Vino

Samo 25 kuna? U nevjerici su ocjenjivači Vinskih zvijezda gledali listu vina na kojoj je pisalo i kako Graševina Buhač 2013. u trgovini stoji samo 25 kuna. Dodijelili su joj 85 bodova i tri zvjezdice, priznanje koje i neka deset puta skuplja vina na najstrožijem ocjenjivanju u Hrvatskoj nisu uspjela dobiti.

Aromatično, puno, toplo, svježe, lepršavo, moderno - zajednički opis žirija bio je dodatan povod za posjet ovoj iločkoj obitelji tijekom kojeg je oduševio i polusuhi rajnski rizling. Ima nježan miris, finu slast, puno je, svježe. Izvrsna pratnja pohanom somu, na primjer. No skuplje je. Butelja stoji 30 kuna. Nametnulo se pitanje kako mogu odlična vina imati tako dobre cijene?

"Naše nam cijene pokrivaju troškove. Nećemo se obogatiti, ali plaćamo račune, a važno nam je i osvojiti tržište" - priča Domagoj Buhač, koji s ocem Ivanom vodi vinariju s više od 20 hektara svojih vinograda te još pet u najmu. Uzgajaju i traminac, chardonnay, bijeli pinot te crvene cabernet sauvignon i merlot.

"Puno sorti nije problem. Svake godine neka 'ispliva', pokaže se boljom od ostalih, pa se o nama priča" - kaže Domagoj.

S merlotom su postali poznati jer je bio među prvim vrlo dobrim crvenim hrvatskim vinima koja stoje oko 45 kuna. Novi adut je cabernet sauvignon 2012. koji je na nedavnom ručku bolje pristajao jelima od divljači od odležanijih vina iste sorte puno renomiranijih proizvođača i 30-ak kuna skuplja od Buhačevih. Sve butelje tog cabernet sauvignona otkupio je Vrutak i prodaje ih po 45,98 kuna.

Povoljnim cijenama svakako pripomaže velika proizvodnja ove vrijedne i skromne obitelji, no njihovi "kolege" iz Moslavine su gotovo deset puta manje, a imaju slične cijene.

Samo 30 kuna?

To se pitanje nametnulo i tijekom posjeta obiteljskoj vinariji Košutić. Rade vina od rizlinga, graševine, bijelog pinota, muškata žutog, cabernet sauvignona i škrleta te sva u podrumu prodaju po istoj cijeni. Moslavački ponos, škrlet, rade na dva načina, u inoksu i drvenim bačvama. Prvi maceriraju tri sata, zatim ga fermentiraju bez hlađenja, na temperaturi podruma. To je vino s malo više od 12 posto alkohola, četiri grama neprovrela šećera po litri i izraženijim kiselinama, čak 6,5 grama po litri. Istu sirovinu stavljaju na fermentaciju i u drvenu bačvu od 520 litara. U njoj do veljače leži na finom talogu. Berba 2012. imala je više prirodnog sladora pa je kremastija, a berba 2013. reskija je, što može biti i samo zato što je mlađa. Oba su vina za jaču hranu nego što je to slučaj sa škrletima iz inoksa. Sedmo vino obitelji Košutić je Sedminac.

To je ime vinograda od sedam redova u kojem su loze stare 30-40 godina. Dominiraju graševina i škrlet, a ima još i bijelog pinota, rajnskog rizlinga, žutog muškata, sauvignona i traminca. Taj vinograd je stiliziran i na etiketama. O vinogradu i podrumu brinu se otac Damir i sin Hrvoje Košutić, a najveći dio vina prodaju u ugostiteljskom obrtu drugog sina Igora. Ima ih i u prodavaonicama tvrtke Natura Croatica.

Predstavnici "Podruma Vukoje" iz Trebinja sinoć su u Prijedoru organizovali prezentaciju i degustaciju svojih proizvoda.

Direktor vinarije Radovan Vukoje rekao je da je vinsko veče u Prijedoru održano prvi put i da se proizvodi "Podruma Vukoje" najbolje uklapaju u akciju "Kupujmo domaće".

"U vinu su satkani i vrijeme i zemlja i čovjek i kad imamo tako dobre proizvode u našoj zemlji, nemamo potrebe da sežemo za nečim drugim, a velika je stvar da smo na par ocjenjivanja bili najbolje ocijenjena vinarija u konkurenciji etabliranih francuskih, italijanskih i španskih vina", rekao je Vukoje novinarima u Prijedoru.

On je podsjetio da porodični agroturizam Vukoje postoji od 1982. godine, da je i zvanično najbolja vinarija u jugoistočnoj Evropi i da 40 odsto proizvodnje izvozi u deset evropskih zemalja, a od lani i u Aziju.

"Zemlje Balkana su naše primarno tržište, ali posebno nam je drago da se vino Vukoje našlo u Kini i na najbolji način predstavilo vinarstvo naše zemlje", rekao je Vukoje.

On je dodao da je vrlo važan segment i turizam.

"Lani smo na vinskim putevima imali 30.000 gostiju, a ove godine očekujemo još više. U protekle tri godine naše podrume i vinograde posjetilo je više 100.000 ljudi", naveo je Vukoje.

Predstavljanju kuće koja predvodi vinsku kulturu i kreira vinsku scenu u BiH prisustvovali su gradonačelnik Prijedora Marko Pavić i predstavnici javnog, privrednog i političkog života grada na Sani.

"Gospodarska evaluacija autohtonih i introduciranih sorata vinove loze (Vitis vinifera L.) u uvjetima Ravnih Kotara" i "Mogućnosti proizvodnje desertnih vina u sjevernoj Dalmaciji" nazivi su dva projekta čije su rezultati predstavljeni u četvrtak, 08. svibnja 2014. godine u Gradskoj knjižnici u Benkovcu.

Na početku prezentacije nazočne je pozdravio Daniel Segarić, pročelnik za poljoprivredu Zadarske županije ističući kako se radi o projektima u trajanju od tri godine koje financira Ministarstvo poljoprivrede, a sufinancira Zadarska županija.

O sortama vinove loze zadarskog područja i mogućnosti njihova iskorištenja govorio je prof. dr. sc. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je kazao kako zadarsko područje ima dugu vinogradarsku povijest i da se u posljednjih desetak godina intenzivno poradilo na podizanju novih nasada.

"Intenzivno se radi na tom području, introduciraju se nove sorte i sada se može reći da se proizvodi jako kvalitetno vino ali isto tako možemo reći da ni proizvođači ni potrošači ni struka nismo zadovoljni s dometom svih tih vina. Smatramo da je potencijal ovoga područja i vinograda koje imamo daleko veći. Sada se pojavljuju nova imena i novi vinari, opremaju se podrumi, dakle imamo sve uvjete i sve što trebamo je, raklo bi se nogometnim riječnikom, posložiti pravu momčad, odrediti taktiku i postići dobar rezultat" - kazao je Maletić.

Prof.dr.sc. Maletić također je govorio o mogućnosti proizvodnje desertnih vina, projektu koji traje dvije godine. Istaknuo je kako je tradicija proizvodnje desertnih vina na Meditaranu dosta duga, no kako u Dalmaciji osim tradicionalnog prošeka nije bilo većih pokušaja u proizvodnji ovih vina. Stoga je cilj projekta, kazao je, bio ispitati mogućnosti proizvodnje desertnih i aromatiziranih vina u Dalmaciji i pokušati pojednostaviti vinifikaciju prosuđenog grožđa kako bi se proizvodnja učinila jednostavnom i prihvatljivom većini proizvođača - kazao je Maletić.

Nakon obje prezentacije organizirana je i degustacija brojnih vina.

Cosecheros y Criadores, Moscatel Infinitus 2012 ulazi u kategoriju 'vrijednost za novac'.

Za kojom god cjenovnom kategorijom i regijom posegnuli (osim iznimnih dijelova svjetske reputacije) Španjolska je nepresušan izvor vina u kategoriji "vrijednost za novac". S obzirom na količinu proizvodnje dobar dio tih vina nastane u gotovo pa industrijskim uvjetima proizvodnje gdje su visokotehnološke manipulacije češće pravilo nego iznimka. Ali uzimajući u obzir čak i tu činjenicu, ne može se ne primijetiti da često ta njihova masovinija vina imaju više smisla, naravno u vlastitom kontekstu, nego neka od "terroir" vina kojih su puna usta. S druge strane, potrošaču koji poseže za vinom od 3 Eura mislim da je najmanje bitno je li netko intervenirao u neku od sastavnih komponenti vina.

Ono što je najvažnije je da publika bude zadovoljna nakon ispijanja vina-proizvoda. A svoju klijentelu bi tako moglo pronaći i ovo "disco" vino spremno za noćni klub i neonsku rasvjetu. U čaši je korektne svijetlo žute boje sa suzdržanijim muškatnim aromama i s umjerenom dozom lisnate aromatske svježine (kao da je pomiješan s bijelim Sauvignonom) dok se od voća može izdvojiti slatkasti ananas i jabuka, pomalo netipično za sortu.

Tanjeg je tijela i napadne slatkoće s umjerenom protutežom i dobrom kiselinom koja je tek djelomično povezana u cjelinu i koja samostalno ispire gutljaj. Vino koje će te brzo popiti i još brže zaboraviti, kao stvoreno za trenutke kada je samo vino na zadnjem smjestu i kada se koristi kao neobavezni dodatak razgovoru. Iskoristivo je i kao pratnja za slatke kolače na bazi sira servirane na završetku obiteljskog piknika.

Vinska karta

• Vrsta: mirno slatko bijelo vino
• Sorta: Muškat bijeli
• Berba: 2012.
• Proizvođač: Cosecheros y Criadores
• Najbolje pristaje uz: samostalno, sitni pikantni zalogaji istočne kuhinje, torta od sira
• Temperatura posluživanja: 10-12 ºC
• Cijena: oko 3 EUR

Na prestižnom svjetskom ocjenjivanju vina International Wine Challenge, koje je održano u travnju u Londonu, vina iz vinarije Vina Laguna osvojila su četiri medalje. Zlatnu medalju osvojilo je vino Vina Laguna Festigia Malvazija Vižinada 2011., a brončane medalje Vina Laguna Terra Rossa 2012., Vina Laguna Festigia Chardonnay 2011. i Vina Laguna Malvazija 2013., priopćeno je iz ove tvrtke koja posluje u sastavu Agrokor koncerna.

Ove godine na veliko međunarodno ocjenjivanje vina u Londonu prijavilo se više od 10.000 uzoraka vina, a stručni ocjenjivački činili su istaknuti vinski znalci: Tim Atkin, Oz Clarke, Charles Metcalfe, Sam Harrop, Derek Smedley i Peter McCombie.

Vina koja su osvojila zlatne medalje ulaze u drugi krug ocjenjivanja koje će biti objavljeno 14. svibnja te se natječu za Trophy award IWC 2014.

Vina Laguna Festigia Malvazija Vižinada 2011., koje je nagrađeno zlatnom medaljom u Londonu, vrhunsko je suho bijelo vino, porijeklom s posebnog vinograda Malvazije Istarske koji je podignut 1979. godine na uzvišenom brežuljku te Zlatnog Vrha položaja Vižinade, na nadmorskoj visini od 240-260 m. Vino je kristalno čiste, zelenkasto-žute boje, karakteristične cvjetno-voćne arome, na agrume, tropsko voće, koštuničavo voće, bagremov med, u ustima uglađeno, svježe i puno, trajnijeg voćnog okusa, kompleksno i elegantno. Sadrži 13,6 %vol.

Ovo vino savršeno se sljubljuje uz predjela od tjestenine ili rižote, predjela s tartufima, uz jela od bijelog mesa, ribe ili morskih plodova, ističu iz vinarije.

Proizvođači vina i maslinovih ulja s područja Benkovca i okolice (to su redom: Uljara Vrsaljko, Šime Škaulj, Željko Vrsaljko, Marko Glavić, Tomislav Glavić, Vinarija "Jokić", P.Z. "Maslina i vino", Vinarija "Badel 1862"., OPG Šime Odžaković, Božo Bačić), benkovačka klapa Asseria, predstavnici Savjetodavne službe Zadarske županije i predstavnici Grada Benkovca sudjelovali su proteklog tjedna na 1. Festivalu vina i maslinovih ulja u mjestu Konin (Poljska).

Na poziv tamošnjih trgovaca vinima i maslinovim uljima, navedeni proizvođači vina i ulja imali su priliku svoje proizvode predstaviti u petak, 2. svibnja, u vremenu od 12 do 17 sati, u za tu prigodu, uređenom velikom šatoru. Unatoč lošem vremenu, posjećenost sajma bila je izuzetno dobra, a sudeći po reakcijama prisutnih, ponuđena benkovačka vina i ulja izazvala su pravo oduševljenje među brojnim posjetiteljima.

"Nakon samog sajma, proizvođači vina i maslinovih ulja imali su priliku sudjelovati na pojedinačnim sastancima s poljskim predstavnicima tvrtki koje se također bave proizvodnjom vina i maslinovog ulja radi uspostave suradnje, odnosno plasmana svojih proizvoda na poljsko tržište", izvijestili su također iz Grada Benkovca.

Na samom sajmu kojeg je tog dana obišlo preko 800 posjetitelja, svoje goste iz Hrvatske toplom dobrodošlicom pozdravili su domaćini, dok je benkovački gradonačelnik Branko Kutija naglasio kako su sretni što upravo u Poljskoj mogu prezentirati svoja visokokvalitetna vina i ulja jer su, kazao je, Poljaci i Hrvati oduvijek bili prijatelji, kao i da je nedavno proglašenje Svetim Ivana Pavla II samo dalo dodatnu poveznicu između tih dvaju naroda.

Vins de garage tj., "garažna vina" je posprdni naziv s aluzijom na porijeklo i imovinski status kojim su se bordoški vinari s pedigreom, sredinom devedesetih, izrugivali grupi vinara bez pedigrea, novaca i dvoraca, ali s čvrstom idejom da proizvedu bolju i konzistentniju kvalitetu od one koja se standardno nudila na tržištu. Koncept je bio jednostavan, jedino ulaganje bit će u nemilosrdnu selekciju grožđa i zelene berbe radi bolje koncentracije i zdravije sirovine, a vino se može raditi i ručno, bez visoke tehnologije, doslovno u garaži.

Doslovno u garaži, no vrhunskoj garaži radi se i ovo vino u Zagrebu. Malo njih o njemu prića, još manje ga je probalo. Pravo garažno vino s dušom boutique-a. Pravog butika… Veliko vino za velika vremena, u nadolazećim velikim godinama predosjećamo velike stvari. Vidoviti Vinopija dobro proriće po kućama, u reflektirajućem vinu unutar bačve ukazala mu se vizija … Dižući čašu prema nebu reće: Ovo će biti veliko!

Vlasnik, osebujan čovjek, vere se po svojim viticima i osobno kuša bobe. Naravno da otočani misle da je lud :) Pelješko grožđe s najboljih položaja pravi se u Zagrebu?? Da, moguće je! Ekspeditivna špedicija u hladnjačama, visoka tehnologija, pametan odabir baćvi i educirani tehnolozi. Ponajvrh svega, ljubav i strast prema materiji.

2007 vs 2008

Berba 2007 i 2008 nisu u opiticaju, but boy, oh boy koje godine. Definitivno bonbončić, u pravom smislu, vino je slatko. Ono se ne boji svojih šečera kao ni ja svojih oblina. Većina vinara dingačara pokušava sniziti te njegove urođene šečere. Iskreno nije mi jasno zašto pokušavaju ukrotiti osobinu koja mu tako dobro pristaje. Možda je Dingač generacijama bio neshvačen? I tiho šaputao da mu šečeri dobro stoje, tko ga je čuo shvatio je, tko ga je probao ushitio se.

2009-u možete potražiti u rijetkim restoranima i na polici jedne zagrebačke vinoteke, vjerujem da je sada idealna za konzumaciju u svom optimalnom piku, i da nije slatka. Dok će berba 2010 uskoro ugledati svijetlo dana, moćnija i znatno sortnija. Bebica iz bačve, berba 2013, već sada nagovješta veliko možda i najbolje do sada.

Sljedeći put potražite ovo vino, no budite spremni odvojiti 2-3 Mažuranića