ je o nepoželjnim kemikalijama i gljivicama.
5. Ako je crveno, slobodno recite da miriše po bobičastom voću. Kupina ili malina, neko se sigurno osjeti.
6. Ako je vino bijelo, recite da je limunasto. Često jest, a ako i nije, izraz je prihvatljiv jer je vino žuto.
7. Ako miriše na vaniliju, vjerojatno je ležalo u hrastovim bačvama. Istaknite to.
8. Ne govorite da je vino slatko (osim ako stvarno jest). Slatkoća se povezuje sa šećerom, a šećer je grijeh.
9. Izmišljajte. Ljudi zapravo ne slušaju jedni druge, posebno ako piju.
10. To ne vrijedi ako je u društvu neki znalac i zaljubljenik u vino. Taj će vas izazvati na dvoboj kažete li nešto krivo.

Vino je bilo samo okidač na kojem neće stati. Osječki poduzetnik Goran Dumančić pokrenuo je ideju o osječkoj izvoznoj ofenzivi prema Kini, konkretno Šangaju. Uz Erdutske vinograde i Paralelu na popisu onih koji će pokušati otvoriti vrata višemilijunskog tržišta našli su se Kandit, Karolina, Saponia, belomanastirski Tehno filter, dok je belišćanski Harburg Freudenberger ondje prisutan sa strojevima za proizvodnju automobilskih guma. Put toga grada s rangom pokrajine već je otišao kontejner proizvoda u kojemu je "zapakirano" 14.000 boca sedam sorti vina iz Erdutskih vinograda.

"Gdje god da toliko vina prodate, nije malo. To je oko 50.000 eura. Nadam se da ćemo godišnje uspjeti izvesti od pet do deset kontejnera" - kaže Dumančić, inicijator osječke izvozne ofenzive i suvlasnik Erdutskih vinograda.

Vole intenzivne okuse

Slavonsko vino koje će se za početak naći u trgovinama grada Ningboa udaljenog 60-ak kilometara od Šangaja, prilagođeno je kineskom tržištu. Dodane su mu arome koje više odgovaraju njihovim nepcima.

"Kinezi tek uče piti vino, to im još kao neka egzotična roba. Jako dobro reagiraju na chardonnay. Vina koja smo poslali zasladili smo jer oni vole intenzivne okuse" - tumači Dumančić koji je u razgovorima s Kinezima ustvrdio da s njihove strane postoji širi interes, posebice za slatkiše - čokoladu koja im je postala nova moda, ljubitelji su keksa, a dobro reagiraju i na maslinovo ulje. Sinulo mu je kako bi iduća pošiljka mogla biti miješana.

"Svi naši proizvodi bit će im dostupni, osobito brendovi Jadro i Moto keksi. Podržavamo inicijativu otvaranja distributivnog centra u Kini, posebice jer smo razumjeli da će ga oni otvoriti, a naš je posao da osiguramo robu, što nije nikakav problem" - kaže Alen Varenina, direktor osječke Karoline, koja je članica Kraš grupe.

Za projekt su zainteresirani i u Kanditu, iako smatraju da je rano govoriti o suradnji.

"Kinezi su pokazali inicijalni interes za slatkiše, čemu se radujemo iako smo svjesni velike konkurencije kao i ogromne udaljenosti. Predstavili smo im program proizvoda, posebice čokolada i čokoladnih prutića, ali i projekt nove tvornice koja suvremenom tehnologijom i novim kapacitetima daje mogućnost otvaranja novih, izvoznih tržišta" - poručila je komercijalna direktorica Kandita Marijana Javorović.

Lakše kao grupa

Svoju priliku na Dalekom istoku preko inicijative vide i u Tehno filtru koji se bavi proizvodnjom industrijske ventilacije. Nekoliko su puta već pokušali ondje plasirati robu, ali bezuspješno.
"Dosta je teško probiti se, ali otvorenjem distribucijskog centra bit će lakše" - smatra direktorica tvrtke Nataša Strišković.

U kušaonici Vina Belje, smještenoj u starom podrumu koji datira iz 1526. godine, gostima iz ministarstva turizma i osječko-baranjske županije, glavni enolog Vina Belje, g. Marijan Knežević predstavio je graševinu berbe 2013. koja se priprema za izlazak na tržište te dvije arhivske graševine iz 2006. godine koje su posebno oduševile sve nazočne.

Upravo će arhivske graševine uz dvije izborne berbe frankovke i merlota uskoro izaći na tržište kao odabrane serije Vina Belje namijenjene isključivo za ponudu ugostiteljstvu čime će se ponuda Vina Belje dodatno unaprijediti posebno u segmentu premium vina.

Prema riječima ministra Darka Lorencina Slavonija i hrvatsko Podunavlje su regija izuzetnog potencijala čiji je ključni proizvod upravo enogastronomija s naglaskom na ponudu kvalitetnih vina, posebno graševine kao ključne sorte.

Predsjednik Uprave Belja, Goran Pajnić, ovom prilikom je istaknuo kontinuitet kvalitete cjelokupnog asortimana Vina Belje koji je rezultat ulaganja u vlastite vinograde i novu vinariju Belja.
"U svojoj ponudi nastojimo zadovoljiti sve tržišne potrebe, a vina koja smo danas prezentirali predstavljaju vrhunac naše ponude za turističku sezonu 2014. i do ljeta će izaći na tržište."

SAD su prošle godine postale najveće tržište vina u svijetu, pošto su prestigle Francusku, gdje je konzumiranje vina u padu.

Amerikanci su u 2013. godini kupili 29,1 milijuna hektolitara vina, što je povećanje za 0,5 posto u odnosu na 2012. godinu. U isto vrijeme, francuski potrošači kupili su 28,1 miliona hektolitara vina, odnosno skoro sedam posto manje nego u prethodnoj godini.

Amerikanci i dalje zaostaju za Francuzima u količini koju konzumiraju po glavi stanovnika.

Prema podacima iz 2011. godine, svaki Francuz u prosjeku popije skoro 1,2 boca vina tjedno, što je oko šest puta više no prosječni Amerikanac.

Komentatori napominju da je, ipak, u Evropi uočljiv značajan pad konzumacije vina u posljednjih nekoliko godina.

"U zemljama poput Francuske, Italije i Španjolske ljudi su pili mnogo više vina, ali ta navika se mijenja. U međuvremenu, američki potrošači počinju cijeniti vino sve više, a njihova populacija je sve veća", izjavio je Jean-Mari Oron, direktor kompanije OIV.

Francuska je treći svjetski proizvođač vina, iza Italije i Španjolske, ali je najveći izvoznik. Potrošnja vina u Francuskoj po glavi stanovnika opala je za 20 posto između 2002. i 2011. godine, na 46,4 litara.

Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije svaki građanin Crne Gore godišnje u prosjeku popije 8,7 litara godišnje, što je iznad svjetskog prosjeka. Tako se u Crnoj Gori najviše pije vino (47 odsto), nakon toga žestoka pića (42 odsto), dok pivo pije 11 odsto Crnogoraca.
Najviše pijemo vino

Novi izvještaj SZO objavljen je u okviru opširnijeg istraživanja koje se bavi smrtnim i slučajevima oboljenja povezanim sa konzumacijom alkohola. Konzumacija alkohola u Evropi ubjedljivo je na najvišem nivou, pa se tako svih deset zemalja sa najvećom upotrebom alkohola nalaze upravo na starom kontinentu.

Prema podacima SZO, procjenjuje se da je alkohol krivac za smrt 2,5 miliona osoba širom svijeta godišnje, što je više od AIDS-a ili tuberkuloze. U Rusiji je, na primjer, jedna od pet smrti muških osoba uzrokovana alkoholom.

U prosjeku svaki čovjek u svijetu u godinu dana popije 6,1 litara čistog alkohola ili alkoholnih pića.

Prema tom izvještaju, građani Srbije godišnje popiju više od 12,5 litara alkohola što ih svrstava u balkanske rekordere. Prema ovom istraživanju, najmanje alkohola na području Balkana konzumiraju stanovnici Bosne i Hercegovine.

Crnogorci piju 8,7 litara alkohola u prosjeku.

Prema rezultatima pomenutog izvještaja, Turska je evropska zemlja čiji stanovnici u prosjeku konzumiraju najmanje alkohola i alkoholnih pića. Naime, prosječan stanovnik Turske stariji od 15 godina godišnje konzumira manje od 2,5 litara alkohola i alkoholnih pića.

U svijetu najviše piju Rusi, Ukrajinci, Poljaci, Bugari

Posmatrano na globalnom nivou, zemlje čiji stanovnici u prosjeku godišnje popiju najviše alkohola su zemlje istočne i centralne Evrope kao i Rusija, gdje u prosjeku jedan stanovnik na godišnjoj osnovi konzumira više od 12,5 litara alkohola i alkoholnih pića.

S druge strane, zemlje u svijetu čiji stanovnici konzumiraju najmanje alkohola, odnosno manje od 2,5 litara godišnje po osobi, su mahom arapske zemlje, zemlje Bliskog Istoka i zemlje sjeverne Afrike.

Od ostalih zemalja svijeta, prosječan stanovnik Sjedinjenih Američkih Država SAD godišnje konzumira od 7,5 do 9,9 litara alkohola i alkoholnih pića, Kine od pet do 7,4 litra, Indije od 2,5 do 4,9 litara a prosječan stanovnik Kanade od 10 do 12,4 litara godišnje.

Prije točno 50 godina prvo hrvatsko vino steklo je značajan međunarodni status, bio je to dingač od plavca malog s Dingača, nažalost i danas nedovoljno internacionalno vrednovan

Vedran Kiridžija, jedan od najuglednijih proizvođača ponajboljih hrvatskih plavaca i dingača, s Pelješca, podsjetio me prije nekoliko dana na značajnu obljetnicu.

Prije točno 50 godina, 13. svibnja 1964. godine u Ženevi je zaštićeno 25 ha vinogradarskih površina na Dingaču (certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskog, književnog i umjetničkog vlasništva iz Ženeve "Bureaux Internationaux reunis pour la protection da la propriete industrielle, litteraire et artistique Geneve").

Tako je dingač postao prvo međunarodno zaštićeno (i to kao tada čuveno - s današnjim značenjem vrhunsko) vino s područja tadašnje Jugoslavije, dakako i Hrvatske.

U nas je dingač zaštićen kao čuveni (vrhunski) još 1961. (slijedio je također čuveni postup, s isto sjajnog, susjednog položaja Postup.) A tamošnja zadruga/vinarija osnovana je 1902.

Respektabilna povijest; samo stoji pitanje zašto o svemu tome svi šute? Zar samo g. Kiridžija mora na to podsjetiti?

Srećom, nedavno se dingaču posrećilo: na ovogodišnjem International Wine Challengeu u Londonu, iznimno cijenjenom međunarodnom natjecanju najboljih vina iz cijelog svijeta, Badelov Dingač 50° osvojio je brončanu medalju; bila mu je to prva berba tog novog stila (harmoničnog izbalansiranog tijela, zrelih, ali mekih tanina, elegantnog i toplog u ustima, tako ga opisuju), a ime na etiketi duguje položaju vinograda i strmini koja svakom posjetitelju Dingača ulijeva poštovanje.

Hm, onog tovara koji je radio teže od čovjeka tamo, više nema, ali…

Na žalost, sudjelovao sam i u utjecajnom međunarodnom žiriju, ocjenjivali smo vina Dubrovačko-neretvanske županije na nedavnom Dubrovnik FestiWineu.

Ne biste vjerovali, ali opravdano, na ocjenjivanje prijavljeni dingači vrlo su loše prošli, njihovi proizvođači morali bi se zapitati što zapravo žele s takvim svojim vinima? Šteta da se npr. gospar Kiridžija nije natjecao - dao bi pravi odgovor.

Vinarija Tikveš proslavila je 8. svibnja restoranu Metropolitan grill hotela Hyatt Regency svoj uspjeh u magazinu "The Wine Advocate", čiji je tim, pod vodstvom vinskog kritičara Roberta Parkera, ocijenio Tikveš crveno vino Bela voda iz berbe 2012. sa 95 bodova, što je jedan bod više od ocjene koju je ovo vino dobilo za berbu 2010.

Visoke ocjene dobili su još i crveno vino Barovo iz berbi 2011. i 2012. (93 boda), bijelo vino Barovo iz 2012. i 2013. (89 bodova), bijelo vino Bela voda iz berbe 2012. (90 bodova) i berbe 2013. (92 boda), crveno vino Bela voda iz 2011. (94 boda) i iz 2012. (95 bodova).

Ovo je velik uspjeh za vinariju i potvrda da promjena strategije u smjeru kreiranja kvalitete prije kvantitete daje rezultate, kao i priznanje za sve naše napore da napravimo vrhunsko vino po svjetskim standardima. Ponavljajući uspjeh poslednjom ocjenom magazina Wine Advocate, dobili smo još jednu potvrdu kvalitete koji čini naša vina konkurentnima na svjetskom tržištu. Tikveš vina jedina su iz regije dobila najviše ocjene kritičara, što je dodatni poticaj da nastavimo hodati stazom elitne vinske industrije. Zahvaljujući visokim ocjenama, savršenstvu vinograda i suvremenoj tehnologiji pravljenja vina, Tikveš je udvostručio izvoz vina u odnosu na prošlu godinu, rekao je Igor Ilievski, generalni direktor vinarije Tikveš.

Prva ocjena tima Roberta Parkera za vina Tikveš prije dvije godine rezultirala je izvozom i plasmanom na američko tržište preko jednog od najpoznatijih uvoznika European Cellars, kažu iz Tikveša, dodajući da je za njihovu uspješnu vinsku priču zaslužna suradnja s enologom i konzultantom Filipom Kambijem. Njegovi savjeti i bili su osnova za kreiranje novih vinskih okusa koji privlače sve veću pažnju. Vinarija Tikveš je produljila suradnju s Kambijem iduće četiri godine, pa u suradnji s rukovoditeljem enološkog tima vinarije Tikveš, Markom Stojakovićem, najavljuje novitetite u nadolazećem razdoblju, poručuju iz vinarije.

Robert Parker je ugledni vinski kritičar koji ima uticjecaj na pozicioniranje vina na svjetskom tržištu, osobito sjevernoameričkom. Njegov magazin "The Wine advocate" izlazi od 1978. godine, a u njemu se godišnje objavljuju ocjene za više od 12.000 vina iz glavnih vinskih regija svijeta. Ovaj magazin se čita u 37 zemalja i ima oko 50.000 pretplatnika.