Vinogorja

Nakon godinu dana pauze u Poreč se vraća Vinistra, a njezino 27. izdanje održat će se od 18. do 20. lipnja, prvi put na otvorenom, priopćili su organizatori, ističući kako će središte vinskog svijeta tijekom ta tri dana biti atraktivna porečka uvala Peškera.

Novi termin, nova lokacija i velika radost nas vinara što ćemo unatoč još jednoj neizvjesnoj godini uspjeti organizirati našu izložbu s najduljom tradicijom u Hrvatskoj. Na prvom mjestu su zdravlje i sigurnost posjetitelja i vinara pa ćemo strogo poštivati sve preporučene epidemiološke mjere. Ovo je najljepši početak ljetne sezone u Istri za koju se nadamo da će biti bolja od prošlogodišnje - kaže Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre.

Istarski vinari kažu kako je prošla vinogradarska godina bila izvrsna pa najavljuju vrhunska vina. Kao zagrijavanje za 27. Vinistru, 30. svibnja održat će se Dan otvorenih vrata istarskih podruma, kada istarski vinari od 10 do 19 sati već tradicionalno otvaraju vrata svojih vinarija.

Zbog epidemioloških mjera broj posjetitelja u podrumima je ograničen pa se unaprijed trebaju najaviti i rezervirati termin dolaska.

Pod francuskim brendom pjenušaca Luc Belaire, američka grupa Sovereign Brands na tržište je izbacila prvi plavi pjenušac. Ili kako ga oni opisuju, pjenušac "spektakularne safirne boje nadahnute plavim vodama Azurne obale".

Luc Bleaire Bleu proizveden je u ograničenoj seriji od 20 tisuća boca. Riječ je o cuveeu 55% colombarda i 45% ugni blanca, obojenog "jedinstvenim postupkom" koji je razvio Luc Belaireov enolog. Prodaje se po cijeni od 24,9 eura. Plava vina, koja su se na tržištu pojavila prije nekoliko godina, spadaju u najgori vinski kič. No, za Luc Belaire, brend u potpunosti fokusiran na klubove i lifestyle, ovakva eskapada možda još i ima logike. Luc Belaire Bleu je i predstavljen prvenstveno kao pjenušac za koktele.

Luc Belaire je najbrže rastući brend francuskog pjenušca koji su neobičnim sticajem okolnosti proslavili američki reperi. Ova burgundska kuća predstavlja se kao "obiteljska vinarija i neovisni brend u svijetu korporativnih divova". Osnovan krajem 19. stoljeća, Luc Belaire je sa svojim rijetkim brut i rose pjenušcima iz dvije regije (brut se proizvodi u Burgundiji a rose u Provansi), živio mirnim životom, dok se prije nekoliko godina, u jednom od luđih kulturnih srazova u svijetu vina, nije sve preokrenulo.

U utorak 11. svibnja 2021. u Kutjevu otvoren je Laboratorij za senzorna ispitivanja vina Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Svečano ga je otvorila izaslanica ministrice poljoprivrede, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Ministarstva poljoprivrede, Sandra Zokić.

Uz izaslanicu ministrice poljoprivrede, na otvorenju su sudjelovali: zamjenik ravnateljice HAPIH-a prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, Gradonačelnik Grada Kutjeva Josip Budimir, predsjednik Udruženja vinarstva HGK i predsjednik Udruge graševina Croatica Josip Pavić te predstavnici Udruge "Kutjevački vinari" i Veleucilista u Požegi.

Ovo je prva podružnica u vinarskoj regiji Slavonije i Podunavlja - jednoj od četiri u našoj zemlji. Znamo da je ime Kutjeva čuveno po vinu i vinogradarstvu. Zato nam je osobito drago da se ovakav laboratorij otvorio upravo ovdje i da smo proizvođačima vina dostupni s uslugom i adekvatnim stručnjacima upravio u Kutjevu. Ministarstvo poljoprivrede kao i Agencija za poljoprivredu i hranu podržava vinare na različite načine, a ovo je još jedna stručna podrška koja će unaprijediti proces proizvodnje vina na ovom području. Svakako i poboljšati odnose s vinogradarima i vinarima što nam je svakako u interesu, izjavila je izaslanica ministrice Sandra Zokić.

Nazočnima se obratio i Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Agencije za poljoprivredu i hranu. Rekao je kako im je cilj u potpunosti implementirati Zakon o vinu u svim segmentima proizvodnje, te olakšati rad vinarima. Uloga agencije je suradnja sa proizvođačima, kao i omogućavanje lakšeg rada i poslovanja. Gradonačelnik Kutjeva Josip Budimir se zahvalio svima koji su se angažirali na otvaranju svoje ispostave.
laboratorij

Preko 500 vinara u vinogorju Kutjevo

Nakon otvorenja laboratorija, sazvana je i prva stručna Komisija za organoleptičko ocjenjivanje vina i voćnih vina. Zainteresirani mediji su mogli popratiti proces senzorske analize.

Kutjevo je u našim razmjerima zasigurno najpoznatije vinogradarsko-vinarsko mjesto, čija je tradicija duga gotovo osam stoljeća. Ima visoku kvalitetu vina i našu najznačajniju vinsku sortu graševinu. To je vinogorje s blizu 500 proizvođača grožđa i vina i više od 1300 hektara vinograda, te udjelom od 15 posto od ukupnih količina vina koja se stavljaju na tržište. Definitivno pripada u skupinu najznačajnijih vinogradarsko-vinarskih područja u nas.

Na ovom relativno malom području smjestili su se neki od najpoznatijih i najutjecajnijih hrvatskih proizvođača vina. Kutjevo D.D., Krauthaker d.o.o., Vinogradarstvo i vinarstvo "Enjingi" , Perak d.o.o, Galić d.o.o. i mnogi drugi.

Laboratorij kao dodatna podrška vinarima

S obzirom na značaj ovoga područja unutar regije Slavonija i hrvatsko Podunavlje, otvaranjem laboratorija, odnosno regionalne ispostave, vinarima će se pružiti dodatna podrška u poslovnom procesu. Sve s ciljem unapređenja cijelog vinogradarsko-vinarskog sektora i bolje povezanosti proizvođača i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

U ovoj ispostavi Regionalnog ureda proizvođači će moći predati zahtjeve i uzorke za stavljanje vina na tržište, gdje će se nakon zaprimanja izvršiti administrativna kontrola i distribucija uzoraka na fizikalno-kemijska i senzorna ispitivanja te će se moći preuzeti i finalna rješenja za stavljanje vina na tržište. Po ključu vinogradarskih površina i broja proizvođača, bit će angažirani i nadzornici, s primarnom zadaćom kontrola na terenu. Oni će biti angažirani i na poslovima potvrđivanja sukladnosti proizvoda prema specifikacijama za zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, prikupljanja uzoraka grožđa za proizvodnju autentičnih vina, arhiviranje uzoraka te provedbu nadzora berbi grožđa za proizvodnju predikatnih vina.

Sudionici su razgledali novootvoreni laboratorij uz strogo poštivanje svih epidemioloških mjera. Nakon toga sazvana je i stručna Komisija za organoleptičko ocjenjivanje vina i voćnih vina, te je popraćen proces senzorske analize. To je prvo ocjenjivanje vina po regionalnom sustavu, a ocjenjivači su odabrani baš iz ove regije.

Kontrolu kvalitete će provoditi najbolji ocjenjivači

Evo što su nam o potrebi otvaranja ovog laboratorija rekli vinari kutjevačkog kraja.

Ovo ispitivanje vina trebalo bi znatno olakšati puštanje vina na tržište. Regionalnu kontrolu kvalitete tu će provoditi najbolji ocjenjivači tog podneblja koji su vrsni poznavatelji svih osobina grožđa i vina, istaknuo je Josip Mesić, pročelnik Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Požegi.

Po Zakonu o vinu ovo je potreba kako bi se službe približile vinogorju i olakšale vinarima dobivanje oznaka izvornosti, rekao je Vlado Krauthaker.

Ovim korakom se državne institucije približavaju proizvođačima vina. To bi trebalo olakšati rad vinarima, te smanjiti troškove proizvodnje, rekao je Ivica Perak.

Daj više napiši taj tekst. Gnjavi me urednik danima, a ja nikako da sjednem i krenem. Ostalo mi nekako u magli druženje s Todorom i Morisom. Omađijali su me s tim novim vinom. Vino volim, punk još više. A trebalo je i degustirati. O čemu se radi. Zovem vinara Morisa Vareška iz Krnice. Govori mi urednik, čovjek smislio neko novo pjenušavo vino, a na etiketu stavio punkera Zorana Todorovića Todora. Vino je nazvao punk i to ti je prvo punk vino. Ajd' dobro, valjda nije neki otrov, pomislim na prvu. Mislim si, veća bi mu fora bila da je vino stavio u bocu piva. E to bio bilo punk vino za u parkić. Nalazimo se kod Todora u Loborici da vidim što se to tamo kemija.

Sjednite, što ćete popiti, pita nas domaćin Todor i njegova simpatična supruga. I kreće priča o Morisovom vinu.

Prava umjetnost

Napravili smo 600 boca, krenuo je nadobudno Moris . On dijeli boce, a ja šamare. Ma ne, šalim se, uzeo je Jehovine svjedoke pa mu sad reklamiraju vino od kuće do kuće, govori Todor.

Ajde sad za ozbiljno, ponavljam nekoliko puta. Moram nešto napisati.

Bom, allora… Cijela priča vinarije i mog razmišljanja je koncipirana na ideji približavanja vina mlađoj populaciji koja se zadnja dva desetljeća više okrenula ispijanju piva. Young Punk nije naša prva etiketa na tržištu. Postoji još The Blonde One Malvazija i Merlot Šerđo. Ukupno imamo 13 etiketa koje čekaju da vina budu spremna i izađu na tržište. Svaku od tih 13 etiketa radi jedan umjetnik, a slogan moje vinarije je "Wine is Art", jer iskreno vjerujem da je prava umjetnost napraviti vino. Isto tako umjetnost je osmisliti rad koji ide na jednu od naših etiketa. Za razliku od većine vinarija nemamo unificirane etikete već svaki umjetnik, nakon što čuje priču o određenom vinu, ima otvorene ruke sam osmisliti baš onakvu etiketu za koju smatra da bi najbolje pasala uz određeno vino. Na taj način ujedno predstavlja i svoj rad, govori Moris Vareško čija vina izlaze pod brendom Momento Moris.

Za svoja vina kaže da su prirodna i jednostavna, ali vrlo kompleksna.

Kod osmišljavanja vina vodim se izrekom Leonarda Da Vincija: "Jednostavnost je ultimativni oblik savršenstva." Smatram da grozd sam po sebi sadrži sve što je potrebno da bi se iz njega rodilo vino. Nakon berbe u podrumu minimalno interveniramo kako bi nastao završni proizvod. Ne koristimo selekcionirane kvasce te svako naše vino fermentira na autohtonim kvascima. U vinogradima radimo po biodinamičkim principima s no till tehnologijom i ekološki smo certificirani proizvođači, govori Moris.

Trenutno su na tržište izbacili tri etikete. Autori su Đani Celija, Vanessa i Danilo Vujisić te Zoran Todorović. Uz njih, tu su još Vedran Klemens, kojeg svi više-manje znaju kao autora svih etiketa pivnice Medvedgrad, Goce Vasko, autor televizijskih reklama, zatim Vjeran Juhas Piro iz Mrklog Mraka i jedan od osnivača pulske Galerije HUiU.

Za svoje Young Punk Pét Nat vino Moris priča da je prvo pjenušavo vino u Hrvatskoj napravljeno od istarske malvazije metodom predaka (méthode ancestrale), koja se koristila prije više stoljeća u Limouxu na jugu Francuske.

Pét Nat je kratica francuskog izraza pétillant naturel što bi u prijevodu značilo prirodna pjenušavost. To je potpuno prirodno pjenušavo vino za čiju sirovinu koristimo grožđe iz naših vinograda u kojima ne koristimo herbicide, pesticide, sistemična škropiva ili slična sredstva koja su u konvencionalnom vinogradarstvu dozvoljena. Od samog smo starta nekonvencionalna vinarija, pa su nam i vina takva, skroz drugačija. Nekima se sviđaju, nekima ne, no zasigurno svatko tko ih proba kaže da su drugačija, ističe Moris.

Premda ne nosi etiketu biodinamičkog vina, otvorite li bocu plavca malog vinarije Križ i, bez ikakvog predznanja o ovoj metodi, znat ćete da se radi o nečem organski - dobrom. Potentnost na jednom kraju spektra, a svježina na drugom, daju ovom plavcu Denisa Bogoevića Marušića iz Prizdrine na Pelješcu svoj jasno prepoznatljiv karakter, posve jedinstven. A Denisovo eksperimentiranje s biodinamičkim prirodnim pripravcima i još k tome ručno obrađeni ekološki vinograd, koji se razvija u vlastitu ekosustavu zajedno s florom i faunom, rezultiralo je mjestom na vinskoj karti poznatog austrijskog restorana s Michelinovom zvjezdicom. Razlog - biodinamička proizvodnja. Trend koji je već osvojio neke od najpoznatijih svjetskih vinograda posljednjih je godina pustio i kod nas korijenje.

Pomalo nevjerojatno, ali ovaj svjetski pokret začet je još 30-ih godina prošlog stoljeća od strane utemeljitelja antropozofije Rudolfa Steinera, rođenog u Donjem Kraljevcu. Prateći ritam prirode, naročito lunarnog kalendara, sparen s holističkim pristupom obrađivanju zemlje gdje se na gospodarstvo gleda kao na jedan organizam, Steiner je razvio set principa obrade gospodarstva u čijem fokusu su sama zemlja i njezino zdravlje. Obrađivana zemlja hrani se i štiti isključivo prirodnim preparatima, pa se tako i u rogovima krava sprema homeopatska hrana, te se uz energetiziranu vodu regenerira zemlja kako bi posljedično jačala otpornost ploda.

Sirovina iz ekološkog uzgoja

Osiguravanje pravilne ravnoteže i stvaranje skladnih životnih uvjeta između zemlje, biljaka i okoliša unutar gospodarstva, ključ je ovog sve popularnijeg oblika poljoprivrede i vinogradarstva. U svijetu gdje klimatske promjene sve više utječu na preispitivanje odnosa prema našem planetu i gdje jedna epidemija može na koljena baciti neke od najmoćnijih svjetskih ekonomija i poremetiti lance opskrbe hranom u trenu, sve je više pobornika lokalnog organskog i/ili biodinamičkog poljodjelstva i u skladu s tim održivog življenja, jer druge opcije dugoročno zapravo i nemamo. Pobornici principa biodinamičke poljoprivrede tako su sve prisutniji na tržištu, a njihovi proizvodi, pa i vina, sve su traženija roba.

Neke su prakse iz biodinamike znanstveno dokazane, a za neke je potrebno malo vjere, baš kao i u homeopatiji. Kako bi došli do što zdravije i otpornije sirovine, neki vinari koriste kemijska sredstva i aditive, dok je u biodinamici (gotovo) sve prepušteno prirodnim ciklusima. Bolja sirovina, te zdraviji ekosustav mikrolokacije pa i cijelog područja, samo su neki od benefita ovakve obrade zemlje. Pojam terroira nezaobilazan je element PR-a gotovo svakog ozbiljnog vinara, no i dalje ih je velika većina opterećena pesticidima, pa se postavlja pitanje kakav je to onda zapravo terroir.

Sa svim prednostima potpuno ekološkog uzgoja, sirovini kao produktu neinvazivne poljoprivrede, gdje ljudska ruka tek ubire plod i sprema u boce, ovakva vina zasigurno su najiskreniji predstavnici nekog terroira. A vino itekako može biti iskreno ili barem onaj koji ga je stvorio. Stoga nije teško zamisliti, dok ispijate čašu biodinamičkog vina, da je na nosu i nepcima u fokusu ne samo vino, nego zemlja, biljni i životinjski svijet, prostor, vrijeme, zapravo cijeli ekosustav kojem je cilj biti što izvorniji ili, ako baš želite, produhovljeni proizvod.

Biodinamička svjetska scena

Biodyvin kao jedna od najvećih grupacija biodinamičkih vinara započela je s radom 1995., a danas okuplja oko 150 osviještenih vinara s prostora Europske unije, a na nekim od najpoznatijih vinogradarskih područja, poput Bordeauxa, Languedoc-Roussillon ili Toskane, niču novi biodinamički vinogradi. Gérard Bertrand, vinar iz pokrajine Languedoc i jedan od najvećih svjetskih biodinamičkih proizvođača vina s više od 1000 hektara, otvoreno priznaje kako mu je knjiga Rudolfa Steinera promijenila život. No, u profesionalnom smislu Bertrand je išao potpuno metodički i pomalo oprezno, te podijelio svoje vinograde u početku na klasični i biodinamički dio. I čekao.

Nakon dvije godine promatranja promjena, u biodinamičkom vinu otkrio je puno više svježih nota, mineralnosti i kiselosti, a potencijal dozrijevanja pokazao se puno većim. Takav uzgoj vinove loze nešto je kompleksniji, jer zahtijeva praćenje svih pa i najsitnijih promjena u vinogradu, no mnogi vinari kažu kako je mnogo zahvalniji za zemlju, te je za samog vinara daleko ispunjavajući, pa je profit mnogima zadnja stavka. Zasad pomalo elitističkom krugu biodinamičkih vinara pripada i Isabelle Legeron, jedina francuska nositeljica titule Master of Wine. Suosnivačica je svjetskog festivala Raw Wine, kao najpoznatijeg festivala za promociju organskog i biodinamičkog vinogradarstva.

Još kad kao ambasadora imate i Stinga, koji na svom imanju Il Palagio u Toskani također proizvodi ovakva vina, i to uz savjetovanje Alana Yorka, jednog od pionira organskog vinarstva u SAD-u, biodinamička vina mogu osvojiti svijet. U Hrvatskoj stotinu godina nakon začetka ovog pokreta, biodinamička scena pomalo je sramežljiva, pa je prošle godine održana prva vinska biodinamička večera u restoranu NAV Tvrtka Šakote, dok je večer prirodnih vina u bistrou Pod Zidom oduševila brojne ljubitelje ovih vina, a za ulazak u ovu priču preporučujemo vina Piquentum, Clai i Kosovec. Kod prirodnih vina proces nastanka vina odvija se u bocama usred prve fermentacije da prirodno zrije bez filtracije ili dodataka sulfita, prepuštajući prirodi da radi svoje.

Prva hrvatska biodinamička proizvodnja

Prirodna živost i talog odraz su prirodnosti vina, a živost je epitet oko kojeg su svi složni. Možda najveći, a ujedno i najozbiljniji biodinamički iskorak napravio je poznati vinar na Plešivici Tomislav Tomac s biodinamičkim vinogradom crnog pinota i graševine, koji nije tretiran nikakvim kemijskim preparatima. Prvi hrvatski pjenušac Tomac Pét Nat (skraćenica od 'pétillant naturel' ili prirodno pjenušanje) dobiven je najstarijom francuskom metodom, a lagano i voćno, neopterećeno klasičnom vinifikacijom pa i kvascima, ovo vino je pravo osvježenje na domaćoj vinskoj sceni. Uz još jedan Pét Nat Coletti vinara Franje Kolarića, još valja spomenuti svijetli primjer Bolfan Primus Orange Pinot Sivi iz 2012., čija je ukupna količina od oko 3600 boca odmah rasprodana velikom britanskom trgovačkom lancu, pa i Roxanich Antica 2011.

Obrađivani vinogradi hrane se i štite isključivo prirodnim preparatima

No, za neki sustavni iskorak na svjetsko tržište, svakom vinu potrebna je certifikacija Demeter (najstarije tijelo za certificiranje) ili Biodyvina, čime ste dokazali da je vino proizvedeno u potpunosti po biodinamičkim principima. I kada se podvuče crta, jedno je sigurno. Biodinamička proizvodnja vina, osim na zdravlje fizičko i duhovno, ima dugotrajne pozitivne efekte na lokalni biodiverzitet pa tako i na naš planet, što će u godinama koje dolaze, nadamo se, postati sve manje ekstravagantna 'igra' pojedinih vinara, a sve veći prioritet želimo li i dalje uživati u vrhunskim prirodnim vinima.

Na samo sat vremena od Zagreba nalazi se Popovača, moslavačko mjesto od kojih 11.500 duša, koje je danas najpoznatije po svojim vinskim cestama. Pogodnost ovog kraja za uzgoj vinove loze spoznali su još stari Rimljani, koji su, kada su doživjeli ljepotu pitomih moslavačkih obronaka i zasadili lozu, nadahnuti prekrasnim vidicima ovom gorju nadjenuli naziv Mons Claudius.

U čast rimskom caru Klaudiju

Bilo je to u čast caru Klaudiju. Prema legendi, i Moslavina svoje ime duguje tom "Mons Claudiusu", a od tada pa neprekidno do danas s moslavačkog gorja stižu vrhunska vina.

Moslavina je domovina čak triju autohtonih sorti grožđa i sve tri, i njihova vina, možete kušati u vinskim podrumima ovdašnjih vinogradara. Škrlet, kao najpoznatiji, brendiran i svijetu opisan, dišeća ranina kao najrjeđa i moslavac, koji je poznatiji pod drugim imenima, poput šipona.

Moslavačke vinske ceste najbolje je obilaziti biciklima, no nije prevelik napor ostaviti automobile u gradu te onda planinarskim stazama krenuti u gorje.

Treća opcija je ona na konjima jer turizam Popovače nudi i ovakav način obilaska Moslavine.

Kada prolazite tim uskim cestama, svako malo prolazite pokraj klijeti, za koje domaćini tvrde: "moja kletica, moja slobodica", a vinogradi su doslovno svuda, kamo god se pogleda. No za razliku otprije nekoliko desetljeća, kada su sve te klijeti bile uglavnom za vlastitu dušu i odmor, danas je barem desetak vinara profesionalaca, koji su počeli s vinom spajati i turizam i kojima je to osnovni posao.

Rezultat njihova rada mnoge su nagrade na izložbama vina, ali i sve brojniji turisti koji dolaze u ovaj kraj.

Danas se na ovom području može i prespavati u luksuzno uređenim kućama za odmor, poput one obitelji Belajec, može se doći na dobar ručak u restoran August, a svako malo vinarije organiziraju i razna događanja na kojima se najbolje mogu upoznati moslavačka vina.

A kao što rekosmo - najpoznatiji je škrlet, koji je bio i službeno vino tijekom nedavnog Hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, pa su ga kušali i svi premijeri zemalja EU te mnogi drugi gosti koji su u šest mjeseci predsjedavanja dolazili u Zagreb.

Škrlet je godinama bilo podcijenjeno vino, no posljednjih godina doživljava svoju renesansu. Odlikuje ga nizak sadržaj alkohola (9,7 - 11,5 vol. %) i nešto viši sadržaj ukupnih kiselina (5,4 - 8,0 g/l), što ga čini osvježavajućim, pitkim i laganim vinom.
To je mlado, lepršavo i izuzetno pitko vino, od kojeg se sutradan ustaješ kao da si robot, a ne čovjek, jer ono ne ostavlja nikakve posljedice. I to nam ljudi govore. Pa oni koji vole piti vina znaju reći da je škrlet skuplji od, recimo kutjevačke graševine, ali kažu: "Gle, kad ja u danu popijem dvije litre graševine, onda danima više ne mogu nijednu kap, a kad pijemo škrlet, onda sutra najnormalnije funkcioniramo - kaže mladi vinar Lovro Miklaužić, četvrta generacija vinara u obitelji.

Njegov pradjed imao je vinograde u Kutjevu, s bakine strane vinograde su imali u Zagorju, a djed Lujo stigao je ovamo poslom. Lujo je kao direktor Moslavačkog vinogorja i osnivač vinarije Feravino iz Feričanaca 1970-ih godina započeo prvu revitalizaciju škrleta i izvlačenja te sorte iz povijesnog zaborava. A Lovro i kolege vinari s područja Popovače, Ivanić-Grada i Kutine to sada dalje razvijaju.

Lokalni specijaliteti uz vina

Škrlet sada počinje prepoznavati i struka. Mi znamo da ta kvaliteta postoji već dugo, no trebalo je vremena da to drugi spoznaju. Danas imamo 250 hektara pod škrletom, golem je to rast i sve ima prođu na tržištu - kazuje Lovro, koji i sam sada širi poslovanje u smjeru turizma s planovima za jednu veću kušaonicu i ugostiteljsku ponudu.

A osim škrleta, kad već dođete u ovaj kraj, probajte i bijeli pinot, odličan kvalitetom, chardonnay, merlot, crni pinot i frankovku. Domaća hrana obiluje specijalitetima i prati vino kvalitetom.

U tradicionalnoj kuhinji ovog kraja mnogo je recepata koji se temelje na riječnoj ribi, jer tko bi odolio ulovu iz Lonjskog polja.

A uz obilazak vinarija i vinskih cesta ne propustite obići stare srednjovjekovne utvrde na ovom području - Jelengrad, Košutagrad i Garićgrad.

Do Popovače je najlakše doći autocestom. Od Ivanje Reke do čvora Popovača ima pola sata vožnje, a onda još nekoliko kilometara do samog središta Popovače.

Srce hrvatskih mjehurića. Hrvatska "Champagna". Nadimci su to kojima tepaju području smještenom na jugoistočnom grebenu Samoborskog gorja. Plešivica i pjenušci, njen zaštitni znak, neodvojiv su pojam, jednako kao i vrhunska vina koja iz godine u godinu osvajaju brojne nagrade diljem Hrvatske, ali i šire. Vinogradi se penju i do 400 metara nadmorske visine tvoreći tako izgled prirodnih amfiteatara u kojem mogu uživati svi koji posjete 30-ak vinara smještenih na vinskoj cesti.

Nude oni vina iz vlastite proizvodnje, neki uz degustacije imaju i zalogaje, a neki su i proširili ponudu pa rade i kao izletišta, dok dio njih drži i smještaj za noćenje. Uz pjenušce koji se mogu kod njih isprobati, vinari nude i purtugizec, no na Plešivici odlično uspijevaju dobro poznate međunarodne sorte kao što su rizling, pinot crni, sauvignon blanc, chardonnay, sivi pinot... Ima, kažu, više od stotinjak autohtonih vrsta grožđa, a jedna od njih je vetlinac crveni, koji se može probati u Vinogradarskoj kući Braje u Lokošin Dolu.

Svi prvo pomisle da se radi o crvenom vinu, ali to nije slučaj. Riječ je o staroj austrijskoj sorti, čija povijest seže u 1736. kada je grof napravio matičnjak, svojevrsnu banku sjemena, na čijoj se podlozi vetlinac i danas uzgaja - govori vlasnik Robert Braje, čija je supruga Sandra glavni chef u kuhinji, pa na svom izletištu kao poseban specijalitet nude patku iz vlastitog uzgoja u umaku od purtugisca i krušaka, ali i plešivički doručak koji uključuje domaće salame i šunke, sireve s kimom, peršinom, paprom, ukiseljeni češnjak, ali i autohtoni slani kolač plešivički copanjek.

Cijena za doručak po osobi je 90-ak kuna, ručak s pet sljedova je od 160 do 280, dok je butelja vina od 60 do 90 kuna. Copanjek kao "finger food" uz svoja vina nude i Jagunići, a poznati su i po tzv. jantarnim vinima, specifičnima po dugom odležavanju.

Bobe stoje i po šest-sedam mjeseci pa nastane vino narančaste boje. U sklopu degustacije, koja stoji prosječno 130 kuna po osobi, proba se šest do sedam vrsta vina, a sve ih uparimo s nekim zalogajem - kaže Dominik Jagunić i dodaje da s posjetiteljima razgovara i o tome kako vina nastaju te o povijesti vinarstva tog kraja, a obiđu i proizvodnju. Bakin kruh i domaći narezak ponudit će, pak, uz svoja vina Šemberi, a kod njih se mogu probati i vina iz njihove arhive. U sklopu vinarije obitelji Korak prošlo je ljeto, pak, otvoren prvi fine dining restoran u regiji.

Sljedovi su osmišljeni da predstavljaju tradicionalna jela, ali na moderan i kreativan način, uz sezonske namirnice dostupne s imanja te od lokalnih proizvođača. Meni od osam sljedova po osobi stoji 700 kuna, a nude i sljubljivanje odabranih vina s menijem za 400 kuna. Vinarija Kolarić ima, pak, restoran za 160 ljudi koji radi samo uz najavu, no kod njih se može, kaže vlasnik Franjo Kolarić, prespavati u sobama s 4 zvjezdice. Noćenje u dvokrevetnoj sobi je 400, a u jednokrevetnoj 260 kuna. Svoja vina nude i u vinariji Režek, Tomac, Ivančić, Kurtalj...

Kako bi se vinari dodatno promovirali, 22. i 23. svibnja u dvorištima vinarija proslavit će Festival pjenušca & jagoda, a posjetitelji će imati prilike kušati pjenušce i jagode po promocijeni od 20 kuna.