Vino

Tvrtka "Zeraa Agriculture Investment" d.o.o. Sarajevo objavila je ponudu za preuzimanje dijela dionica Hepoka d.d. Mostar, stoji na službenim stranicama Sarajevske burze.

Broj dionica emitenta koje su predmet ponude je 123.537 ili 5,1934 posto redovitih dionica, a ponuđena cijena po jednoj dionici je 2,6 KM odnosno 24,07 posto od nominalne vrijednosti dionice.

Društvo za ulaganje u poljoprivredu "Zeraa Agriculture Investment" d.o.o. Sarajevo krajem je kolovoza ove godine preuzelo većinsko vlasništvo nad Hepokom. Posjeduju 2.255.184 dionice koje čine 94,8066 posto vlasničkog udjela spomenutog društva.

Sinoć je u Dubrovniku održana vinokušnja u okviru programa pod nazivom "Povijest i strast".

Jedan od trojice vlasnika vinarije Maro Krile ispričao je posjetiteljima zanimljivu priču od povijesti svoje obitelji, brodogradilištu koje je djelovalo u ovom šarmantnom povijesnom prostoru, te o njihovoj strasti - proizvodnji vina.

Kušalo se crno i bijelo vino koje je kako ističu vlasnici jedino koje se proizvodi u gradu Dubrovniku.

Svatko tko se razumije u vino, a i svatko tko pamti negdašnje posjete Motovunu i uživanje u ovdašnjim delicijama, reći će da je motovunski teran poseban, da ima "ono nešto", da posebno prija baš u motovunskom kontekstu. Etikete motovunskog terana, nastale u onim davnim kombinatskim vremenima, već odavno nema, ali to ne znači da nema motovunskog terana. Vinogradi oko gradića nad Mirnom još su vitalni, njihovi su se gospodari pomladili, teran je i dalje ponos Motovuna, a na procjenu koliko on valja i uz što najbolje prija pozvani su svi koji će ove subote pohoditi tradicionalni Sajam terana i tartufa u Motovunu.

Oko 100 ha terana

Prije sajma obišli smo vinograde i konobe Motovunštine. Računa se da danas uokolo Motovuna ima oko 100 hektara rodnih vinograda sa sortom teran, a pred petnaestak godina bilo ga je čak 180 hektara. Prema zadnjim službenim podacima iz 2014. godine, u cijeloj Istri bilo je 254 hektara vinograda zasađenih teranom, što potvrđuje kvantitativni značaj motovunskih nasada terana.

Danas su najznačajniji proizvođači terana na Motovunštini Klaudio Tomaz, Marko Fakin i Nikola Benvenuti, naravno sa svojim obiteljima. Tomaz terana ima na 5 hektara i to na dvije lokacije: Brkač i Šubijent. S tih površina njegova vinarija u Motovunu godišnje proizvodi prosječno 25.000 litara maceriranog odležanog terana koji na tržište izlazi pod imenom Barbarosa, zatim 10.000 litara rose terana s etiketom Flaminio, i 3.000 litara bijelog pjenušca od terana s etiketom Pier. U svojoj kolekciji priznanja Tomaz ima više zlatnih medalja s Vinistre, dva šampionska naslova sa Smotre vina središnje Istre u Gračišću, zlato za Barbarossu s vinskog sajma u Budimpešti i jedan šampionski naslov s motovunskog Festivala terana i tartufa.

Nikola Benvenuti, čija je vinarija smještena u Kaldiru, ima 4 hektara terana na položajima Brkač i Sv. Elizabeta, od čega godišnje proizvodi 11.000 litara odležanog terana i u iznimnim godinama manju količinu desertnog vina od prosušenog grožđa. Oba vina označena su jednostavnim nazivom "teran", i također imaju priznanjima ovjenčani pedigre. Benvenuti je sa svojim teranom tri puta bio šampion Vinistre više osvojenih zlatnih medalja, dvaput je bio šampion Festivala i tartufa, a na godišnjim ocjenjivanjima londonskog časopisa Decanter za teran je dobivao srebrnu i brončanu medalju.

Vinarija Marka Fakina nalazi se pak u selu Bataji kraj Brkača, a blizu nje je i 8 hektara vinograda zasađenih teranom. Fakin proizvodi 25.000 litara svježeg terana (koji se etiketira jednostano kao "teran"), 5.000 litara odležanog terana (s etiketom Il primo), 4.000 litara rose terana (etiketa Rose) i 500 litara desertnog terana od prosušenog grožđa (s nazivom B&M na etiketi). I on je osvajao zlatne medalje na Vinistri, te 2011. bio šampion Vinistre sa svojim svježim teranom, na motovunskom Festivalu dva je puta bio šampion, a u Gračišću je za teran dobivao zlatne medalje.

Značajniji proizvođači terana na Motovunštini još su vinarije Bertoša u Kaldiru, Fachin u Brkaču te još nekolicina manjih, a dio ovdašnjih vinogradara koji uzgajaju teran ne radi vino već samo proizvodi i prodaje grožđe.

Američka savezna država Kalifornija ima možda i najblaže zakone u vezi konzumiranja marihuane - u svrhe liječenja naravno.

Svakodnevno se kompanije trude što bolje probiti na to tržište, koje je još uvijek nezasićeno pa mnogima daje potencijal za uspjeh.

Da su otišli korak naprijed govori i činjenica o pojavi raznih proizvoda na bazi marihuane.

Takav proizvod je vino od marihuane. Naime, dok se u mnogim drugim državama posebno zabranjuje miješanje marihuane i alkohola, te prodaja marihuane uopće, Kalifornija nema takav zakon. Danas je vino od marihuane postalo popularno piće, ali se pojavilo još mnogo prije legalizacije ove lake opojne droge.

Marihuana se u vino dodavala još sredinom 80-tih, baš u Kaliforniji, ali protuzakonito i samo u odabranom društvu.

Metoda dodavanja marihuane u vino je zapravo fascinantna. Kalifornijski vinari uz pomoć infuzije obogaćuju najbolje vrste vina. Isto tako, da bi imali što bolju kvalitetu vina, posebno se brinu u odabiru vrste ove biljke. Najčešće se u vino stavljaju hibridi rodova koji su posebno uzgajani za što bolju stimulaciju. Vrste sativa ili indika ne djeluju najbolje u kombinaciji sa alkoholom, zbog čega ih se izbjegava koristiti u ovim vinima.

Vinari tijekom proizvodnje ovog vina, stavljaju oko pola kilograma kanabisa u bačvu tijekom procesa fermentacije. Na taj način se alkohol najbolje sjedini sa THC-om. Proces fermentacije pretvara šećer iz grožđa u alkohol, a kasnije taj alkohol iz kanabisa izvlači THC. Ovakav postupak traje i do devet mjeseci.

Ljudi koji su pili ovo vino kažu da je riječ o posebnom doživljaju.

Vino obogaćeno marihuanom ima posebnu zelenkastu boju, i poprilično visoku cijenu. Za bocu ovog posebnog vina platit će te između 120 i 150USD. Cijena varira ovisno o proizvođaču.

Igor Radojičić, novoizabrani gradonačelnik Banjaluke, otvorio je juče deveti internacionalni salon vina "Vinosaur 2016", koji je u Banjaluci okupio oko 60 izlagača iz 20 zemalja.

Radojičić je izrazio zadovoljstvo što je Banjaluka održala kontinuitet ove manifestacije i zahvalio organizatoru, kompaniji "Frutela", što je uspjela da svake godine održi njen visok nivo.
"Za domaću publiku ovo je prilika da vidi šta je to novo na tržištu vina, koje je vrlo probirljivo i konkurentno, a za naše proizvođače prilika da ponude nešto svoje", rekao je Radojičić.

Nenad Malešević, direktor kompanije "Frutela", očekuje rekordnu posjetu, te je dodao da ova manifestacija ima svoje mjesto na mapi ovakvih događaja u regionu.
"Ova manifestacija ima privredni, kulturni, edukativni i turistički značaj, a naša misija je unapređenje i širenje vinske kulture, podizanje gastronomske ponude naše regije, te edukacija profesionalnog osoblja i ugostiteljskih radnika", rekao je Malešević.

On je dodao da su ljubitelji vina prepoznali značaj "Vinosaura", koji se izdvaja u velikom broju sličnih manifestacija u regionu.
"Dokaz da smo na dobrom putu je i činjenica da je salon kontinuiran i da svake godine imamo sve veći broj izlagača", poručio je Malešević.

Radovan Vukoje, vlasnik Podruma "Vukoje", kaže da je manifestacija "Vinosaur" dobra prilika za sve koji žele da nešto nauče u oblasti vinarstva, ali da predstavlja i najavu dobrih vinskih događaja. Poznato je da su vino i sir sjajan spoj, pa su se organizatori "Vinosaura" potrudili da za posjetioce obezbijede kvalitetne mesne i mliječne proizvode.

Salon vina nastavlja se i danas u hotelu "Bosna", u periodu od 15 do 20 časova. Ulaznica košta 20 KM, od čega je pet KM kaucija za čašu. Sa dobijenom čašom obilazite izlagače i degustirate njihovo vino, a uz povrat čaše dobijate nazad svojih pet KM.

Proizvodnja vina na svjetskoj razini ove godine će biti na skoro najnižoj razini u posljednjih 20 godina, obznanila je danas Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV).

Proizvodnja će vjerojatno biti na razini 259 milijuna hektolitara, pet posto manje nego u 2015. godini. To će biti jedan od tri najslabija rezultata od 2000. godine, navodi se u procjeni predstavljenoj u Parizu.

Navodi se kako su proizvodni rezultati veoma različiti po državama kao posljedica utjecaja klimatskih promjena.

Italija je vodeći svjetski proizvođač s 48,8 milijuna hektolitara, čime je uspjela nadmašiti Francusku. Francuska je drugoplasirana s proizvodnjom od 41,9 milijuna hektolitara vina u 2016. godini, što je veliki pad za 12 posto u odnosu na prošlogodišnji rezultat.

OIV očekuje kako će, od tri vodeća proizvođača, samo Španjolska ostvariti rast u 2016. godini, i to za jedan posto, na 37,8 milijuna hektolitara.

SAD su na četvrtoj poziciji sa proizvodnjom od 22,5 milijuna hektolitara, što predstavlja povećanje za dva posto u odnosu na prošlu godinu.

Australija je petoplasirana s rastom od pet posto i 12,5 milijuna hektolitara proizvedenog vina.

Drugo izdanje vodećeg festivala organskih i biodinamičkih vina u Središnjoj i Istočnoj Europi, Label Grand Karakterre 2 održat će se 30. studenog u Ljubljani i 1. prosinca u Zagrebu.
Riječ je o najvećem ovakvom regionalnom okupljanju, a svoja vina će osobno predstaviti oko 60 vinarija iz sedam europskih zemalja.

Razgovaramo s direktorom Festivala, gospodinom Markom Kovačem:

Možete li prosječnom Hrvatu odraslom na gemištu objasniti u čemu je značaj vašeg Festivala?
"Naravno, iako smatram da ljudi u Hrvatskoj imaju više znanje o kulturi vina od samog gemišta! Label Grand Karakterre se odvija drugu godinu zaredom. Ideja je okupiti na jednome mjestu vodeće europske vinare organske i biodinamičke orijentacije te učiniti Zagreb regionalnim centrom vina ove orijentacije. Riječ je, prije svega, o vinarima koji u proizvodnji vina ne koriste kemikalije, uglavnom je riječ o vinima od autohtonih sorti grožđa iz regija iz kojih dolaze te o malim, obiteljskim vinarima koji sebe i obitelji prehranjuju od proizvodnje i prodaje vina. Ukupna proizvodnja ovih vinara uglavnom je višestruko manja od vina koja se proizvode pod, uvjetno rečeno, kapom korporacija i velikih vinarija. Sve u svemu, napori se ulažu u kvalitetu vina, ne kvantitetu.

Vino je dio kulture stola, a koja je, pak, dio općenite kulture društva. Dakle, kada govorimo o vinu, govorimo o proizvodu čija je vrijednost višestruka. Nije riječ samo o napitku, već i o proizvodu iza kojeg stoji tradicija, generacijski rad i briga prema prirodi i okolišu. Nadalje, riječ je o društveno izuzetno bitnom faktoru jer vino je oduvijek bilo dijelom civilizacije. Usudio bih se reći da upravo vinari organske orijentacije u najboljoj mjeri odražavaju ovu filozofiju vina kao proizvoda koji nastaje od grožđa uzgajanog na prirodan i zdrav način.

Nadalje, naš festival najveće je međunarodno okupljanje vinara u Hrvatskoj ikada. Oko 70 vinara osobno će predstaviti svoja vina u Hotelu Westin 1. prosinca. Ponosimo se time što njih neće predstavljati posrednici ili distributeri, nego ljudi koji zaista i rade vina, ljudi iz vinograda, što će za publiku biti prilika da iz prve ruke saznaju sve što ih interesira. U tom smislu, riječ je o prvom događanju ovakve vrste u zemlji. Možda će ljudima biti čudno da govorimo o organskim vinarima jer se mnogi, s pravom, pitaju - što to konkretno znači? Ponekad je to najbolje objasniti u nekoliko riječi - vina u kojima se ne koriste kemikalije su vina koje ne samo da je lakše piti, nego od njih ne boli glava drugi dan i čovjek se osjeća bolje. Glava uglavnom boli od vina s kemikalijama."

Kako je sve počelo?
"Sve je počelo prilično entuzijastično. Kolege i ja puno smo putovali Europom, posebno Italijom i Francuskom te stupili u osobni kontakt s vodećim organskim vinarima, dopisivali se s njima, razgovarali i razmjenjivali mišljenja. Logičan slijed je bio da razmislimo kako napraviti njihovo okupljanje u Hrvatskoj, približiti ovdašnjim ljubiteljima vina njihov rad? Na brzinu smo odlučili organizirati festival te smo uz logističku pomoć restorana Apetit City u Zagrebu prošle godine organizirali prvi, mali festival.

U neku ruku je to bio i testni festival, htjeli smo vidjeti na koji će način publika i vinari reagirati na našu inicijativu. Okupili smo tada zaista uglednu ekipu vinara, njih 30, iz zemalja u okruženju. Reakcije su bile fantastične i logično je ove godine bilo napraviti nastavak. Većinu godine proveli smo putujući po Francuskoj, Italiji i Austriji gdje smo promovirali i Hrvatsku i festival i domaće ljubitelje vina. Moram reći da je većina vinara reagirala izuzetno pozitivno na spomen Hrvatske, a što potvrđuje i broj prijavljenih za ovu godinu. Također smo morali promijeniti lokaciju te festival ove godine održavamo u Hotelu Westin. Kako bi vinarima cijelu priču učinili još interesantnijom, povezali smo se s Ljubljanom u kojoj ćemo organizirati jedan festivalski dan na Ljubljanskom Gradu."

Koliko se izlagača očekuje i iz kojih krajeva?
"Više od 70 vinara dolazi iz Austrije, Francuske, Italije, Mađarske, Portugala, Slovenije i Hrvatske. Posebna atrakcija bit će i predstavljanje vrhunskog japanskog sakea, po prvi put u cijeloj našoj regiji. Na festivalu će, naime, sudjelovati trgovci koji po udaljenim japanskim selima pronalaze zaista najbolji sake na svijetu. Žestoka pića bit će predstavljena s Francuskom i Italijom, čime ćemo zaokružiti ponudu festivala za sve ukuse. Odreda je riječ o vinarima koji danas izlažu na najuglednijim organskim festivalima u Londonu, Parizu ili New Yorku -- mjesta na kojima mnogi od njih imaju čak i status rock zvijezda među ljubiteljma vina."

Što biste mogli preporučiti čitateljima - zašto trebaju doći na festival?
"Prije svega, dolazak bih preporučio svima, ne samo ljubiteljima vina. Profil vina i vinara koji ćemo okupiti, uvjetno rečeno, uvelike je drugačiji od stranih vinara koji dolaze u Hrvatsku. Svojim dolaskom posjetitelji podupiru obiteljske vinare koji im, dakle, zauzvrat nude zdravo i iskreno vino. Za mene je vino dio života. Ako radim s organskim vinarima, i kupujem njihova vina, to znači da podupirem određeni životni stil i filozofiju. Stoga je dolazak na festival za mene znači biti dijelom jedne iskrene priče i konzumacije proizvoda koja ima mogućnost impresionirati, zadovoljiti, učiniti sretnijim i uljepšati dan. Da ne zaboravim, vjerujem da će ljudi razbiti predrasudu o organskim vinima kao skupim vinima kada s vinarima popričaju o njihovoj cijeni! Unaprijed ću se zahvaliti svima koji će nas posjetiti, pa i onima koji će samo razmišljati o tome, jer je za nas riječ o vrlo emotivnom projektu koji ne radimo iz financijskih razloga (dapače!), već iz razloga promocije kulture vina i malih, organskih europskih obiteljskih vinarija. Riječ je o pionirskom poduhvatu ne samo u Hrvatskoj, već i u regiji."