Čini li vam se da Vis picaje? Što se vina tiče. Od 90-ih naovamo, u novoj hrvatskoj vinskoj eri probudili su se svi otoci, od Krka do Pelješca, sva obala od Konavala do Istre, svi posadili vinograde, iznjedrili dobre i sad već poznate vrhunske vinare, a Vis gotovo neprimjetan. Osim izvrsnih vina plavca i vugave vinara Lipanovića. I osim što se zna da je Vis rodni otok autohtone sorte vugave, nadaleko cijenjene po Dalmaciji i šire. Ali govorili su: na Visu je i vugave sve manje i cijela nova viška vinska priča je nerazumljivo ostala nemušta.
A najudaljeniji naš otok je bio rodonačelnik vinske slave Jadrana još tamo prije dva milenija. Još je grčki pisac Agarthid 300. godine p.n.e. govorio da je vino s Visa - Isse "u usporedbi sa svim drugima najbolje". Tvrdi se da su prvu vinovu lozu u Dalmaciji stari Grci posadili baš na Viškom polju. Dva milenija je slavu Visa svijetom nosilo upravo njegovo vino, a u posljednja dva desetljeća kad su se vina uhvatili svi, Višani se potajali i tamo se kao ništa ne događa.
Slijepo kušanje
Vjerujući da Vis krije silne vinske potencijale i da je pred viškim vinom velika budućnost, Udruga "Plavac mali", koju su u Zagrebu prije 8 godina osnovali Dalmatinci koji su uspješnim poslovima "zapeli" u Zagrebu, a srcem ostali vezani uz Dalmaciju i sve što ona znači, odlučila je dati vjetar u leđa viškim vinarima.
Veliki fanovi vina plavca malog, udruga čija je himna "Da te mogu pismom zvati", već je podosta vrijednih stvari napravila za promociju i napredak sorte i vina plavac mali. Utemeljila je klaster "Plavac mali" kako bi na zajedničku korist uvezala sve koji se tom dalmatinskom ponos-sortom bave, realizirala projekt "Putevima plavca malog", izdala dvojezičnu knjigu "Plavac mali - hrvatska sorta za velika vina" te je glamurozno promovirala u "Esplanadi", posadila ogledni vinograd na Medvid badu na Hvaru,...
Ovog puta u svom novouređenom sjedištu u Ulici kneza Ljudevita Posavskog u Zagrebu (koje je zamišljeno kao svojevrsni centar potpore sorti i vinu plavca malog u svakom smislu) Udruga je okupila najrelevantnije profesore, znalce, veletrgovce i viške vinare na degustaciji viških vina, razmjeni mišljenja i savjeta.
"Naša je namjera da i na ovakav način predstavimo i približimo nepravedno zapostavljena viška vina od plavaca i vugave. Želja nam je da pridonesemo njihovoj većoj popularizaciji, a uz pomoć struke da vinari Visa maksimalno iskoriste potencijale plavca i vugave te postignu nivo prepoznatljive kvalitete. Stoga su na slijepo kušanje pozvani meritorni sudionici profesori s Agronomskog fakulteta, vinski kritičari, sommelieri, vlasnici vinoteka i restorana", kazao je na početku predsjednik Udruge "Plavac mali" Željko Stipinović.
On, dopredsjednik Udruge Edo Šumanovac te članovi Ivica Rilje, Velimir Bohač i ostali pobrinuli su se o svemu što je potrebno za slijepo kušanje od pomno zamotanih boca do adekvatnih čaša i svega ostalog. Prezentaciju i kušanje vodio je mr.sc. Franjo Francem, dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba. U ime Udruge vinara otoka Visa u Zagreb su došli viški vinari Antonio Lipanović, Milan Senjanović, Ante Ivčević i Miro Radan, a na kušanje su donijeli i vina ostalih viških vinara.
Na slijepom kušanju bili su: Ivčevićev Plavac Cobo berbe 2013., te njegova vugava iste berbe s lokaliteta Podhumlje, Podšpilje, moćni vrhunski plavci Antonija Lipanovića s 15% i više alkohola, berbi 2010. i 2011. s pješčanih terena viških polja Velo i Molo Jubišća i Napoje te njegova vugava berbe 2011., polusuha s 14,3% alkohola s Dračeva polja.
Među desetak vina na slijepom kušanju bili su i vugava i plavac berbe 2011. PZ Podšpilje, pa Plavac Radica berbe 2012. vinara Damira Radice, zatim vrhunski Plavac Radan, što ga na Visu na lokalitetu Jubišća s ljubavlju radi Miro Radan, Splićanin sada sa stalnom viškom adresom, te dva vina Milana Senjanovića, koji se također iz Splita prije nekoliko godina definitivno preselio na Vis. Kušao se njegov vrhunski Plavac Tihe braće berbe 2011. te Rose Senjanović berbe 2013.
Ne spuštajte vugavu u dolinu
Kako su ocijenjena viška vina? Prof.dr. sc. Edi Maletić je među ostalim rekao kako uprkos manjim manama, vjerojatno zbog tehnoloških propusta, viška vina opet dokazuju i pokazuju da je potencijal viških plavaca veliki. Izuzetno dobro je ocijenio dvije izvrsne kušane vugave. Drugi veliki znalac vina prof.dr.sc. Nikola Mirošević je kazao: "Potencijal vugave na Visu je po meni izuzetan, ali s boljih položaja. To znači da ako se vugava spusti na ravne terene, sigurno ne može reflektirati na vrhunska vina. Izuzetno mi se svidjela vugava Lipanović, rađena vjerojatno sur lie metodom. To je jedno lijepo odležano vino s voćnim mirisima na vinogradarske breskve, to je i miris bajama i naranče, a u okusu je to već lagana oskoruša, kandirane korice naranče, bruštulanog mindela. Što se plavaca tiče, sigurno je da na pjeskovitim južnim predjelima viški plavci mogu biti izuzetno dobri ako se s njima dobro radi."
Nakon slijepog kušanja i ocjenjivanja, o viškim vinima i njihovoj budućnosti govorili su prof dr. Nikola Mirošević, prof.dr. Edi Maletić, Franjo Francem i drugi. Podsjetilo se na veliku slavu vugave i na projekt od prije desetak godina kada se istraživalo i radilo pokuse koja je sorta najbolja za prošeke i pokazalo se da je vugava upravo za to izvanredna.
"Viška vrhunska vina teško izlaze s otoka. Dijelom jer smo daleko, najudaljeniji smo naš otok, a dijelom zbog ograničene proizvodnje. A Vis je zapravo oduvijek bio upravo vinski otok, još od prije više od dva milenija. Upravo iz starogrčke kolonije Isse, Visa počela je kultura uzgoja loze i ispijanja vina na prostoru Jadrana. Kroz povijest vina Visa bilo je uspona i padova. Zlatno vrijeme viških vina bilo je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, kada je na Visu, koji je cijeli ukupne površine 9.000 hektara bilo čak 3.000 hektara vinograda. Danas je na Visu tek 200 hektara vinograda, nalazimo se na povijesnom minimumu u milenijskoj povijesti vina Visa" - napomenuo je Milan Senjanović, tajnik udruge viških vinara koja je osnovana prije četiri godine i okuplja desetak vinara s cijelog otoka.
Posljednjih godina na otoku se rodilo nekoliko obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji se bave vinarstvom i imaju ambicije raditi vrhunska i kvalitetna vina i to u prvom redu plavca malog i vugave, autohtone sorte na koju su svi Višani ponosni.
A kakvi su viški plavci? To je, uz izuzetak jednog sasvim malog prostora na Hvaru, jedini plavac mali koji raste i rađa u - pijesku. Po tome je poseban. Jedino na Visu ćete vidjeti vinograde plavca malog u pijesku.
"Upravo to je specifičnost viškog plavca. Njegovi korijeni su u pijesku dubokog profila i on ima izvanrednu kombinaciju dubinske vlage u tlu i osunčanosti loze. Kod nas često od šestog mjeseca do jeseni ne padne ni kap kiše, ali pjeskovito tlo lozi daje dovoljno vlage što daje izvanrednu kvalitetu grožđa" - vele viški vinari.
Dodaju: "Želimo vrlo malo intervenirati u ono što priroda daje i u vinogradu i u podrumu i imati vino koje će biti pravi odraz tla i podneblja s kojeg dolazi, a klima i tlo Visa su pogodni za proizvodnju vrhunskih vina." Višani ni ne pomišljaju na velike zahvate, žele tek izbrusiti i stvoriti prepoznatljiv timbar viških vrhunskih vina i osigurati njihovu ekskluzivnost. Kažu: kapacitet proizvodnje vina na Visu je trenutno za potrebe otoka tijekom sezone i kroz godinu.
O ambicijama otoka i novih otočkih vinara svjedoče činjenice da posljednjih godina na Visu raste proizvodnja plavca malog i vugave.
Plavac Tihe braće
- Vis je dugo bio izoliran, pa se u vinogradarstvu i vinarstvu dogodila negativna selekcija, masovna proizvodnja grožđa i sadnja sorti koje daju puno grožđa slabe kvalitete. U tom periodu došlo je do zapuštanja plavca i vugave na Visu, težaku se više isplatilo saditi sorte koje daju puno grožđa i zbog toga danas Vis i ima tako malo vinograda plavca i vugave, vrhunskih sorti.
Visu se tek sad otvara to vinsko tržište i tek sad mi sebe na njemu trebamo pronać - reče Milan Senjanović, koji vinograde ima u Polju Tihobraće pa mu se i plavac zove Plavac Tihe braće. Veli tu gdje su mu vinogradi u 15. stoljeću su živjeli cisterciti, imali su zavjet šutnje pa nije bilo teško izabrati ime za plavac s tog pjeskovitog terena.
Antonio Lipanović je jedini viški vinar koji je već nadaleko poznat. Ima iznad mjesta Visa izuzetno zanimljiv vinski podrum u nekadašnjem tunelu, potkopu JNA, u kome se danas čuvaju njegovi izvrsni prepoznatljvi vrhunski plavci i vugave. Tvrdi: "Naš plavac mali je jedini plavac iz pijeska i ti plavci iz pijeska su - prva divizija! Oni imaju blaže zaobljene tanine i užitnije su vino. Lijepi su nam i plavci iz zemlje. Vinski potencijal Visa je fantastičan! I čuveni tribridrag je u renesansi restao pod imenom cibidrag po viškim vinogradima, o čemu se malo zna i piše, a povijesni dokazi postoje."
A znalci su mi napomenuli da Vis kao vinski otok nimalo nije upitan, da je oduvijek bio poznat kao prostor dobar za proizvodnju vinu pa nema razloga da tako ne bude i danas. Kažu: "Niz pjeskovitih specifičnih položaja oko Komiže i Milne su dragocjeni. Pješčana tla se smatraju iznimno pogodnima za uzgoj vinove loze, a nitko ih nema toliko kao Vis. Selekciju plavca je čuveni znalac iz Instituta za jadranske kulture pokojni Marcel Jelaska sadio baš u pijesku Milne na Visu. Znanstvena pitanja na koje će biti dragocjeni odgovori su koliko su ti plavci mali iz pijeska drugačiji od ostalih, kako, koliko, na koji način s njima i njihovim vinima raditi, a da bi pokazala svoje baš najbolje lice."
Iz Udruge plavac mali pak poručuju da je tek počela njihova potpora viškim vinarima i da će ove jeseni na Vis. Milenijska tradicija vina na Visu postoji, izvrstan neuobičajen terroire, pogodno podneblje, izvrsne autohtone sorte plavac i vugava, velika strast i želja novih vinara - sve je tu. Bilo bi posve čudno da viška vinska priča ne uspije.
Vugavi s poštovanjem
O malo kojoj bijeloj sorti u Dalmaciji govore s toliko ljubavi kao o vugavi. Takvu ljubav i poštovanje zaslužuje još jedno pošip. A znanost kaže da je vugava jedna od naših najstarijih autohtonih sorti i da je rođena upravo na Visu. Vugava je sorta rane dobi dozrijevanja, nakupi jako puno šećera, ima niske kiseline i izuzetno fine arome, to je puno ekstaktno vino.
Čuveni ampelograf Piere Gallete pisao je da jako nalikuje na sortu viogner, da je to ista sorta i da je viogner zapravo sorta koja je donesena s istočne obale Jadrana, gdje je zovu vugava. Poslije se analizama pokazalo da viogner ipak nije vugava.
Palagružanka nasred mora
Viški vinar Ante Ivčević uz svoj Plavac Cobo i vugavu ima i jednu posve posebnu ljubav - palagružanku. To je loza koja je pronađena na Palagruži nasred mora, Ivčević ju je presadio i razmnožio u svom vingradu i tek će se vidjeti kakvo vino palagružanka daje. Stručnjaci vele da je palagružanka posebna sorta i da je tek treba istražiti.
