Prema rezultatima ocjenjivanja na češkom festivalu vina, Vino Litomerice 2014. Vinarija Čitluk se proslavila sa svojim crvenim vinima.
Peti po redu Concours Mondial du Sauvignon održan je 11. i 12. travnja u Bordeaux, Francuska. Na ocenjivanje najboljih vina od sorte Sauvignon blanc poslato je 1500 uzoraka iz 22 zemlje a stručni žiri su činili vinari, somelijeri, distributeri i novinari iz ukupno 20 zemalja. Jedini srbijanski predstavnik na ovom natjcanju, vino Sauvignon blanc 2013 iz Vinarije Zvonko Bogdan, našao se na listi vina koja su za kvalitet nagrađena medaljama.
"Srebrna medalja svakako predstavlja nagradu kojom treba da se ponosimo, naročito ukoliko dolazi iz zemlje i regije koja je postojbina Sauvignon blanc-a i iz koje potiču dva najpoznatija vina na svetu napravljena upravo od ove sorte" - ističu u Vinariji Zvonko Bogdan.
Danas nije lako kupiti dobro vino s obzirom na nedostatak raznolikosti ponude u većini trgovina. Iako neka klasična vinska pravila nemaju prigovora (npr. crno vino uz govedinu) neke klasične teorije uopće ne drže vodu. Danas vam otkrivamo tri vinska pravila, koja su zapravo kulinarski mitovi:
Ova teorija tvrdi da su za sazrijevanje iznimno bitni tanini, i da samo crna vina bogata tim enzimima zaslužuju pažnju. Ovo pravilo je zapravo krivo, jer sazrijevanje ovisi i o drugim čimbenicima kao što su kiselost i pH ravnoteža. Stručnjaci su kao primjer uzeli Bordeaux '82, kojeg mnogi smatraju slabijim vinom bez strukture. I zaključili da je vino vrhunsko. Dakle, iako razina tanina nije velika to ne mora značiti da vino ne može imati fantastičan okus.
Lako je razumjeti temelj ovog mita, ali to jednostavno nije točno. Jasno, vino koje košta devet kuna nije idealan izbor, osim ako ste ljubitelj mamurluka, ali kad je cijena oko 100 kuna, kvaliteta vina je obično dobra. Brojni manje poznati brandovi u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Portugalu i Kaliforniji nisu pretjerano skupi, i imaju fantastičan okus. Na žalost, samo iskustvo vam može pomoći u odabiru najboljeg vina po pristupačnoj cijeni. No, imajte na umu da vino ne bi trebalo koštati više od 40 kuna da bi sasvim korektno oplemenilo vaš obrok, ili vam razvezalo jezik. Ne budite snobovi, nego uživajte u vinu i životu!
Teorija je da ako imate boce vina u svom podrumu, vlažnost zraka mora biti između 70% i 95%. Ali to pravilo vrijedi samo ako vino čuvate - u drvenim bačvama. Ako je vino u dobro zatvorenoj boci, vlaga na njega ne može utjecati, i ne morate brinuti - neće promijeniti okus. Samo nemojte bocu predugo držati, nisu sve butelje arhivske...
Jo Ahearne pripada elitnom skupu vinskih profesionalca koji nose uvaženu titulu Master of Wine. Njih niti 400 diljem svijeta prošlo je zahtjevne testove koje je Institute of Masters of Wine ustanovio.
Jo Ahearne je enolog i Master of Wine (MW) i po prvi puta dolazi u Hrvatsku. O njoj karijeri i razmišljanjima možete čitati u nastavku....
Radili ste za poznate kupce kao što su Harrods, Mark&Spencer i drugi. Možete li nam, iz perspektive njihovih potreba reći kako se vina iz malih zemalja mogu plasirati na njihove police? Da li je ispravna pretpostavka da ih male vinarije s osobnošću zanimaju više od velikih korporacija?
"Za male neovisne dućane, kao Harrods, obiteljske vinarije jesu predmet interesa. Razlog leži u priči koju mala vinarija ima pa se to komunicira kupcu i time ga se privlači. Ako pričamo u supermarketu, njima su podjednako zanimljive velike i male vinarije, jer kroz jedne ostvaraju količine za police, a kroz druge pokrivaju posebne interese kupaca."
Vaše područje interesa i bavljenja je enologija. Koje usluge pružate klijentima, tj. za koju vrstu usluga vas mogu angažirati hrvatski vinari?
"Među mojim klijentima ima velikih i malih vinarija, dakle radim s malim obiteljskim proizvođačima koji prodaju 15 000 kartona ali i s vinarijama koji rade milijunske brojke. Moje usluge se tiču savjetovanja o stilu koji je prilagođen britanskom tržištu, a istovremeno mogu pomoći savjetom oko same vinifikacije te vinogradarskim tehnikama potrebnim da bi se postigao određeni stil u konačnici.
Dodatno, pružam usluge u segmentu brandiranja, gdje je od ključne važnosti postići konzistentnost poruke i razvijati poruke prema tržištu kroz vrijeme.
Želim dodatno naglasiti bitnost kontrole i konzistentnosti kvalitete koje su nužnost za ulazak i opstanak na britanskom tržištu, pa se dio mojih aktivnosti prirodno usmjerava i na taj vrlo bitan segment za postizanje profitabilnosti izvoza."
Kakva vina volite, osobno? Možete li izdvojiti pojedini stil ili čak sortu ?
"Huh, to je teško pitanje.. nešto poput onog kad želite znati koji vam je najdraži CD. Rekla bih da odgovor na pitanje leži u raspoloženju, prilici i hrani. Kad zavlada jadna vlažna engleska hladnoća, a to je dosta često, uživam u hrani koja grije, dakle hrani jakih okusa koja se prirodno odlično sljubljuje s crvenim vinima. Kako sam pak tijekom 10 godina radila vina u Australiji volim jaki Barossa Shiraz ali vrlo poštujem i rado pijem vina iz južnih dijelova Italije, Španjolske, Portugala i Francuske. Od sorti, volim Pinot Noir a često sam se osvjedočila da Nebbiolo delikatnog stila ili pak Grenache načinjen s posebnom pažnjom mogu razviti teksturu i parfemske note bliske noirskoj rafiniranosti.
Ljeti pak rado pijem ružičasta vina: volim burgundska vina ali i rafiniran Grenach blanc, Vermentino i Albarino, koji su bar meni, među najmilijima.
Portugalska vina su prelijepa, moram kazati.
Što se ružičastih vina tiče tu katkad ima poteškoća jer znaju naginjati prema slatkoći i gubiti svježinu koju ja osobito cijenim. Generalno govoreći, vrlo bitnim smatram balans između voćnosti i mineralnosti i upravo na tome radim sa svojim klijentima u Provansi.
Na kraju, da dodam još i ovo, u sunčane tople dane volim Manzanilla sherry – divota! Ipak, ima dana kad pivo baš odlično paše, ili kad gin i tonik pružaju zadovoljstvo nalik onom pri ispijanju vina."
Je li po vama moguće definirati kakav je prosječan konzument i što očekuje od vina u smislu stila i cijene?
"Nisam sigurna da li je definicija prosječnog konzumenta moguća uopća. Ono što su istraživanja pokazala jest da su potrošači najsvjesniji cjenovnog razreda vina. Na drugom je mjestu specifična regija ili boja vina. Istraživanja pokazuju izvjesnu "promiskuitetnost potrošača" koji reagira na akcije, sniženja i posebne prodaje. Sve u svemu, grupa potrošača vjernih pojedinoj regiji ipak postoji tako da je to nišno ali ipak bitno tržište budući da izvjestan broj kupaca ne bi kupio vino na akciji bez obzira na prihvatljivost cijene ako mu je regija nepoznata."
Tijekom karijere radili ste u znamenitim vinarijama. Kako se vino "kreira" i koji m se redoslijedom slažu prioriteti u tom procesu? Da li tržište diktira kakvo vino želimo proizvesti?
"Ni na ovo pitanje nema jednoznačnog odgovora, ipak mislim da ako se dosljedni u izričaju regije iz koje vino dolazi te u okusu koji njegujete, onda će stvar i tržišno funkcionirati. Ako pak imate ideju napraviti vino za tržište, onda morate imati novac koji stoji u pozadini i koji će biti izričitno upotrebljen u svrhu direktnog te indirektnog marketinga. Nastavno, ne treba zanemariti količine koje možete proizvesti/prodati. Konkretno, radite li organska 'narančasta' vina, tada je nužno riječ o malim količinama. Isto tako vinari trebaju biti svjesni da katkad njihovo vino jednostavno nije u modi, dakle s njim sve štima, ali nije "in". Svako doba ima svoje zvijezde – uzmimo baš narančasta vina ili pak rose vina. Nedavno, nitko živ nije mario za njih, a onda se moda promijenila. U svijetu bijelih vina, vodeću su bili Soave, Orvietto i Frascatti, a onda – klik, promjena. Ovime nikako ne želim reći da danas nema izvrsnih vina od gore navedenih sorti ali se količine i profiti koji se ostvaruju njihovom prodajom ne mogu mjeriti s brojkama iz 70-tih i 80-tih."
Vina Iločkih podruma d.d. tijekom 2013. i 2014. godine osvojila su najveći broj nagrada na međunarodnim i domaćim sajmovima i ocjenjivanjima.
Traminac ledena berba 2008 osvojio zlatnu medalju, a Graševina Premium 2011 srebrnu medalju na Vinalies Internationales Paris. Graševina Premium 2011 i Traminac Selected 2011 osvojili su srebrnu medalju, Traminac Premium 2011 i Traminac izborna berba 2010 brončanu medalju, a Traminac ledena berba 2008 preporuku na IWC. Decanter je dodijelio Tramincu Premium 2011 srebrnu medalju, a Graševini Premium 2012. i Tramincu izborna berba 2010 brončanu medalju. Traminac Premium 2011 osvojio je zlatnu medalju na Selections Mondiales des vins. U Novom Sadu Graševina Premium 2011 i Traminac izborna berba 2010 osvojili su zlatnu medalju te Traminac Premium 2011 srebrnu medalju.
Na domaćim sajmovima žetva medalja bila je još veća. Na Gast Split Graševina Premium 2011 postala je šampion sajma, Chardonnay Premium 2011, Traminac Premium 2011 i Traminac izborna berba 2010 dobili su zlatnu diplomu, a Traminac ledena berba 2008 srebrnu diplomu. Na Slavin Orahovica zlatne medalje ponijeli su Frankovka 2012, Graševina Premium 2011, Chardonnay Premium 2011, Traminac Premium 2011, Traminac izborna berba 2010 i Graševina Selected 2012. U Svetom Ivanu Zelini Traminac izborna berba bobica 2011 osvojio je veliku zlatnu medalju, a Graševina Premium 2012, Chardonnay Selected 2012, Traminac Premium 2011, Graševina Principovac 2011, Frankovka Rose Selected 2012, Frankovka Premium 2012 i Kapistran Crni Premium 2012 zlatnu medalju. I na kraju u Kutjevu Graševina Premium 2011 i Graševina Principovac 2011 osvojile su zlatnu medalju, Graševina Premium 2012 srebrnu medalju, a Graševina Selected brončanu medalju.
I u 2014. godini nastavljena je žetva medalja. Na Gastu u Splitu Graševina vrhunska 2012, Chardonnay Principovac 2012, Chardonnay vrhunski 2012, Traminac vrhunski 2011 i Traminac izborna berba bobica 2011 ovjenčani su zlatnom medaljom, a Kapistran crni vrhunski 2012 srebrnom medaljom. Na Slavin Orahovica Graševina Premium 2013, Traminac Premium 2012, Graševina Principovac 2011, Traminac izborna berba prosušenih bobica 2011, Frankovka Premium 2012 i Kapistran Crni Premium 2012 osvajaju zlatnu medalju.
I na međunarodnom ocjenjivanju ponovo uspjesi. Traminac izborna berba bobica 2011 osvaja veliku zlatnu medalju i postaje šampion sajma u Mostaru, a Traminac Premium 2011, Graševina Premium 2011 i Graševina Principovac 2011 osvajaju zlatne medalje.
I amateri se slažu sa stručnjacima pa je tako Graševina Premium 2012 na amaterskom ocjenjivanju graševina koje je organizirao MAM VIN d.o.o. i revija Svijet u čaši u sklopu 2. hrvatskog festivala hrane i vina proglašena najboljom graševinom.
Bila je to ljubav na prvi pogled, toliko jaka da je bračni par Lee i Penny Anderson odlučio upravo tu, na južnim padinama Pelješca, na ulazu u Orebić, iznad prekrasne duge šljunčane plaže napraviti nešto posebno. Nastala je tako "Korta Katarina", jedna od najcjenjenijih i najljepših hrvatskih vinarija, koja je u cjelinu povezala staru, sada već obnovljenu katnicu, te nove objekte vezane uz proizvodnju vrhunskog vina.
Nije slučajno ni ime odabrano – "Katarina" se vrlo često pojavljuje u obitelji bogatih poduzetnika i velikih mecena iz Minnesote, a za "korte" se već zna da su to dvori grandioznih zdanja starih orebićkih kapetana.
Iako se starom hotelu buduća namjena još nije definirala, vinarija je svoj zamah već dobrano doživjela. Postala je nezaobilazna tema vinskih bonkulovića, tijekom cijele godine mjesto obilaska turista koji vole obići pelješke vinske pute, i gostiju što jahtama stižu u ovaj akvatorij. A onda svoj doživljaj predivne Hrvatske upotpuniti degustacijom u "Korti Katarini" uz vina i vrsne delicije.
"Obitelj je kupila i šest hektara zemlje na području Dingača i Postupa, dok se sirovina za naš proslavljeni Pošip nabavlja u Čari, na Korčuli. Naša priča za goste starta na prostoru pred ulazom, gdje se u vrijeme berbe nalaze strojevi za prihvat grožđa i primarnu preradu. Tako nam posjetitelji svojim sudjelovanjem odmah ulaze u proces prerade grožđa. A onda ih polako uvodimo u sadržaj vezan uz naš brend, koji se stvara na svjetskoj razini, bez masovnosti, samo uz vrhunsku kvalitetu" – kaže nam Ivo Cibilić, inače zadužen za prihvat i vođenje gostiju.
Nas je vinarijom provela Nika Silić Maroević, mlada i poduzetna žena koja je zadužena za ono što se dolje, ukopano pod zemljom, čuva u velikim bačvama. Ona zna sve tajne Plavca i Pošipa, vrhunskih vina koja ovdje nastaju, počevši od sadnje do točenja u vinsku čašu. Ona je, rekli bismo, kontakt vinograda i vina.
"Stvaramo moderna vina od autohtonih sorti, nudimo spregu sortne prepoznatljivosti i modernog pristupa vinarstvu. A to gostima i prezentiramo tijekom obilaska. Vodimo ih, primjerice, od proizvodnog dijela, monumentalne prostorije s vrhunskom talijanskom opremom, do onoga što se gostima najviše sviđa, barrique podruma, u kojem dozrijevaju sva naša vina u francuskim barrique bačvicama. Pošip i Rose tu odleže šest mjeseci, Plavac godinu, a Reuben's Reserve dvije godine" – kaže Nika, pokazujući nam i vanjske etaže, kušaonicu prepunu svjetla, otvorene vrtove idealne za fine domjenke, koktel partyje, ekskluzivna vjenčanja…
Ture se dogovaraju uz prethodnu najavu, a dužina im ovisi o afinitetu gosta. Netko se zadovolji tek obilaskom, iako mnogi žele kompletan doživljaj, uz degustaciju nekoliko vrsta vina s pratećim sljedovima hrane.
Kako bi se postigla posvećenost svakom gostu, u "Korti Katarini" organiziraju ture za najviše 20-ak ljudi. Samo se s tako malim grupama, kaže nam Nika, može postići da svaki posjetitelj oćuti pravi dojam.
"Ovo je drugačija pelješka vinska priča, posebnija, mogli bismo reći i ekskluzivnija. I jako smo zadovoljni povratnom reakcijom. Gosti su nam ipak najbolja potvrda za takav dojam" – potvrđuje nam Nika.
Na uvijek teško pitanje "Što žene žele" u sklopu prvog regionalnog vinskog festivala Dubrovnik FestiWine, odgovor će u petak, 25. travnja u dvorani Visia s početkom u 18:00 sati ponuditi Sanja Muzaferija, osnivačica i predsjednica udruge WOW (Women on Wine) – Žene o vinu.
Ovo predavanje, na kojem će gostovati i Marija Mrgudić, poznata pelješka vinarka iz obitelji Bura Mrgudić, čiji su dingači i postupi redovito u vrhu najboljih hrvatskih vina, namijenjeno je svim vinoljupkama, ali naravno i vinoljupcima. Vinska se scena još uvijek ponajprije percipira kao "muškog roda", iako ženska vinska scena nepobitno postoji jer žene rade vino, bave se marketingom i/ili prodajom vina, vode vinoteke, sommelierke su, enologinje, vode vinske događaje, razumiju se u vino i o vinu pišu.
Jedna od njih je i Sanja Muzaferija, novinarka i publicistkinja, aktivna već dugi niz godina na hrvatskoj mediskoj sceni. Premda je njezin "background" ponajprije u kulturi – specifično u modi, kazalištu i filmu, a magistrirala je medije na Sveučilištu Sussex u Velikoj Britaniji te se kasnije specijalizirala na Boston Universityju i Harvardu u SAD – posljednjih godina bavi se temama iz područja kulture življenja.
Autorica je tri knjige, a prije tri godine osnovala je udrugu WOW (Women On Wine/Žene i vino), koja promiče kulturu vina, a okuplja oko stotinu članica – odreda na najrazličitije načine vezanih uz vino.
WOW je ponajprije ideja o prisustvu. Platforma na kojoj se žene okupljaju oko teme vina, a koja želi pokazati da žene na hrvatskoj vinskoj sceni postoje i potaknuti ih da pokažu i istaknu svoju prisutnost. Prvotni cilj ove udruge je bio na pozitivan način prodrmati žensku vinsku scenu. Iako ističe žensku prisutnost, WOW ne isključuje muškarce.
