Vino

Miraval Rose vino iz 2012., proizvedeno u francuskom vinogradu koji je kupio slavni glumački par Angelina Jolie i Brad Pitt, nestalo je s polica u rekordnom roku, a nova pošiljka je također zabilježila odličnu prodaju

Protekle godine u Veliku Britaniju je pristiglo 700 boca po cijeni od oko 19 funti koje su nestale s polica u tri dana, a na web stranicu je puštena određena količina koja se rasprodala u samo nekoliko sati. Medijska pomama koja vlada za glumačkim parom pomogla je da ovo vrhunsko vino dobije marketing kakav zaslužuje. Naime, Miraval Rose je u prošloj godini proglašen najboljim roseom na svijetu po izboru časopisa Wine Spectacor, a veliko priznanje je dobio i od strane uglednog magazina Decanter.

Jolie i Pitt ništa nisu prepustili slučaju te su u svoje redove doveli Marca Perrina, uglednog vinara koji je zaslužan za produkciju i distribuciju Miraval Rose vina. Na tržište je nedavno stigla pošiljka iz 2013. godine koju je već sad nemoguće nabaviti. Na službenoj web-stranici piše kako vino više nije moguće naručiti, a tek određene količine mogu se pronaći u ekskluzivnijim britanskim online shopovima. Jolie i Pitt najavili su kako na ljeto pripremaju i prvo crveno vino. Lista čekanja je već spremna i dobrano popunjena.

Ne tako davno, unazad desetak godina, u veljači i ožujku je na tržištu je bilo teško pronaći prošlogodišnju mladu Graševinu, skladno posloženu i spremnu za uživanje. Međutim, svjesnije i savjesnije vinogradarenje i prateći tehnološki iskoraci u podrumu omogućili su nam da ranije no ikad uživamo u kompletnom vinu, ne tek nekom poluproizvodu za kojim smo nestrpljivo posegnuli.

Buhačeve su Graševine tako uspješno popunile prazni prostor svježih i lakših istočno slavonskih mladih vina, na vrijeme nam dajući do znanja na što možemo računati kada se s protekom vremena sunce počne približavati zenitu. 2013. je nježne slamnato žute boje, koja se zahvaljujući nižem alkoholu hitro slijeva niz čašu. Izraženog je intenziteta mirisa i iznenađujuće otvorena s obzirom na godište. Opojni cvjetni mirisi, iscrtavaju obrise karaktera podebljanog s punoćom tek dozrelog žutog voća, punog prirodne energije ploda u razvoju. Svježi i zelenkasti dio mirisnog spektra pojavljuje se kroz arome korijena celera. Svježina i preciznost na nosnicama ostavljaju svoj potpis, dok je stisak discipline omekšan postojanim cvjetno-voćnim dijelom. Niz grlo se slijeva lagano i svježe kao logičan nastavak olfaktornih impresija s dobro ublaženim živahnim rubovima gotovo pa spužvasto sjedajući na jezik i nepce u čemu je svakako pomogao i lagani ostatak sladora, neprimjetan u cjelini sa sortnom mikrogorčinom (sasvim dovoljnom za strukturu vina) i srednje dugim završetkom.

Skladno je i razgovijetno, predstavlja se bez zadrške stoga je preporuka za pristup s dozom opreza kako ga ne bi podcijenili u dotjeranosti, i to ne u smislu kakvog većeg vina već upravo vina u svojoj cjenovnoj kategoriji koje baca rukavicu u lice i dvostruko skupljim konkurentima.

Vinska karta

• Vrsta: Mirno suho bijelo vino
• Sorta: Graševina
• Berba: 2013.
• Regija: Istočna Slavonija
• Proizvođač: Vino Buhač, Obrt za P.I.P.
• Najbolje pristaje uz: Pohani šaran, pečenice i restani krumpir, hladni naresci
• Temperatura posluživanja: Oko 12 ºC
• Cijena: Oko 3 EUR

Ovih dana vinograde diljem Zagorja napale su velike kolonije gusjenica tzv. sovica. Prema podacima s terena koje smo dobili od Savjetodavne službe Krapinsko – zagorske županije, najveće štete gusjenice su napravile na području Kumrovca, Zagorskih Sela, Desinića, Klanjca, Pregrade kao i na području Hrašćine. U nekim vinogradima, žale se vlasnici, gusjenice su napravile štetu veću od 50 posto. Budući da gusjenice na trsove izlaze isključivo noću i to poslije 21 sat, a zadržavaju se negdje do dva ujutro, ovih dana u trsjima diljem Zagorja možemo tijekom noći vidjeti mnoge vinogradare kako ih uz baterijsku lampu ručno skidaju s trsova i uništavaju.

Gusjenice i u Titovom trsju

"Bio sam sinoć s baterijom u trsju i pronašao sam ih čak 38. Gusjenice jedu isključivo pupove koje tjeraju iz reznika i šparona. Kažu da ne pomaže nikakvo špricanje" - rekao nam je Ivan Mikša koji obrađuje glasoviti Titov vinograd u Donjem Škrniku i od njega proizvodi Titovo vino.

Gusjenice također rade i velike štete u susjednoj Sloveniji – u Bistrici ob Sotli i vinogorju Bizeljskog gdje vlasnici vinograda imaju i po nekoliko desetaka tisuća trsova. Kako im vinogradi ne bi ostali opustošeni, angažiraju i radnu snagu iz Hrvatske. Nekolicina radnica iz Kumrovca već je bila u "noćnoj šihti" u Sloveniji gdje su uz nadnicu od primamljivih sedam eura po satu od 21 do 2 ujutro ručno skupljale gusjenice.Sanja Gregurić iz Poljoprivredno - savjetodavne službe rekla je kako se napadi gusjenica na pupove događaju periodično, svakih četiri do pet godina, no ove godine zbog blage zime uzrokuje velike štete.

"Radi se o gusjenicama sovicama koje noću izgrizaju pupove. Njihovo suzbijanje je otežano jer imaju voštanu prevlaku koja spriječava kontaktno djelovanje insekticida, a za želučano djelovanje putem ishrane potrebno je da gusjenice pojedu puno pupova prije nego uginu" - kaže Sanja Gregurić.

Uskoro će u leptire

Ukoliko u vinogradima postoje oaze napada, mogu se ispod biljaka rasipati zatrovani mamci - kukuruzne mekinje pomiješane s pet posto šećera i jednim od insekticida koji su registrirani za suzbijanje gusjenica kao što je Fastac 10 SC, Fascon, Karis, Lambdex 5 EC, Lambda 5 EC, Kaiso, Laser, Avaunt 15 SC i dr.

"Za primjenu regulatora razvoja, kao što su Runner 240 SC i Mimic već je kasno. Gusjenice su naime dostigle razvojnu fazu u kojoj ovi insekticidi više ne djeluju. Sreća je što će se ovih dana pretvoriti u leptire pa više neće raditi štetu u vinogradima" - kaže Sanja Gregurić.

Agnes Nemeth - urednica vodećeg mađarskog vinskog magazina VinCE govori o vinu, gastronomiji ...

Urednica ste VinCE magazina i zaštitno lice vinskog festivala. Možete li nam reći o svojoj karijeri (bili ste dugogodišnja urednica mađarskog izdanja Decantera), odnosno kako ste došli do vina s obzirom da se studirali jezike?

"Tako je, ja sam studirala engleski jezik i književnost. nekako sam oduvijek željela biti novinar pa se činilo da je studij jezika dobar način da se to i postigne. Onda me put odveo do Mađarskog radija, potom u školu gdje sam poučavala djecu, onda u Brisel gdje sam bila dijelom EU-ovog programa Socrates i tako je to išlo, Brisel, kuća, Brisel, kuća dok jednog dana u podzemno željeznici nisam vidjela oglas da se traži iskusan editor za magazin koji se bavi vinom i gastronomijom. Vina sam voljela ali iskustva s viniom nisam imala, baš kao ni s uređivanjem magazina, ali želja je bila velika i dobila sam posao urednice. To je bilo prije deset godina. Bilo je silno stresno na početku, ali s puno rada svladala sam i urednički posao i naučila o vinima i gastronomiji."

Mađarska je baš kao i Hrvatska sudionik vrlo napete vinske tržišne utakmice na kojoj su lideri španjolska, talijanska, francuska vina i vina iz novog svijeta. Što bi po vama trebala biti strategija zemalja poput Hrvaske i Mađarske u pronalasku svog mjesta pod suncem i konzumenata svojih vina?

"Moje je mišljenje da se jedino zajedničkom komunikacijom možemo izboriti za prostor na vinskom tržištu. mi svi zajedno koji činimo tkivo središnje Europe i dalje smo tako mali u odnosu prema velikim igračima, ali imamo šansu biti spomenuti ako nastupamo zajedno i zajedno se promoviramo. Ono što je dodatno važno jest kreirati poruku koja je jasna i lako razumljiva, uključujući i nazive koje dajemo vinima. Ono što nam ide na ruku je trend interesa za lokalne sorte i autohtone sorte."

Čini se prilično logičnim da bi suradnja između hrvatskih i mađarskih vinara trebala biti tješnja, jer smo prirodno tržište jedni drugima. Ipak, nije tako. Da li možete detektirati prepreke jačanju te suradnje?

"Čini mi se da je odgovor u prirodi ljudi ovoga područja, napose onih koji rade na zemlji, proizvode grožđe. Za njih su suradnja, putovanja, promocija, nešto posve nepoznato i strano. Isto tako, barem u Mađarskoj, postoji jal lokal-partriotizam. Oni pak otvoreniji piju talijanska, francuska vina i vina iz susjedstva. Posebnu i olakotnu okolnost za promociju hrvatskih vina na mađarskom tržištu predstavlja činjenica da se tisuće Mađara svake godine odmara na Jadranu. Ono što je moje želja je da spuste kriglu piva na stol i naruče hrvatsko vino."

Kako vidite budućnost mađarskih vina koja bi tržišta Mađarska trebala targetirati sa svojim vinskim proizvodom?

"S obzirom na male količine, rješenje bi bila gastronomija dakle usmjeravanje vina u HoReCa segment. Ipak, ključno je da se kreira jasna poruka. Dat ću vam primjer: Tokaj je postao pojam i to toliko jak ali neartikuliran da ljudi znaju da on postoji ali nisu znatiželjni kupiti to vino. Kao da je dovoljno da je kreiran brand, a nije. Potrebno je kreirati i zahtijev tržišta za proizvodom."

Kakva je percepcija hrvatskih vina na mađarskom tržištu? Na koji bi se način mogla povećati potrošnja hrvatskih brandova među Mađarima.

"Nažalost, čak i ljubitelji vina znaju vrlo malo o hrvatskim vinima. TO nam pokazuje posjećenost radionica o hrvatskim vinima koja organiziramo iz godine u godinu na festivalu. Osobno mislim da teran kao sorta ima izvrstan potencijal. Meni se čini da je ključno raditi na informiranju Mađara o hrvatskim vinima, dakle raditi u malim koracima ali raditi stalno."

Ni ovogodišnji Dalmacija Wine Expo neće proći bez predstavnika Zelinske vinske ceste Obiteljska vinarija Puhelek Purek već stotinjak godina se bavi vinogradarsko – vinarskom proizvodnjom.

Njihovo obiteljsko gospodarstvo nalazi se na se na malom brežuljku s kojeg se pruža prekrasan pogled na slikovite pejzaže uvijek okupane suncem. Za vinariju Puhelek Purek znaju reći kako je neslužbeni kralj sauvignona zelinskog kraja. Sauvignoni za koje se kaže da uvijek imaju onaj idealni omjer svježine i aromatičnosti.

Gospodarstvo Puhelek Purek može primiti do 50 gostiju kojima se nudi kušanje vina, ostalih pića i narezaka iz vlastite proizvodnje. Ljubitelji vina mogu birati između Grašica, Kraljevine Dišeće, Kraljevina Zelina, Sauvignona i Vina prve hrvatske Vinske kraljice.

Za tradiciju vinogradarstva i vinarstva u obitelji Skaramuča kažu da je stara koliko i sama pelješka obitelj.

Vinogradi obitelji Skaramuča nalaze se na istaknutim položajima poluotoka Pelješca, pripadaju položaju Pelješke župe i Dingača. Na južnim obroncima Dingača vinogradi se prostiru na površini od 20 ha. Obitelj Skaramuča uzgaja 130.000 čokota sorte Plavac mali.

Njihova vina prodaju se na tržištu Hrvatske, te izvoze u SAD, Njemačku, Švicarsku i BIH.

Sudjelovanjem na sajmovima i stručnim priredbama osvojili su 30-tak medalja i priznanja za kvalitetu vina. U ponudi vina Skaramuča nalaze se vina: Dingač, Dingač barrique, Plavac.

Badel 1862 sinonim je za alkoholna pića u Hrvatskoj i široj regiji. U kategoriji jakih alkoholnih pića Badel 1862 tradicionalno drži lidersku poziciju kao i u izvozu na strana tržišta. Badelova ponuda vina po mnogočemu je jedinstvena, sa svojim vinarijama objedinjuje cjelokupno bogatstvo vinorodnog područja Hrvatske, od aromatičnih bijelih vina sa sjevera do jakih i punih s juga, čime Badel 1862 danas kreira vinsku kartu Hrvatske, pridonoseći tako aktivno stvaranju novog vinarskog identiteta Hrvatske.

Pored svojih vinograda i vinarija (Daruvar, Benkovac, Nespeš, Križevci) Badel 1862 je u poslovno tehničkoj suradnji s vinarijom Svirče s otoka Hvar i podrumima na poluotoku Pelješac.

Zlatna Vinarija Daruvar

Vinarija koja je u posljednjih desetak godina osvojila najviše medalja za Hrvatsku na međunarodnim ocjenjivanjima, vinarija u kojoj se njeguje vrhunsko vino Sauvignon Daruvar, koji je postaje pojam za sauvignone (samo u u posljednje četiri godine ukupno je osvojio 11 međunarodnih medalja: 2 velike zlatne medalje, 4 zlatne, 4 srebrne i 1 brončanu medalju).

Pored njih u podrumu dvorca Janković njeguju se i mnogostruko nagrađivana vrhunska Graševina Daruvar, ali i Rizling Rajnski i Chardonnay.

Vinarija Daruvar i njeni vinogradi prostrti po blagim padinama Papuka i Psunja, nastavljaju tradiciju i njeguju običaje vinogradarstva i podrumarstva tog kraja još iz antičkih vremena.

Vinarija Benkovac - vinogorje Korlat – gdje rastu vina iz kamena

Od berbe 2007., koja se prva pojavila na tržištu iz mladih vinograda na Korlatu pa do zadnje napunjene berbe 2010, vina s Korlata ne prestaju plijeniti pažnju svjetskih žirija. Već je prva berba, ona iz 2007. bila nagrađena na Vinalies Internationales u Parizu, Vinitalyju u Verona, Concours mondial de Bruxelles, Decanteru u Londonu…, a niz nagrada se svake godine nastavlja.

Korlatski vinogradi oteti su od kamene makije, gdje se drobio kamen da bi se mogla zasaditi loza. Korlat Merlot, Korlat Syrah i Korlat Cabernet Sauvignon vraćaju mukotrpan trud uložen u podizanje ovih vinograda.

Vinarija Križevci – zeleno carstvo graševine

Na obroncima Kalnika, vinogradi su okupani suncem i posebno su pogodni za uzgoj hrvatskih tradicionalnih kontinentalnih sorti, među kojima se ističe Graševina Križevci poznata još iz doba Marije Terezije.

Ovo pitko, lako i svježe vino, prekrasne žutozelenkaste boje, tipičan je predstavnik Graševina sjeverozapadne Hrvatske, vina skladnog i lepršavog tijela

Vinarija Nespeš – boutique vinarija Badela 1862

Vinogradi smješteni oko kurije Nespeš, iz koje su negdašnji "vinciliri" brinuli o vinogradu, daju posebna vina, u količini dostatnoj za boutiqe. Kurija Nespeš, u čijem se sastavu nalazi i moderan podrum gdje odležavaju poznata nespeška vina, smještena je u tradicionalnom vinogradarskom kraju – Prigorju, u neposrednoj blizini Sv. Ivana Zeline. Na obroncima brežuljka Švarcovina dozrijeva grožđe Vinarije Nespeš.

Iz Nespeša dolaze tri visokokvalitetna kontinentalna vina - Nespeški Traminac, Chardonnay i Zeleni Silvanc.

Vinarija Svirče – vina s najsunčanijeg otoka

Na otoku Hvaru, otoku s najviše sunčanih dana, smještena je Vinarija Svirče. Tradicija uzgoja vinove loze datira još iz antičkih vremena.

Ivan Dolac jedno je od najcjenjenijih vina sorte Plavac Mali i prvi hrvatski plavac s eko oznakom koja predstavlja potvrdu ekološkog uzgoja i proizvodnje.

Položaj Ivan Dolac nalazi se na južnoj strani otoka gdje se loza uzgaja u ekološkim uvjetima, bez uporabe mineralnih gnojiva i pesticida. Gnojidba se provodi isključivo organskim gnojivima, a zaštita je ograničena na tradicionalna bakrena, odnosno sumporna sredstva.

Na lokalitetu Ivan Dolac na osunčanim nepristupačnim južnim padinama otoka Hvara, na strogo ograničenim južnim ekspozicijama vinograda nagnutosti terena do 70%, grožđe se bere isključivo ručno.

Ovo jako "muško" vino tamne je rubinske boje i karakterističnog sortnog okusa i mirisa.

Vrhunsko vino Ivan Dolac dolazi na tržište i barriquiran.

Dingač 500 – prvo vino s nagibom od 500

Vrhunsko vino Dingač 500 plod je suradnje badelovih enologa s izabranim pelješkim vinarima, a vino predstavlja novi, moderni, zaokret u proizvodnji Dingača.

Sam naziv Dingač 500 nastao je prema prosječnom nagibu položaja Dingač s kojeg su brani plodovi ovog plavca malog. Upravo takav nagib omogućuje da grozdovi upiju tri sunca, sunce s neba i odbljeske sunca od kamena i mora.

Taj nagib dočaran je i putem etikete, koja je rezana pod kutom od 500, a na samoj etiketi odana je i počast tradicionalnom magarčiću, koji je u prošlosti jedini s tovarom grožđa mogao savladati ovakvu strminu.

Vrhunsko vino Dingač 500 crvene je boje s laganim smećkastim karakterom tipičnim za dozrele plavce. U mirisu svježe, bogato aromama zrelog bobičastog crvenog voća s karakterističnim nježnim aromama prosušenih bobica, dodatno harmonizirano diskretnim aromama dozrijevanja u drvenim bačvama.

Upravo zbog svoje pitkosti i harmonije tijela pomalo je netipičan u odnosu na tradicionalne visokoalkoholične, teške, taninske Dingače.