Vinogorja

Već tradicionalno, četvrti put zaredom, Varaždinska je županija u suradnji s Općinom Cestica i Udrugom vinara i vinogradara Sveti Martin iz općine Cestica kao i Turističkom zajednicom Varaždinske županije i Turističkom zajednicom Sjever Zagorje, organizirala Županijsku berbu, na izletištu Vinotočja Županić na Lovrečan bregu.

Ovom manifestacijom kojom se označava početak sezone berbi u varaždinskom kraju čuvaju se stari običaji i njeguje tradicija, a Županija na taj način daje daljnju potporu vinarima u njihovom radu te nastojanju da im vina budu što bolja i kvalitetnija.

U branju grožđa su se tako okušali i varaždinski župan Anđelko Stričak, njegova zamjenica Silvija Zagorec, načelnik Cestice Mirko Korotaj, saborski zastupnik Predrag Štromar, načelnik Vinice Branimir Štimec i načelnik Petrijanca Željko Posavec, načelnik Vidovca Bruno Hranić, direktor TZ Varaždinske županije Goran Mališ, kao i županijski pročelnici.

Dobra kvaliteta

Domaćin manifestacije Marijan Županić, ujedno i predsjednik Udruge vinara i vinogradara Sveti Martin, istaknuo je da mu je iznimna čast biti domaćin i organizator ove berbe.
Zahvaljujem svima koji su se odazvali i pristali malo se naplezati po bregu, naberu kaj se treba nabrati, a onda i dobro popiju i pojedu. Berači su iz godine u godinu sve upitniji, nema ljudi, a grožđa ima. Urod je malo smanjen, za nekih 20 do 30 posto, ali kvaliteta grožđa je dobra - rekao je Županić.

Zamjenica župana izrazila je zadovoljstvo održavanjem ove berbe i tradicije branja grožđa.
Upravo je cestički kraj jedan od najvinorodnijih krajeva u Varaždinskoj županiji, a tradicija proizvodnje vina seže u daleku prošlost. Na ovome području imamo veliki broj vinogradara i vinara koji proizvode vrhunska vina i za to osvajaju međunarodne nagrade. Čestitam organizatoru te mu želim dobar urod - rekla je zamjenica župana te dodala kako su vina varaždinskog vinogorja izuzetno dobra i kvalitetna obzirom da je čak 38 dobivenih medalja s održane ovogodišnje izložbe vina Decanter u Londonu.

Načelnik Cestice Mirko Korotaj je naznačio kako je na području općine trećina područja pod vinogradima i tu se proizvodi vrlo kvalitetno vino: chardonnay, sauvignon, i graševina.
Imamo dosta domaćinstava koja se proizvodnjom vina bave profesionalno. Upravo će taj dio upotpunjavati turističku djelatnost općine jer kontinentalni turizam počeo se razvijati i na ovom području - rekao je Korotaj.

Manifestaciju berbe grožđa upotpunili su i tamburaški sastav, prigodni bend kao i Krunoslav Čolo, vincilir koji je vodio manifestaciju berbe grožđa.

Vinske ceste Hercegovine, kulturna ruta koja obuhvata višestoljetnu tradiciju proizvodnje vina u regiji Hercegovine, primljena je u kulturnu stazu Vijeća EUrope "Iter Vitis", rečeno je na konferenciji za novinare u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Vinarije su tek najvidljiviji dio VinskIh cesta Hercegovine, ali ona uključuje i brojne prirodne atrakcije, bogato kulturno nasljeđe, gastronomsku ponudu i jedinstvenu kulturu gostoprimstva.

Predsjednik Komore Zdravko Marinković rekao je kako je BiH s Vinskom cestom Hercegovine prva u regiji koja je primljena u jednu ovakvu udrugu.

Prema njegovim riječima, vrlo je bitno što se šest općina, odnosno gradova uključilo u Vinsku cestu, što je bitno i za ukupnu turističku ponudu Hercegovine, ali je i vrlo značajno da se BiH nađe na turističkoj mapi puta.
Vinska ruta može podstaknuti ostale grane privrede da se uključe u ovaj projekat kako bi unaprijedila turističke ponude BiH i promovirala svoje proizvode, istakao je Marinković.

Direktor Misije USAID u BiH Courtney Chubb rekla je kako je Vlada SAD podržala ovaj projekt, te istakla da će to raditi i u sljedećem razdoblju kako bi BiH proširila svoju ponudu.
Ovaj korak je važan za ekonomski razvoj kako Hercegovine, tako i BiH jer će doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta, ocijenila je ona.

Koliki je značaj ulaska Vinske ceste Hercegovine u kulturi rute Vijeća Europe, predsjednica "Iter Vitisa" Emmanuelle Penke navela je kako na svakih pet eura koju turisti potroše u vinarijama oni još 50 eura potroše na dodatne proizvode, pa je prosječna dnevna potrošnja ovih turista 189 eura.

Načelnik Odjela za turizam i ugostiteljstvo u Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske Jelena Gavrilović je kazala kako je ovo jedna od lijepih vijesti za razvoj turizma u BiH, te da domaćom vinskom ponudom nismo samo dio Europe, već smo postali i dio svijeta.

Turizam je, navela je ona, strateška grana u BiH u kojem posao mogu naći i mladi i stari i žene, a posebno je bitno da se u ovaj vinski put uključi lokalno stanovništvo, kao i oni koji rade u turizmu.
Ovo je idealna prilika da se u svim ovim opštinama uključi stanovništvo koje do sada nije vidjelo šansu i priliku da se zaposli u turizmu. U smislu promocije važno je da se mi sa svojom kvalitetnom turističkom ponudom predstavimo i izađemo na evropsko tržište uz pomoć USAID-ovog projekta razvoja turizma, istaknula je Gavrilovićeva.

Vinskom cestom Hercegovine rukovodi Vanjskotrgovinska komora u saradnji s gradovima/općinama Trebinje, Mostar, Ljubuški, Čitluk, Čapljina i Stolac, uz podršku USAID projekta za razvoj održivog turizma BiH.

Europska federacija "Iter Vitis" osnovana je radi promoviranja i očuvanja materijalne i nematerijalne europske baštine vina i vinogradarstva.

"Iter Vitis" objedinjuje različita odredišta i promovira vinski turizam svojih članica, ne samo u smislu obilaska vinograda i kušanja vina, već i prekrasnih pejsaža, ruralnih područja, kulturno-historijskog i materijalnog nasljeđa koje se nalaze na vinskim područjima.

Počela je sezona berbe grožđa na hercegovačkim plantažama. Vinogradari zadovoljni jer su prinosi i kvaliteta bolji nego prošle godine. Iako im troškovi rastu, cijene grožđa i vina ostaju gotovo nepromijenjene.

Grozd po grozd i počela je berba. Usprkos jakom suncu stajanja nema. Na plantaži Željuša, koja je inače najveća u BiH, oko 20 beračica grožđe bere bez prestanka jer treba na vrijeme ubrati tisuće kilograma kako bi u vinariju dostavili kvalitetno grožđe.

Mogu dnevno ubrati oko 50 korpi, ali kada hoće da se radi nije naporno, kazala je beračica Zekija Silić.

S ovogodišnjom berbom krenulo se sredinom kolovoza, jer su zbog klimatskih promjena sve sorte počele ranije dozrijevati.
Počeli smo brati 13. kolovoza, radimo, bere nas oko 20-ak radnika, imamo utovarivače, nije puno naporno. Nekada beremo i na +45 stupnjeva, ovisi kako koji dan, navela je beračica Vezira Golub.

Bila sam u Kosoru, Blagaju, pa kad je počela berba počeli smo brati i ovdje. Sad beremo smederevku, dodala je beračica Hata Đipa.

Uz vrijedne ruke berača, posao uvelike olakšava stroj "beračica". Proces proizvodnje potpuno je moderniziran, a selekciju grožđa vrše ručno da bi samo najbolji i u potpunosti zdravi grozdovi stigli u proizvodnju.

Osim autohtone žilavke i blatine ovdje se uzgaja još sedam sorti, a grožđe s ovog područja kako kažu vinogradari vrhunske je kvalitete.

Pored vlastite proizvodnje, također kupuju grožđe za preradu, pa tako od svih ovih sorti grožđa na godišnjoj razini dobiju oko četiri milijuna litara vina. S ovogodišnjim prinosom vinogradari su i više nego zadovoljni.

Zadovoljni smo berbom, u odnosu na prošlu godinu smo zadovoljniji prinosom, jer prinosi su dosta bolji. Prošle godine imali smo izrazite suše, imali smo probleme sa vodonatopnim sustavom, s razinom Neretve gdje se narušavao biološki minimum od strane hidrocentrala, ali ove godine je to sve pod kontrolom, naglasio je Nedim Marić, generalni direktor HEPOK-a Mostar.

Zadovoljni su i plasmanom i otkupom, no ne i cijenama repromaterijala koja su znatno poskupila dok se cijene grožđa i vina nisu znatno mijenjale.

Do neznatog porasta je došlo u poskupljenjima proizvoda. Međutim, do znatno velikih poskupljenja je najviše došlo kada je riječ o repromaterijalu, gnojivu, zaštitnim sredstvima. Čak 50 posto i više, naveo je upravnik plantaža Asmir Vejković.

Ako i dođe do značajnijeg poskupljenja vina za njih brige nema, jer vina koja se ovdje proizvode, kažu, rađaju se u stalnoj borbi sunca, kamena, vinove loze i čovjeka. I upravo je to ono što ih čini posebnim.

Malvazija Unica 2019. Marina Markežića Kabole iz Momjana pobjednica je ocjenjivanja maceriranih bijelih vina Amber Wines održanog u Esplanade Zagreb Hotelu u sklopu projekta iVino. Drugo mjesto osvojila je Malvazija Amfora iste berbe i iz iste vinarije, macerirana u ukopanoj glinenoj posudi. Kabolino je i trećeplasirano vino, Muškat momjanski 2020., također maceriran u amfori.

U kategoriji zlatnih jantarnih vina iz Istre je i Orange Malvazija 2020. novigradske vinarije Pervino, a peti zlatni macerat je iz Zagorja: Aromano 2017., vino od sivog pinota vinarije Bolfan Vinski Vrh iz Hrašćine

Uzorci iz cijele Hrvatske

Amber Wines, prvo ocjenjivanje hrvatskih bijelih maceriranih vina, organizirali su u Esplanade Zagreb Hotelu Ana Rogač i Ivo Kozarčanin, osnivači projekta iVino. Jantarna ili orange sve su popularnija i kod nas, pa su uzorci, njih 36, stigli iz cijele Hrvatske, od Baranje do Korčule.

Od lipnja prošle godine u sklopu projekta iVino održano je nekoliko specijaliziranih ocjenjivanja hrvatskih vina - mirnih i pjenušavih roséa pod nazivom Drink Pink, mješavina crvenih/crnih sorata - Red Blend, pjenušaca The Flute Stars, vina u Bag-in-box pakiranjima, bijelih mješavina White Blend i bijelih maceriranih Amber Wines.

Ocjenjivali su ih enolozi dr. sc. Ivana Vladimira Petric iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i samoborski proizvođač bermeta Antun Filipec, sommelieri Darko Lugarić i Tomislav Zdunić, Žarko Stilin iz udruge Kvarner Wines te Ivan Dropuljić, osnivač i direktor Međunarodnog festivala vina i kulinarstva Zagreb vinocom.

Srebrna i brončana priznanja

Srebrna priznanja osvojila su vina Marmor Collis 2019. od sorata johanniter, chardonnay i graševina moslavačkog vinara Antuna Glavice, Graševine Koria 2017. i 2018. vinarije Kutjevo, Primus Pinot sivi Orange 2018. zagorske vinarije Bolfan Vinski Vrh, Graševina Orange 2012. vinarije Kalazić iz Batine u Baranji te Coletti Amfora Pinot grigio 2018. i Coletti Neuburger 2018. Franje Kolarića s Plešivice.

Brončana jantarna su Sivi pinot 2019. i Malvazija 2018. vinarije Ipša iz mjesta Livade u Istri, Istraditional 2016. Brune Trapana iz Šišana, Žlahtina Festivum 2019. Antuna Katunara iz Vrbnika na Krku, Kujundžuša riserva 2016. vinarije Grabovac iz Prološca te Amphore cuvee 2019. od sivog pinota, rizlinga, chardonnaya i sauvignona; J Boutique winery iz Svete Jane na Plešivici.

Brončana vina

Amber Wines pružio je bolji uvid i dao svojevrsni presjek scene hrvatskih bijelih maceriranih vina. Ona su sve popularnija, kako u svijetu, tako i kod nas, pa se sve veći broj vinara okreće proizvodnji takvih vina. Rast svijesti o potrebi očuvanja prirode, posebice pripadnika mlađih generacija i njihove želje za prirodnim proizvodom, vinom, otvorila je veliki prostor na tržištu za ona jantarna.

Postupak proizvodnje poznat je više od pet tisuća godina, što se populariziralo zadnjih 20-tak godina. Proizvode se od bijelih sorti na način na koji se proizvode neka crvena vina, produženom maceracijom bobice, katkad i peteljke. Kontakt s pokožicom može biti od nekoliko sati, dana ili mjeseci, ovisno o viziji vinara, ali i drugim faktorima tijekom cijelog procesa.

Rezultat su vina lijepe, duboke boje, snažnijeg mirisa, punijeg tijela i izraženije strukture. Okus je, u odnosu na ona proizvedena uvriježenim načinom, drukčiji. Potrošačima se uglavnom svide ili ne svide, pa u njima podjednako uživaju i znalci i početnici.

Pošip Luviji 2021. ukupni je pobjednik velikoga ocjenjivanja hvarskih vina na 4. Jelsa Summer Wine Tasting održanog u okviru renomiranog projekta ocjenjivanja Vinske zvijezde koji od 2014. preporuča kupcima trenutna vina na hrvatskome tržištu. Hvarska vina ocjenjuju se od 2019. godine u suradnji s Turističkom zajednicom Jelse i udrugom Hvarski vinari u sklopu tradicionalne manifestacije Fešta Vina Jelsa.

Za ovogodišnje ocjenjivanje bilo je prijavljena 33 uzorka - devet bogdanuša, trinaest ostalih bijelih vina otoka i jedanaest u kategoriji plavac mali. Većina vina osvojila je više od 85 bodova što se na ocjenjivačkom listiću Vinskih zvijezda vrednuje kao srebrna medalja (tri zvjezdice), a četiri vina ocijenjena s 90 i više bodova što se vrednuje kao zlatna medalja (četiri zvjezdice).

Ocjenjivanje je bilo podijeljeno na tri kategorije: bogdanuše, ostala bijela vina otoka i plavac mali. U komisiji su bili vinski stručnjaci i znalci Nikola Colnago (vinar i certificirani kušač), Davor Šestanović (certificirani kušač), Kristina Jukić (sommelierka), Mario Kolumbić (sommelier), Yvan Esteve (sommelier i vinski trgovac), Siniša Matković-Mikulčić (turistički vodič), Katherine Kit Pepper (vinska publicistkinja) i enolog Saša Zec (predsjednik komisije).

Većina vina osvojila je više od 85 bodova

Cilj ocjenjivanja je naglasiti važnost izvornih sorti i potaći vinare da više pozornosti posvete upravo tim sortama, prije svega - bogdanuši, objašnjava voditeljica projekta Marija Vukelić. Sva vina bila su pomno posložena za ocjenjivanje prema ostatku šećera, alkoholu i godini berbe i pripremljena za ocjenjivanje na idealnim temperaturama.
Budući da je ocjenjivanje bilo naslijepo, kapice svih vina su skinute, a boce zamotane, istaknula je.

Najbolje ocijenjena vina

U kategoriji Bogdanuše najbolje ocijenjena vina su Zlatan Bogdanuša 2021 (Zlatan otok, 91 bod), Bogdanjuša Carić 2021 (Carić vina , 88,10) i Bogdanuša Pavičić Selekcija 2021 (Pavičić vina, 87). U kategoriji Ostala bijela vina otoka prva tri mjesta osvojila su vina Pošip Luviji 2021 (Luviji, 92,66), Beleca 2021, (Tomić vina 91,50) i Cesarica Carić 2021 (Carić vina 89,33), a u kategoriji Plavac mali, Plavac mali Barrique 2018 (Tomić vina 2013, 91,50), Zlatan Plenković Exclusive 2016 (Zlatan Otok, 89,50) i Plavac Ivan Dolac 2013, (Vinarija Svirče, 89,50).

Najbolje ocijenjeno vino - ukupni pobjednik ocjenjivanja Pošip Luviji 2021 osvojilo je 92,66 bodova.

Ovogodišnje ocjenjivanje pokazalo je napredak u kvaliteti hvarskih vina, što je i bila želja organizatora: da svaki vinar, prema osvojenim bodovima na ocjenjivanju naslijepo, realno vidi kakvoću svojih vina i pokuša je podignuti, svake godine na još višu razinu, zaključuje Marija Vukelić.

Pošip Luviji 2021. ukupni je pobjednik velikoga ocjenjivanja hvarskih vina, "4. Jelsa Summer Wine Tasting", objavljeno je sinoć, u subotu, 27.8., na proglašenju najboljih vina ovogodišnjeg ocjenjivanja renomiranog projekta ocjenjivanja Vinske zvijezde.

Ovo se ocjenjivanje održava od 2019. u suradnji s TZ općine Jelse i udrugom "Hvarski vinari" od 2019., u sklopu tradicionalne jelšanske Fešte vina. Na "4. Jelsa Summer Wine Tastingu" sudjelovali su članovi udruge "Hvarski vinari", s vinima lokalnih sorti: bogdanušom i ostalim bijelim sortama otoka te plavcem malim. Cilj ocjenjivanja je naglasiti važnost izvornih sorti i potaći vinare da više pozornosti posvete upravo tim sortama, prije svega - bogdanuši. Sva vina bila su pomno posložena za ocjenjivanje prema ostatku šećera, alkoholu i godini berbe i pripremljena za ocjenjivanje na idealnim temperaturama. Budući da je ocjenjivanje bilo "naslijepo", kapice svih vina su skinute, a boce zamotane. - naglasila je voditeljica projekta, Marija Vukelić.

Ocjenjivanje je bilo podijeljeno na tri kategorije: 1) bogdanuše, 2) ostala bijela vina otoka i 3) plavac mali.

Ocjenjivači su bili vinski stručnjaci i znalci: Colnago Nikola, vinar & certificirani kušač, Davor Šestanović, certificirani kušač; Kristina Jukić, sommelierka; Mario Kolumbić, sommelier; Yvan Esteve, sommelier i vinski trgovac, Siniša Matković-Mikulčić, turistički vodič, WSET2; Katherine Pepper, vinska publicistkinja, DipWset. Predsjednik komisije bio je enolog, Saša Zec, dipl. ing. agr.

Većina vina osvojila je više od 85 bodova, što se na ocjenjivačkom listiću Vinskih zvijezda (listići OIV - Organisation internationale de la Vigne et du Vin) vrednuje kao srebrna medalja (tri zvjezdice), a 4 vina ocijenjena s 90 i više bodova zaslužila su četiri zvjezdice (što se vrednuje kao zlatna medalja). Bila su prijavljena 33 uzorka, 9 bogdanuša, 13 ostalih bijelih vina otoka i 11 u kategoriji plavac mali. Predsjednik komisije Saša Zec uručio je priznanja najboljim vinima prema kategorijama (prvim mjestima) na Fešti vina.

Rezultati po kategorijama:

Bogdanuše

1. Zlatan Bogdanuša 2021, Zlatan otok (91,00)
2. Bogdanjuša Carić 2021, Carić vina (88,10)
3. Bogdanuša Pavičić Selekcija 2021, Pavičić vina (87,00)

Ostala bijela vina otoka

1. Pošip Luviji 2021, Luviji (92,66)
2. Beleca 2021, Tomić vina (91,50)
3. Cesarica Carić 2021, Carić vina (89,33)

Plavac mali

1. Plavac mali Barrique 2018, Tomić vina 2013 (91,50)
2. Zlatan Plenković Exclusive 2016, Zlatan Otok (89,50)
3. Plavac Ivan Dolac 2013, Vinarija Svirče (89,50)

Najbolje ocijenjeno vino - ukupni pobjednik ocjenjivanja: Pošip Luviji 2021, Luviji (92,66)

Dodjela priznanja najboljim vinarima održala se na jelšanskoj rođendanskoj 70. Fešti vina, koju je, za ovu veliku obljetnicu odlično organizirala TZ Općine Jelsa na čelu s direktoricom Marijom Marjan. Na Fešti su Jelšani, posjetitelji, turisti i vinari mogli kušati sva vina prijavljena na ocjenjivanje uz raznolik glazbeni program. Ovogodišnje je ocjenjivanje pokazalo napredak u kvaliteti hvarskih vina, što je i bila želja organizatora: da svaki vinar, prema osvojenim bodovima na ocjenjivanju naslijepo, realno vidi kakvoću svojih vina i pokuša je podignuti, svake godine na (još) višu razinu. To je cilj i Udruge Hvarski vinari koja, pod vodstvom Ivane Krstulović Carić, dipl.ing.agr, cjelogodišnjim događanjima i ciljanim promocijama, već više od 10 godina radi na vidljivosti i prepoznatljivosti brenda "Hvar - Otok vina", te time potiče svijest o zajedništvu vinara i važnosti strategije osmišljene promidžbe, ali i kontinuiranog povećanja kvalitete vina na cijelom otoku.

Od 1. do 4. rujna Beograd će biti europska prijestolnica vina "Open Balkans Wine Vision" koju organiziraju vlade Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije u okviru inicijative Open Balkans, koja će okupiti najbolje proizvođače vina i hrane u regiji.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je u jučerašnjem obraćanju javnosti kako će to biti veliki i fantastičan događaj kojem će nazočiti makedonski i albanski premijer Dimitar Kovačevski i Edi Rama, te ministri vanjskih poslova Turske i Mađarske.
Pred nama su veliki dani i imamo veliku sesiju na Open Balkanu i fantastičnu manifestaciju Sajma vina i Sajma hrane (Open Balkans Wine Vision). Od 1. rujna ovdje će doći i premijer Dimitar Kovačevski i Edi Rama te ministarstva vanjskih poslova Turske i Mađarske i bit će to fantastična manifestacija, promocija Otvorenog Balkana i Srbije, Beograda i Skoplja i Tirane, našeg partnerstva. Ja ne mogu govoriti o našem jedinstvu, nego o našem zajedništvu, o zajedničkom pristupu gledanju u budućnost i svemu drugom, rekao je Vučić.

Premijer Kovačevski najavio je jučer da će na predstojećem Sajmu vina i hrane "Open Balkan" sudjelovati 42 makedonske vinarije i tri destilerije, a bit će predstavljeno 300 različitih vina.
Sudjelovanje na ovom sajmu za domaće gospodarstvo znači veći izvoz, otkup i osiguranje novih tržišta za makedonska vina. Na skupu, čiji smo suorganizatori i sudomaćini, bit će kupaca iz EU, SAD-a, Kine i drugih zemalja Istoka, rekao je makedonski premijer.

Prema njegovim riječima, Sajam će biti prilika za povezivanje vinskih puteva Balkana, okupljanje najboljih vinarija i razgovor o razvoju potencijala vinske industrije, kao i mogućnosti nastupa na svjetskim tržištima.

Završne pripreme se obavljaju na Beogradskom sajmu gdje će se za nekoliko dana ukrstiti vinske ceste Balkana. Hala 1 izgleda kao zatvoreni vinograd s vinarijama iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije. Do sada je zakazano više od 220 izravnih susreta poslovnih ljudi iz cijelog svijeta, za koje je rezervirana cijela Hala 3, prenosi RTS u video prilogu.

Ono što smo vidjeli, što se pokazalo zadnjih godina je da smo naučili raditi dosta dobra vina. Pokušajmo sada od vina napraviti dobar biznis, da pokažemo da ovo nije samo regija problema, da nije regija koja stvara probleme, nego regija koja stvara rješenja, koja stvara nove prilike, pred novim poslovnim prilikama za svoje građane, rekao je Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije (PKS).

U hali 4 nalazi se prava vinarija. Posjetitelji će moći vidjeti kako se vino proizvodi danas, ali i kako se proizvodilo nekada. Budući da dobro vino ide uz ukusnu hranu, odmah pokraj, u Hali 5, najeminentniji kuhari će tijekom cijelog dana demonstrirati umijeće spravljanja autohtonih jela od domaćih namirnica. Među njima je i poseban gost iznenađenja.
Želimo pokazati što je bilo u prošlosti, što je naša sadašnjost, a što će biti budućnost. Mogu vam reći da sam prije dva dana imao prijatelje, goste iz Francuske, koji su mi rekli da je za njih ovo najljepši sajam, rekao je Stevan Rajta, direktor Udruge vinara i vinogradara Srbije.

Naveo je kako je riječ o vrlo velikom projektu koji zahtijeva značajna financijska sredstva te da ga ne bi mogli napraviti bez pomoći države.
PKS je organizirao i pozvao Falstaff, jedan od najvećih časopisa za promociju vina u Europi i svijetu. Tu je i Decanter. Riječ je o velikim poznavateljima vina koji će upoznati naše tvrtke i imati priliku, neki možda i prvi put, vidjeti neke nove sorte koje se ovdje rade, a time i završavaju na policama iu restoranima velikih gradova diljem Hrvatske. Svijet, svijet- to je ono što želimo zajedno i možemo zajedno, rekao je Čadež.