Vino

Trebinjski "Podrumi Vukoje 1982" su i ovogodišnju berbu obilježili izvanrednim vinima iz prethodnih godina, uz autohtona jela i masline sa sopstvenih maslinjaka, a u sasvim izglednoj činjenici da će vina od ovogodišnje sirovine biti još bolja od prethodnih.

Potvrdio je to na obilježavanju berbe 2019. u Carskim vinogradima Vukoja i direktor "Podruma Vukoje 1982" Radovan Vukoje, koji kaže da je u posljednje dvije decenije ovogodišnji rod zasigurno među boljim.

Ovogodišnja berba jeste manja od prošlogodišnje kada je u pitanju kvantitet, ali po kvalitetu sigurno neće zaostajati za prošlom godinom, iako je vinogradarski bila specifična i zahtjevnija, s obzirom na to da je u proljećnom periodu, kada je kretala vegetacija, bilo dosta kišnih dana, što je iziskivalo i veću zaštitu, ali smo imali dobro ljeto i dobru jesen, koja je doprinijela vrhunskom kvalitetu.

On kaže da njima nije ni bitan kvantitet grožđa, s obzirom na to da proizvode vrhunska vina, napravljena samo od najboljih i najsočnijih grozdova, a takvih ove godine nije nedostajalo.

Svemu je, dodaje on, zasigurno doprinio i dobar lokalitet Carskih vinograda u Ušću, kod Trebinja, gdje je odvajkada poznato da se i u težim godinama proizvedi bolje grožđe nego u ostalim trebinjskim vinogorjima.

Duže od 120 godina prepoznati kvalitet grožđa očigledan je i u ovim grozdovima iz ovogodišnje berbe, gdje se golim okom vidi izuzetna punoća zrna žilavke, a okusom i odličan slador, tako da nije bez razloga upravo ovo mjesto punih 12 decenija najbolji lokalitet naše prepoznatljive bijele sorte.

Govoreći o žilavki kao o sorti na kojoj najviše radi i porodica Vukoje, koja joj je posvetila i jednu lijepu ljetnu manifestaciju, Radovan s ponosom ističe upravo njen mikrolokalitet u Carskim vinogradima, gdje se pravi i žilavkino najekskluzivnije carsko vino, koje se radi od najboljih među najboljim grozdovima.

Podsjetivši da je ovo vino jedno od najraritetnijih i najbolje ocijenjenih vina ovog regiona i istočne Evrope, Radovan Vukoje dodaje da ni ostale vinske sorte njihovih crnih, crvenih, roze ili bijelih vina ne zaostaju mnogo za onim božanskim kapljicama koje su se s ovog podneblja nekada izvozile samo za carski Beč.

Danas se, dodaje Radovan Vukoje, ta vina izvoze u 14 zemalja Evrope, ali su dospjela i na azijski i američki kontinent.

Svake godine nastojimo proširiti tržište, tako da ove godine izvoz proširujemo na još dvije zemlje Sjedinjenih Američkih Država, ali su nam najveći eksportni partneri i dalje Kina i evropske zemlje.

Dodaje Vukoje, naglasivši da je svaka njihova boca vina najbolji ambasador Republike Srpske i BiH u svijetu.

Vukoje dodaju da bi voljeli da i ostali hercegovački vinari imaju uspjeha u ovoj djelatnosti koliko i oni, naglašavajući inicijativu da svi hercegovački vinari treba da prave zajedničku strategiju promocije svojih autohtonih vina.

Domaće sorte kao izvozna strategija

Radovan Vukoje smatra da izvozna strategija hercegovačkih vinara, ali i strategija promocije vina na sajmovima treba da bude promocija domaćih vinskih sorti.

U našem portfoliju najviše su, van kontinenta Evrope, eksponirani žilavka i vranac kao rariteti upravo s ovog područja, jer žilavka ima samo u Hercegovini, a vranac samo u južnom dijelu bivše Jugoslavije, u južnim dijelovima Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Makedonije, gdje bi trebalo svi zajedno da radimo na promotivnoj priči o ove dvije sorte.

Ističe Vukoje, podsjetivši na njihov veoma uspješni "Salon žilavke".

Uskoro i hercegovački džin

U kategoriji proizvodnje rakija iz destilerije "Vukoje", kojih do danas ima sedam vrsta, do kraja godine je najavljena i proizvodnja prvog hercegovačkog džina.

Mi svoj džin već služimo u našim ugostiteljsko-turističkim kompleksima, 'Vinskoj galeriji', 'Vili Pergoli' i 'Vinogradarevoj kući', ali je moja želja da taj proizvod postane prepoznatljiv i na širem tržištu, pošto smo kod ovog pića, pored baze koju čini grožđe, iskoristili sve ono što ima u Hercegovini, poput ljekovitog bilja i citrusa koji se kod nas uzgajaju objasnio je Radovan Vukoje, dodajući da kroz turističke lance već kreće prodaja maslinovog ulja s njihovih maslinjaka.

Počeli su Dani vina u Jastrebarskom, središnja turistička manifestacija jaskanskoga kraja. Do nedjelje - 13. listopada, uz kulturno-umjetnički, zabavni i edukativni program, posjetitelji manifestacije mogu kušati vina poznatih plešivičkih vinarija - Tomac, Korak, Šember, Jagunić, Kolarić, Braje, Ivančić, Režek, Tomac-Bajda, Šoškić, Jurkovac, Kurtalj, Sirovica, Mladina.

"Bute črno ili belo ili pak plešivičko?! Zna se pili bumo plešivičko!", povijesnom rečenicom hrvatske filmske industrije (film "Tko pjeva zlo ne misli") prisutne na otvorenju manifestacije pozdravio je gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel. Ispred pokrovitelja, Zagrebačke županije, govorila je zamjenica župana Nadica Žužak. Zahvalila je vinogradarima i vinarima jaskanskoga kraja što pronose ime grada, a onda i Zagrebačke županije sudjelujući na brojnim izložbama i sajmovima vina, gdje redovito osvajaju zapažene nagrade i priznanja.

Posjetitelje očekuju degustacije vina, bogata gastronomska ponuda, nastupi kulturno-umjetničkih društava te zabavni program za koji će se pobrinuti Gazde, Učiteljice, Ljubavnici, Begini i Ivan Zak. Zainteresirani posjetitelji mogu sudjelovati i u bogatom programu u perivoju dvorca Erdödy kao što je natjecanje u spremanju fiša, kotlovine i paprikaša od divljač ili se pak okušati na natjecanju u jedenju ljutih papričica.

Glavni dio događaja Svjetski dan Vranca 2019. koji je održan u Skoplju u organizaciji udruženja Vina iz Makedonije bilo je predstavljanje vinske sorte "Vranac" koja je neraskidiv dio vinskog identiteta cijele regije.

U okviru manifestacije organizirane su panel diskusije i master-classovi sa svjetskim vinskim profesionalcima koji istražuju "Vranac" kao sortu, kao i njen potencijal.

Vinski stručnjaci su istakli da je Vranac izuzetno značajan za sve zemlje regije, a poznato je da je porijeklom iz Crne Gore. U Makedoniji je od zasađenih 28.200 hektara vinove loze čak 10.800 hektara Vranca.

Govoreći o Vrancu, predsjednik Udruge Vina iz Makedonije Svetozar Janevski istaknuo je da je svaki strani vinski stručnjak i ljubitelj vina koji je imao priliku probati vino proizvedeno od ove sorte bio oduševljen:

Riječ je o "velikoj" sorti vina koja ima potencijal stajati na istoj razini s etabliranim i dobro poznatim Cabernet Sauvignon ili Merlotom i uživa međunarodnu reputaciju. Sada je vrijeme posvetiti se regionalnoj komponenti i onome što nas čini drugačijima, unikatnim i omogućava nam osiguranje zasluženog mjesta u vinskoj industriji na globalnoj razini - upravo kroz ovu značajnu inicijativu - "Svjetski dan Vranca". Cilj je da sve zemlje koje su danas ovdje s nama preko svojih predstavnika, imaju benefit od promocije vina koja sadrže vranac, kao i da otvore vrata drugim autohtonim sortama na svjetskom tržištu, rekao je Janevski na svečanom otvaranju manifestacije.

Pored stručnog dijela, u okviru manifestacije održan je i ekskluzivni salon vina sorte Vranac na kome je predstavljeno više vinarija iz zemalja regije.

Vinski novinari iz regije suglasili su se da je ova manifestacija od izuzetnog značaja i da su postavljeni ciljevi koji mogu pomoći svim proizvođačima u sljedećem razdoblju, ali je i da organizacija bila na visokoj razini.

Sljedeće godine manifestacija će biti održana u jednoj od zemalja regije i u svijetu, opet zajedno s vinarijama iz regije.

Novi vlasnici Perutnine Ptuj, ukrajinska grupa MHP-a, već neko vrijeme traži ulagača ili kupca za tvrtku Vinarija, poznatiju kao Ptujska klet.

Nedavno su iz Celjskog mesa potvrdili da su zainteresirani za kupnju tvrtke kćeri Perutnine, a prošle godine započeli su razgovore s Upravom, koji se nastavljaju.

Perutnini su podnijeli obvezujuću ponudu za preuzimanje, piše Večer. Ptujska klet godišnje proda od 1,2 do 1,3 milijuna boca vina i ostvari prihod od 3,7 milijuna eura, pri čemu je udio izvoza 13 posto, ali stalno raste.

Oko 46 posto vina izvozi se u SAD, 36 posto ide u Hrvatsku, slijede Njemačka i Austrija, a udio Kine u prodaji raste. Ukupni kapital tvrtke iznosi 2,7 milijuna eura, a ukupna imovina vrijedna je 6,2 milijuna eura.

Tine Krek, direktor Ptujske kleti, kaže da je od nekadašnjih nešto više od 150 kooperanata u vrijeme spajanja Vinarije s Perutninom ostala petina.
Procjenjujemo da ćemo od naših vinogradara iz Haloza i središnjih Slovenskih gorica preuzeti od 1300 do 1500 tona grožđa, dodaje Krek.

Očekuje se da će ovogodišnji urod biti nešto manji, ali kvalitetniji nego lani.

Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju, u Skoplju je i službeno uspostavljena Balkanska vinska mreža.

Inicijator nove mreže regionalne saradnje je udruženje "Vina Makedonije", a zajedno s organizacijama: Wine Q Center of Serbia iz Srbije, Udruga Salon žilavke Bosna i Hercegovina i Vinska akademija iz Crne Gore kao partneri na projektu, i druge vinske udruge iz zemalja zapadnog Balkana koje sprovode projekt "Vino kao most za povezivanje zemalja zapadnog Balkana".

Nova mreža regionalne saradnje, koja će djelovati na području povezivanja i promoviranja vina balkanskih zemalja, održala je svoju prvu regionalnu konferenciju na kojoj je usvojen akcijski plan djelovanja, a koji će se početi provoditi početkom sljedeće godine.

Ukupno 15 udruga proizvođača vina, vinogradara i sommeliera potpisalo je memorandum o saradnji.

Konferenciji su nazočili i predstavnici strukovnih udruga iz nekoliko zemalja regije - Grčke, Bugarske, Slovenije, Hrvatske i Rumunije, koji su dobili službeni poziv za pridruživanje mreži s kojom će Balkan Wine Network surađivati ​​u budućnosti.

Jedan od glavnih zadataka Balkanske vinske mreže je promocija lokalnih autohtonih vinskih sorti, kao i vina proizvedenih u regiji, pridonoseći tako da Balkan kao vinska regija dobije pravo mjesto među drugim svjetski poznatim vinskim regijama.

Osnivači vinske mreže došli su do zaključka kako su vina Balkana zanimljiva svjetskoj javnosti, tako da zajednički nastup kao regionalnog vinskog odredišta ima puno bolju perspektivu nego nastup svakog ponaosob.

Uspostavljanje i rad Balkanske vinske mreže finanCijski je potpomognuo Fond Zapadni Balkan koji su osnovale vlade Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, kao dio svojih napora za promoviranje regionalne saradnje i integracije zemalja regije u Europsku uniju.

Deset godina nakon prestanka rada vinarije Smokvica, u nekadašnjim prostorijama Poljoprivredne zadruge "Jedinstvo" u Smokvici, krajem kolovoza otvorena su vrata nove vinarije "Black Island Winery" te predstavljen novi smokvički pošip "Merga Victa", s ciljem vraćanja na svjetske vinske liste.
Novo ime ovog vrhunskog vina proizašlo je iz domaćeg naziva lokaliteta, Merga Victa, što na staro-dalmatinskom jeziku znači "put preko vode".

Za izradu cjelokupne brand strategije, kao i imena, zadužen je tim iz agencije Fabular, na čelu s Anjom Bauer, dok je autorica vizualnog identiteta i etikete nove boce "Merga Victa" Tonka Lujanec. Tako je korčulanska vinarija, dugo godina poznata kao vinarija Smokvica, započela svoju novu etapu starom tradicijom proizvodnje autohtonog smokvičkog pošipa. Vinarija Smokvica je u svom zlatnom razdoblju proizvodila gotovo milijun boca korčulanskog vina godišnje, no suočena s krizom prestala je s radom i otišla u stečaj. Ponovni uzlet doživljava pomoću švedskih investitora iz financijskog fonda "Zhoda investments", na čelu s Robertom Karlssonom koji u suradnji s darovitim enolozima Igorom Radovanovićem i Nikolom Miroševićem od zapuštene zgrade otvara modernu kušaonicu i vinsko idredište.

Ponosan sam što smo deset godina nakon prestanka rada vinarije Smokvica otvorili novu "Black Island Winery", a u kojoj smo tom prilikom predstavili naš novi pošip "Merga Victa". Riječ je o velikoj investiciji, i to u iznosu većem od pet milijuna kuna, a sve zahvaljujući švedskim investitorima iz financijskog fonda "Zhoda investments", a s kojima smo došli u kontakt tri godine ranije u Šibeniku. Planiramo dodatno brendiranje lokacije kao enološke destinacije, kao i otvaranje muzeja i prezentacijskog centra s ciljem educiranja turista o ovim specifičnim autohtonim sortama., izjavio je direktor vinarije i enolog Igor Radovanović.

Ovakva ulaganja pokazuju kako je ulaganje u brendiranje Hrvatske u smjeru vrhunske gastronomskog i enološkog odredišta izvrstan put u razvoj dugoročne turističke strategije, što su uostalom prepoznali i strani investitori. Uz obnovu prostora i pokretanje proizvodnje, otvorena je i kušaonica vina te gastro kompleks s ponudom lokalnih specijaliteta.

Nova vinarija isključivo otkupljuje grožđe iz smokvičkih vinograda starijih od 15 godina kako bi kvaliteta i okusa vina ostali na najvišoj razini. Vino je već moguće kušati u hrvatskim restoranima, a očekuje se i plasman u prodavaonice trgovačkih lanaca diljem Hrvatske. Izuzev Hrvatske, krajnji cilj je pozicioniranje na europskom tržištu, a prvi paketi vina već su pronašli svoje kupce u Švedskoj i Velikoj Britaniji.

Hercegovačka vinarija Podrumi Vukoje 1982 jedna je od najprestižnijih u regiji, a u njenim podrumima nalazi se i dosta toga što trenutno nije dostupno na tržištu.

Na 3. Salonu žilavke održanom u ljetos u njihovoj galeriji u Trebinju ekipa portala Vino.rs iskoristila je priliku da proba neka od vina koja Radovan Vukoje, vlasnik vinarije, sprema za godine koje dolaze.

On je, kako piše ovaj portal, od malobrojnih vinara u regiji koji svoja najbolja vina drži u podrumu sve dok ne dostignu punu zrelost i tek onda, često nakon višegodišnjeg odležavanja, pušta u prodaju.
Ne postoji ozbiljno vino koje nije barem nekoliko godina odležavalo u sudovima i bocama. Nepisano je pravilo da koliko dugo vino odležava u buradima, toliko mora i u boci. Praksa je to pokazala i tu ne postoji valjana prečica. Mi smo postavili sistem u vinogradima i podrumu koji nam omogućava da godinu za godinom puštamo mlada vina koja su potpuno spremna za konzumiranje, ali premijum vina i rezerve moraju da prođu potreban vremenski ciklus kako bi dostigla maksimum - kaže Radovan Vukoje.

Ovu svojevrsnu "en primeur" degustaciju s harizmatričnim vinarom počeli su žilavkom iz berbe 2016 koja će slijedeće godine biti na tržištu s dobro znanom etiketom Carsko vino Vukoje. Nakon 2,5 godine odležavanja u bačvama od akacije, vino rađeno "sur lie" metodom već posjeduje kompleksnost i sklad iz kojeg nadiru herbalni tonovi, mineralnost i svježe kiseline, što mu omogućava vjerovatno višedecenijsko uspješno starenje u boci. Kao i kod prethodnih berbi ovog vina, grožđe dolazi s najboljih položaja za žilavku u Carskom vinogradu Ušće, a sortni sastav u kojem je pored žilavke i nekih 7% bene u suštini je isti kao u vrijeme austrougarske monarhije kada se vino s ovih hercegovačkih terena pilo u Beču na carskom dvoru.

Zlatna Vukoje Selekcija Bijela 2016 kupaža je probranog grožđa iz Zasad polja koju čine 70% šardonea, dok je ostatak žilavka i dubrovačka malvasija. Macerirano i zatim dvije godine u hrastovim baricima, što je znatno više nego što je bio slučaj s prethodnim berbama, vino je dobilo moćno tijelo i elegantnu kremastu strukturu zaodenutu u nežne tanine. Arome iz kojih izranjaju badem, vanila, žuto voće i ukus putera, posljedica jabučno-mliječne fermentacije, te već poslovična mineralnost koja se osjeća u svim Vukoje vinima, daju osnovni pečat ovom velikom vinu koje će se naći u prodaji sredinom 2020. godine.

Vranac Vukoje Rezerva 2015, crvena perjanica vinarije, vino koje se pravi samo u najboljim godinama, bilo je 32 mjeseca u bariku (prethodne berbe odležavale su do 18 mjeseci), a na tržištu će se pojaviti 2021. godine. U procesu proizvodnje vino je ostalo čak 30 dana na maceraciji, a snažne začinske note, herbalnost, naglašena voćnost i tonovi bibera i duvana udomljeni su u 14,5 procenata alkohola koji ne uspijeva da se probije kroz sve senzacije koje vam iz čaše napadaju čula. Za razliku od prva dva bijela vina ovom vrancu treba još nešto više vremena kako bi se tanini ispolirali i svo to bogatstvo skladno posložilo u boci, ali potencijal je fantastičan.

Zlatna Vukoje Selekcija Crvena 2013, kupaža kaberne sovinjona, koji s 48% čini "kičmu" vina, a zatim merloa, vranca i širaza, takođe je bila u buretu znatno duže nego ranijih godina, čitavih 40 mjeseci i to nakon 40 dana maceracije u dodiru s pokožicom. Iako će u prodaju tek krajem 2020. godine nemoguće je sakriti uzbuđenje koje već sada nudi svaki gutljaj ovog vina. Sočno, toplih tanina, s mirisima šumskog voća na sve strane i živim kiselinama, sve kipiti od potencijala. Ako bi u narednih nekoliko godina imali nekakvo regionalno ocjenjivanje, Zlatna Vukoje Selekcija Crvena 2013 bi već sada slovila kao ozbiljan kandidat za jedno od najboljih crvenih vina regiona. U svakom slučaju, ako uspijete da ga nabavite kada stigne u prodaju obezbjedićete sebi vrhunsko vino koje možete da otvorite i poslije nekoliko decenija!

Konačno, Širaz 2016 nova je etiketa koja će izaći u javnost 2022. godine u okviru takođe nove premijum linije Porodična rezerva Vukoje. Rađeno u amarone stilu, sa 16 % alkohola, vino je odležalo 22 mjeseca u bariku i ima izrazito vibrantne kiseline. Iako još veoma mlado, moglo bi da se kaže da po nekim karakteristikama ovaj širaz priziva poređenje sa širazima sjeverne obale Rone. Slojevi ukusa koji se otvaraju u čaši kreću se od borovnice i ribizle, pa do kafe, kandiranog voća, kože i dima. Širaz 2016 već sada govori hiljadu jezika, a vjerovatno će takav utisak biti i poslije 30-40 godina! Vino je to koje se s posebnim nestrpljenjem očekuje i koje će gotovo sigurno već postojeći veliki ugled vinarije dodatno podići.